Još desetak dana je ostalo do sastanka Albina Kurtija i Aleksandra Vučića u Ohridu, koji je najavljen za 18. mart, u okviru boravka šefa evropske diplomatije Josepa Borella u Sjevernoj Makedoniji, ali je pitanje šta u međuvremenu konkretno može da se napravi, s obzirom da se kao uslov daljih dogovora čeka potez Kosova u pravcu formiranja Zajednice srpskih opština.
Protekli sastanak 27. februara u Brisaelu završen je bez jasnijeg približavanja po pitanju ZSO, iako je Borell poslije njega izašao sa evropskim prijedlogom kao okvirom za dalje razgovore.
Pozicija Srbije je jasna, bez Zajednice srpskih opština koja je dogovorena prije 10 godina, nemoguće je ići dalje i ulaziti u dogovore o planu implementacije evropskog prijedloga, dok kosovska strana, odnosno premijer Albin Kurti uporno odbija to da učini.
Specijalni izaslanik EU za dijalog Miroslav Lajčak, koji već u petak stiže u Prištinu, u pokušaju da privoli Kurtija da učini korak na koji je obavezan, kaže da se raduje sastanku na Ohridu. Analitičari ocjenjuju da su moguća dva scenarija u toj rundi dijaloga, ali da suštinski taj susret neće otkloniti nejasnoće prijedloga, koji obe strane tumače na svoj način.
Afrim Hoti/Telegrafi
Profesor međunarodnog prava na Univerzitetu u Prištini Afrim Hoti smatra da je Ohrid dobra šansa za Kosovo i Srbiju, da na kraju potpišu sporazum.
"Vjerujem u to, jer posreduju EU i SAD. Mislim da je to vrlo bitno Srbima, jer su jedina država koja nije uvela sankcije Rusima. Sada je momenat da se potpiše sporazum", uveren je Hoti.
Dodaje da taktika Evropske unije "uzmi ili ostavi“ nije dobra, jer, kaže, to nije dobra diplomatska taktika, ako se uzmu u obzir situacija i pozicija obe strane.
Dimitrije Milić iz organizacije "Novi treći put“ kaže za Kosovo onlajn da su na Ohridu moguća dva scenarija, optimističan i onaj lošiji, a koji će se zaista i desiti – zavisiće od EU i SAD.
Dimitrije Milić/Promo
"U optimističnom scenariju, susret bi trebalo da donese malo više razgovora o samoj implementaciji, prije svega oko Zajednice srpskih opština. To bi bio bolji rezultat. Ono što bi bio lošiji rezultat ili lošiji ishod bi bio da strane bez nekih većih pomaka samo potvrde dosadašnje pozicije“, pojašnjava Milić.
On upozorava na pokušaj Kurtija da što više razvodni prijedlog o Zajednici srpskih opština, u odnosu na ono što je dogovoreno Briselskim sporazumom. Druga stvar, po njemu biće vezana, za zahtjev Beograda da nema riječi o ulasku Kosova u UN.
"To su dva moguća scenarija i to će zavisiti samo od nivoa pritiska zapadnih država, odnosno Evropske unije i SAD, na dvije strane. Taj pritisak postoji i pretpostavljam da će se u narednim mjesecima povećavati“, rekao je Milić.
Po njemu, dobra je taktika EU "uzmi ili ostavi“, kako bi strane navela na dogovor.
"Ukoliko bi se sve ostavilo pregovorima dvije strane, bez zadatog okvira o čemu se pregovara, a budući da su pozicije Kosovo i Srbije udaljene, uslijedio bi dug porces koji bi najvećim djelom služio za domaću javnost, na obe strane. Kada dobijete konkretan prijedlog, sa vrlo jasnim okvirima šta je moguće menjati u implementaciji, a šta nije, odnosno šta su glavne tačke tog prijedloga, onda to ostavlja manje manevarskog prostora za strane da to koriste za domaće pilitilčke svrhe i da pokušaju da ’jedu vrijeme’ ne čineći ništa“, rekao je Milić.
Naučni saradnik Instituta za međunarodnu politiku i privredu dr Aleksandar Mitić u izjavi za Kosovo onlajn kaže da 18. mart svakako neće otkloniti nejasnoće oko toga o čemu će se voditi dalji pregovori.
Aleksandar Mitić/Kosovo Online
Mišljenja je da postoji mnogo nejasnoća i manipulacija kada je u pitanju ono što se dešava oko tzv. "francusko-njemačkog plana“.
"Postoji čitav niz tačaka plana – da ne kažem sve - koje su, sa srpskog aspekta, neprihvatljive i nepopravljive kako god rastegljivo i liberalno posmatrali eventualnu mapu puta za implementaciju. Naime, jasno je da je cilj ovog sporazuma da se Srbija odrekne Kosova i dopusti da Kosovo u međunarodnim vodama pluta ka članstvima, priznanjima i ostalim vidovima legitimiteta i legalizacije. To što u njemu ne stoji eksplicitno priznanje ne umanjuje činjenicu da se uvažava princip reciprociteta i prihvatanja postojanja Kosova kao odvojenog entiteta. To je upravo ono što su i tražili Albanci, tako da mi djeluje pomalo farsično da se neko na Kosovu buni protiv ovakvog ekstremno jednostranog prijedloga", smatra Mitić.
Ocjenjuje i da je "unutaralbanski" pritisak koordiniran sa zapadnim ambasadama i u funkciji stvaranja utiska u srpskom javnom mnjenju da je, navodno, napravljen neki ustupak Beogradu.
"Evropska unija i SAD, koji su u isto vrijeme i posrednici u dijalogu i lobisti za legitimizaciju proglašenja nezavisnosti Kosova, u ovom procesu ponašaju se prema srpskom narodu netransparentno, a prema Beogradu i siledžijski. Pretnje sankcijama i ultimatumi možda navedu na neki pristanak, ali dugoročno neće doprineti implementaciji", navodi Mitić, komentarišući taktiku EU "uzmi ili ostavi".
Jasno je da se Zapadu žuri i da je, u novim okolnostima od prije godinu dana, primetno intenziviranje pritiska na Srbiju da, prihvatanjem sporazuma o "dobrosusjedskim odnosima“ sa Albancima aminuje da je Kosovo slučaj "sui generis“.
"To ne predstavlja ništa novo, sem što je prožeto hitnošću da se vještačkim rokovima i pretnjama što prije dobije podrška Beograda i izbije argument Rusiji da su „dvostruki aršini“ neprihvatljivi", ukazuje Mitić.
Pogotovu je, dodaje, apsurdna briselska hitnost u kontekstu neformiranja ZSO, procesa koji je, napominje, dokaz da je EU apsolutno nepouzdan posrednik.
"Brisel 10 godina glumi da ne može da utiče na tvorevinu kojoj je sam kumovao 2008. godine i kojeg izdržava od tada. Jasan je i cilj ove pseudo-drame u režiji Zapad-Kurti, a to je da se vještačkim dizanjem tenzija od pitanja formiranja ZSO napravi mamac Beogradu za učešće u pregovorima i implementaciji francusko-njemačkog plana. Beograd bi trebalo da jasno i nedvosmisleno odbaci ovakvu manipulaciju i da ultimativno zahtjeva formiranje ZSO po ranije dogovorenim sporazumima, bez prejudiciranja vremenskih okvira, sadržaja i formata daljih pregovora", rekao je Mitić.
Nakon sastanka na Ohridu, 23. i 24. marta zasjeda Evropski savjet, koji očekuje izvještaj o napretku u dijalogu Kosova i Srbije.
Izvor: Kosovo Online
Pozicija Srbije je jasna, bez Zajednice srpskih opština koja je dogovorena prije 10 godina, nemoguće je ići dalje i ulaziti u dogovore o planu implementacije evropskog prijedloga, dok kosovska strana, odnosno premijer Albin Kurti uporno odbija to da učini.
Specijalni izaslanik EU za dijalog Miroslav Lajčak, koji već u petak stiže u Prištinu, u pokušaju da privoli Kurtija da učini korak na koji je obavezan, kaže da se raduje sastanku na Ohridu. Analitičari ocjenjuju da su moguća dva scenarija u toj rundi dijaloga, ali da suštinski taj susret neće otkloniti nejasnoće prijedloga, koji obe strane tumače na svoj način.
Afrim Hoti/Telegrafi
Profesor međunarodnog prava na Univerzitetu u Prištini Afrim Hoti smatra da je Ohrid dobra šansa za Kosovo i Srbiju, da na kraju potpišu sporazum.
"Vjerujem u to, jer posreduju EU i SAD. Mislim da je to vrlo bitno Srbima, jer su jedina država koja nije uvela sankcije Rusima. Sada je momenat da se potpiše sporazum", uveren je Hoti.
Dodaje da taktika Evropske unije "uzmi ili ostavi“ nije dobra, jer, kaže, to nije dobra diplomatska taktika, ako se uzmu u obzir situacija i pozicija obe strane.
Dimitrije Milić iz organizacije "Novi treći put“ kaže za Kosovo onlajn da su na Ohridu moguća dva scenarija, optimističan i onaj lošiji, a koji će se zaista i desiti – zavisiće od EU i SAD.
Dimitrije Milić/Promo
"U optimističnom scenariju, susret bi trebalo da donese malo više razgovora o samoj implementaciji, prije svega oko Zajednice srpskih opština. To bi bio bolji rezultat. Ono što bi bio lošiji rezultat ili lošiji ishod bi bio da strane bez nekih većih pomaka samo potvrde dosadašnje pozicije“, pojašnjava Milić.
On upozorava na pokušaj Kurtija da što više razvodni prijedlog o Zajednici srpskih opština, u odnosu na ono što je dogovoreno Briselskim sporazumom. Druga stvar, po njemu biće vezana, za zahtjev Beograda da nema riječi o ulasku Kosova u UN.
"To su dva moguća scenarija i to će zavisiti samo od nivoa pritiska zapadnih država, odnosno Evropske unije i SAD, na dvije strane. Taj pritisak postoji i pretpostavljam da će se u narednim mjesecima povećavati“, rekao je Milić.
Po njemu, dobra je taktika EU "uzmi ili ostavi“, kako bi strane navela na dogovor.
"Ukoliko bi se sve ostavilo pregovorima dvije strane, bez zadatog okvira o čemu se pregovara, a budući da su pozicije Kosovo i Srbije udaljene, uslijedio bi dug porces koji bi najvećim djelom služio za domaću javnost, na obe strane. Kada dobijete konkretan prijedlog, sa vrlo jasnim okvirima šta je moguće menjati u implementaciji, a šta nije, odnosno šta su glavne tačke tog prijedloga, onda to ostavlja manje manevarskog prostora za strane da to koriste za domaće pilitilčke svrhe i da pokušaju da ’jedu vrijeme’ ne čineći ništa“, rekao je Milić.
Naučni saradnik Instituta za međunarodnu politiku i privredu dr Aleksandar Mitić u izjavi za Kosovo onlajn kaže da 18. mart svakako neće otkloniti nejasnoće oko toga o čemu će se voditi dalji pregovori.
Aleksandar Mitić/Kosovo Online
Mišljenja je da postoji mnogo nejasnoća i manipulacija kada je u pitanju ono što se dešava oko tzv. "francusko-njemačkog plana“.
"Postoji čitav niz tačaka plana – da ne kažem sve - koje su, sa srpskog aspekta, neprihvatljive i nepopravljive kako god rastegljivo i liberalno posmatrali eventualnu mapu puta za implementaciju. Naime, jasno je da je cilj ovog sporazuma da se Srbija odrekne Kosova i dopusti da Kosovo u međunarodnim vodama pluta ka članstvima, priznanjima i ostalim vidovima legitimiteta i legalizacije. To što u njemu ne stoji eksplicitno priznanje ne umanjuje činjenicu da se uvažava princip reciprociteta i prihvatanja postojanja Kosova kao odvojenog entiteta. To je upravo ono što su i tražili Albanci, tako da mi djeluje pomalo farsično da se neko na Kosovu buni protiv ovakvog ekstremno jednostranog prijedloga", smatra Mitić.
Ocjenjuje i da je "unutaralbanski" pritisak koordiniran sa zapadnim ambasadama i u funkciji stvaranja utiska u srpskom javnom mnjenju da je, navodno, napravljen neki ustupak Beogradu.
"Evropska unija i SAD, koji su u isto vrijeme i posrednici u dijalogu i lobisti za legitimizaciju proglašenja nezavisnosti Kosova, u ovom procesu ponašaju se prema srpskom narodu netransparentno, a prema Beogradu i siledžijski. Pretnje sankcijama i ultimatumi možda navedu na neki pristanak, ali dugoročno neće doprineti implementaciji", navodi Mitić, komentarišući taktiku EU "uzmi ili ostavi".
Jasno je da se Zapadu žuri i da je, u novim okolnostima od prije godinu dana, primetno intenziviranje pritiska na Srbiju da, prihvatanjem sporazuma o "dobrosusjedskim odnosima“ sa Albancima aminuje da je Kosovo slučaj "sui generis“.
"To ne predstavlja ništa novo, sem što je prožeto hitnošću da se vještačkim rokovima i pretnjama što prije dobije podrška Beograda i izbije argument Rusiji da su „dvostruki aršini“ neprihvatljivi", ukazuje Mitić.
Pogotovu je, dodaje, apsurdna briselska hitnost u kontekstu neformiranja ZSO, procesa koji je, napominje, dokaz da je EU apsolutno nepouzdan posrednik.
"Brisel 10 godina glumi da ne može da utiče na tvorevinu kojoj je sam kumovao 2008. godine i kojeg izdržava od tada. Jasan je i cilj ove pseudo-drame u režiji Zapad-Kurti, a to je da se vještačkim dizanjem tenzija od pitanja formiranja ZSO napravi mamac Beogradu za učešće u pregovorima i implementaciji francusko-njemačkog plana. Beograd bi trebalo da jasno i nedvosmisleno odbaci ovakvu manipulaciju i da ultimativno zahtjeva formiranje ZSO po ranije dogovorenim sporazumima, bez prejudiciranja vremenskih okvira, sadržaja i formata daljih pregovora", rekao je Mitić.
Nakon sastanka na Ohridu, 23. i 24. marta zasjeda Evropski savjet, koji očekuje izvještaj o napretku u dijalogu Kosova i Srbije.
Izvor: Kosovo Online
