Prekretnica ili kamen spoticanja - Kosovo i Srbija dogovorili su okvire kompromisa uz posredovanje Brisela, ali je upitna i dalje Zajednica srpskih opština, ističe njemački nedjeljnik Der Freitag.
„Onda protrljaš oči. Srbija i Kosovo, koji su prije dva mjeseca ponovo bili na ivici sukoba, žele sada dobrosusjedske odnose. Moramo li se odreći svojih predrasuda? Naprotiv. Ono što je EU nedavno slavila kao 'proboj' ubrzo je ponovo dovedeno u pitanje. Moglo bi se pomisliti da su takva nazadovanja normalna usred pregovora o sporazumu o okončanju 30-godišnjeg hladnog, ponekad i vrućeg sukoba. Samo šanse za dogovor uglavnom nisu dobre", konstatuje njemački poznavalac Balkana Norbert Mapes-Nidik.
Njemački nedjeljnik podsjeća da doprinos Kosova tome treba da bude da srpskoj manjini da vlast na lokalnom nivou, sa izabranim predstavnicima i sopstvenim budžetom.
Međutim, navodi da premijer Kosova Albin Kurti to ne želi, i da je njegov strah razumljiv da bi u maloj državi mogla nastati država koja će – kao što se desilo u Bosni i Hercegovini – blokirati Kosovo u cjelini.
„Nasuprot tome, Kurtijevo pozivanje na građansko društvo sastavljeno u potpunosti od pojedinaca koje ne poznaje nikakva kolektivna prava je demagoško. To nigdje na prostoru bivše Jugoslavije ne funkcioniše“, podvlači njemački nedjeljnik.
Srbija, podsjeća, treba da prizna suverene simbole svoje bivše pokrajine i da više ne stoji na putu učešću Kosova u međunarodnim organizacijama.
„I jedno i drugo je prihvatljivo, ali i pomalo jeftino. Beograd ionako ne mora, na primjer, da da pristanak članstvu Kosova u UN. Rusija može nastaviti da blokira – i učiniće to. Efekat je isti. Samo EU hitno želi sporazum“, konstatuje list.
Ako treba, dodaje, Evropljani mogu da nametnu rješenje Kosovu.
„Da je Kurti hteo da se suprotstavi Zapadu, njegov narod bi ga teško pratio. Posrednici nemaju ni pretnje ni šargarepe za predsjednika Srbije Aleksandra Vučića. Ako bi u velikom stilu obustavili investicije i blokirali pretpristupnu pomoć u velikim razmjerama, Moskva bi sigurno rado 'uskočila' – u zamjenu za vojnu bazu? Da bi Srbija mogla brzo biti primljena u EU ako bi sve prihvatila u to vjeruju samo oni koji su decenije proveli na Mjesecu“, ukazuje list.
Ako se ipak potpiše, ne mora mnogo da se mijenja, smatra Mapes-Nidik u svom tekstu.
On ističe da je posljednji iskorak u odnosima bio je prije deset godina i da od tada obe strane nepomično stoje ispred probijenog zida, neprijateljski zureći jedna u drugu.
Izvor: Kosovo Online
Njemački nedjeljnik podsjeća da doprinos Kosova tome treba da bude da srpskoj manjini da vlast na lokalnom nivou, sa izabranim predstavnicima i sopstvenim budžetom.
Međutim, navodi da premijer Kosova Albin Kurti to ne želi, i da je njegov strah razumljiv da bi u maloj državi mogla nastati država koja će – kao što se desilo u Bosni i Hercegovini – blokirati Kosovo u cjelini.
„Nasuprot tome, Kurtijevo pozivanje na građansko društvo sastavljeno u potpunosti od pojedinaca koje ne poznaje nikakva kolektivna prava je demagoško. To nigdje na prostoru bivše Jugoslavije ne funkcioniše“, podvlači njemački nedjeljnik.
Srbija, podsjeća, treba da prizna suverene simbole svoje bivše pokrajine i da više ne stoji na putu učešću Kosova u međunarodnim organizacijama.
„I jedno i drugo je prihvatljivo, ali i pomalo jeftino. Beograd ionako ne mora, na primjer, da da pristanak članstvu Kosova u UN. Rusija može nastaviti da blokira – i učiniće to. Efekat je isti. Samo EU hitno želi sporazum“, konstatuje list.
Ako treba, dodaje, Evropljani mogu da nametnu rješenje Kosovu.
„Da je Kurti hteo da se suprotstavi Zapadu, njegov narod bi ga teško pratio. Posrednici nemaju ni pretnje ni šargarepe za predsjednika Srbije Aleksandra Vučića. Ako bi u velikom stilu obustavili investicije i blokirali pretpristupnu pomoć u velikim razmjerama, Moskva bi sigurno rado 'uskočila' – u zamjenu za vojnu bazu? Da bi Srbija mogla brzo biti primljena u EU ako bi sve prihvatila u to vjeruju samo oni koji su decenije proveli na Mjesecu“, ukazuje list.
Ako se ipak potpiše, ne mora mnogo da se mijenja, smatra Mapes-Nidik u svom tekstu.
On ističe da je posljednji iskorak u odnosima bio je prije deset godina i da od tada obe strane nepomično stoje ispred probijenog zida, neprijateljski zureći jedna u drugu.
Izvor: Kosovo Online
