Prema podacima "Charityja" tražioci azila iz Albanije dolaze u Veliku Britaniju prvenstveno zbog siromaštva i korupcije, ali mnogi od njih po dolasku na ostrvo bivaju "žestoko eksploatisani", piše Guardian.
Kako navodi taj britanski medij, osoblje jedne albanske dobrotvorne organizacije u istočnom Londonu nedavno je krenulo da pomogne 16-godišnjem dječaku koji je prošle godine čamcem prokrijumčaren u Veliku Britaniju i koji je smješten u hotel koji je odredilo Ministarstvo unutrašnjih poslova.
Po dolasku, 16-godišnjaka su kidnapovali trgovci ljudima da radi na farmi kanabisa u Lidsu.
Dijete je jedno od 12.561 albanskog državljanina koji je prošle godine doputovao čamcem u Veliku Britaniju i našao se u centru debate o ilegalnim migracijama.
„Stariji Albanac u hotelu je obećao da će mu pomoći da pronađe svoju sestru koja je živjela u Londonu. Umjesto toga, poslat je da radi na negovanju biljaka kanabisa“, rekao je stariji član organizacije „Hope“ Guardianu.
Bio je zaključan u kući sa kanabisom tri mjeseca, dok policija nije upala, otkrila da je dijete i ponovo ga spojila sa sestrom.
Statistički podaci o imigraciji pokazuju da su Albanci činili 28 odsto putnika na malim brodovima koji su stilgli u Britaniju tokm 2022. godine, što je nabrojnija populacija među migrantima, ispred Afgaistanaca koji su činili 20 odsto.
Od pristiglih Albanaca, 85 procenata je zatražilo azil, a oko 12 odsto je reklo da su žrtve modernog ropstva.
Ovo predstavlja nagli porast u odnosu na 2020. godinu, kada je samo 50 Albanaca prešlo kanal Lamanš u malim čamcima.
Povećanje broja dolazaka iz Albanije je djelimično ono što je navelo sekretarku unutrašnjih poslova Suellu Bravermanda govori o "invaziji na južnu obalu" Britanje, u novembru prošle godine.
Stav vlade je da je, kao zemlja kandidat za članstvo u EU, Albanija sigurna nacija i da se ljudi koji tamo žive ne suočavaju sa „ozbiljnim rizikom od progona“.
Dan O'Mahoney je do januara bio zvaničnik zadužen za rješavanje problema povećanja broja malih brodova koji pristižu u UK.
On je prošle jeseni rekao poslanicima da je do eksponencijalnog povećanja broja dolazaka došlo zato što su albanske kriminalne bande „stekle uporište na sjeveru Francuske i počele da omogućavaju lak prelazak veoma velikom broju migranata“.
On je procjenio da je do dva procenta odrasle muške populacije Albanije putovalo brodom, što je brojka koju albanski zvaničnici osporavaju.
Oko 53 odsto zahtjeva za azil Albanaca prihvaćeno je u periodu januar-jun prošle godine.
Pojedini političari i dijelovi medija na različite načine demonizuju pridošlice Albance kao ekonomske migrante i kriminalce, dok osoblje dobrotvorne organizacije vidi ljude sa visokim nivoom ugroženosti.
Na dan posjete "Guardijana" centru, 53 novopridošla Albanca posjetila su centar radi kurseva jezika i savetovanja ili korišćenja kuhinje.
Neki ljudi, koji su doživjeli nasilje u porodici ili izbjegli prisilne brakove, dobili su podršku od volontera.
Osoblje je takođe pomagalo ženama koje su bile prodate radi prostitucije.
"Nategnuti smo do krajnjih granica", rekla je menadžerka organizacije "Hope" (Nada), koja je zamolila da ne bude imenovana i rekla da se ne osjeća prijatno zbog publiciteta u vrijeme kada je vladalo neprijateljstvo prema albanskim građanima.
Iako priznaju da postoji niz faktora koji podstiču ljude da putuju u Veliku Britaniju, osoblje je zaprepašćeno onim što opisuju kao predstavljanje Albanaca kao isključivo ekonomskih migranata u potrazi za boljim prilikama za posao.
„Kako 12-godišnjak može biti ekonomski imigrant“ pitao je menadžer dobrotvorne organizacije, misleći na dijete koje je prodato radi uzgoja kanabisa, kome je od tada pomagalo da podnese prijavu.
Ardur (što je njegov psaudonim) star 25 godina, rekao je da nije imao želju da napusti roditelje i braću i sestre prije osam godina, kada je napunio 17 godina, ali ga je spor između njegove porodice i druge porodice u selu sjeverne Albanije natjerao da izađe na ulicu.
„Gledaju nas kao sumnjive tražioce azila. Ljudi pretpostavljaju da smo došli zbog boljeg života. To za neke važi – narod je siromašan, zemlja je korumpirana i puna kriminala i mržnje, a za mlade nema budućnosti. Ali došao sam jer mi je život bio u opasnosti“, rekao je on.
Njegov zahtjev za azil je odbijen, ali umjesto da se vrati kući – njegovi roditelji i mlađa braća su do tada pobjegli u Njemačku – počeo je da radi na crno u Londonu.
Mjesece je proveo živeći i radeći u autopraonici, spavajući u garaži, usred hemikalija, dobijajući 10 funti dnevno. Kasnije je radio na gradilištima.
„Uzeo sam najteže poslove, nosio cigle na treći sprat, rušio zgrade. Ponekad nisu platili na kraju nedjelje jer znaju da se ne možete žaliti ili otići u policiju. Mladi Albanci se ne pojavljuju kao žrtve trgovine ljudima jer smo mi bijeli Evropljani, ljudi pretpostavljaju da smo poljski neimari. Niko nas neće zvati imigracijom, niko neće pogoditi da smo eksploatisani“, rekao je on.
Kaže da je 2020. godine uložio žalbu na odluku o adbijanju azila, ali još uvijek čeka odgovor. Njegov slučaj je jedan od 166.000 dosijea koji nisu riješeni u Ministarstvu unutrašnjih poslova.
Problemi sa kojima se suočava su tipični, rekao je direktorka organizacije.
„Postoji poznata priča o trgovanju i seksualnom iskorišćavanju mladih devojaka, ali vidimo da se veliki broj mladića eksploatiše na opak način. Teško je razumeti koliko trgovci ljudima mogu biti nasilni i uvredljivi", rekla je ona.
Navodi da su neki od onih koji su putovali možda bili dobrovoljno prokrijumčareni, ali nisu razumeli za šta se prijavljuju.
„Kriminalci gađaju siromašne ljude, u selima gdje ništa ne funkcioniše. Nakon što se slože, bivaju uhvaćeni u mreže trgovaca ljudima“, rekla je ona.
Kampanje za zapošljavanje na TikTok-u nude niže cijene za male grupe koje prelaze preko kanala.
TikTok snimak od prošle godine prikazuje čamac koji juri ka bijelim liticama Dovera, sa riječima na albanskom: "Dođavola sa školom. Hajdemo brodom u Englesku".
Često nasilje počinje već na putu za Veliku Britaniju.
„Ljudi kojima se ovdje trguje, a zatim vide da su njihovi slučajevi za azil odbijeni, imaju dva izbora - mogu da rade ilegalno ili da se bave kriminalom. Ne mogu da se vrate kući, ako ne vrate novac koji duguju svojim trgovcima“, dodala je ona.
Akademski stručnjaci su iznenađeni naglim porastom dolazaka. Obično su ova povećanja broja dolazaka uzrokovana izbijanjem rata, ili prirodnom katastrofom, ali problemi Albanije su hronični.
Profesor prava na Univerzitetskom koledžu u Londonu Andi Hoxhaj rekao je komisiji za unutrašnje poslove Albanije da, dok neki Albanci dobrovoljno emigriraju zbog političke nestabilnosti, korupcije, nedostatka zaposlenja i mogućnosti za obrazovanje, drugi su prevareni da putuju u Britaniju.
„Mreže organizovanog kriminala albanskog porijekla sa sjedištem u Velikoj Britaniji imaju jake veze sa siromašnim ruralnim oblastima Albanije i fokusirane su na namamljivanje mladih Albanaca u Veliku Britaniju da rade i učestvuju u ilegalnim aktivnostima, posebno na uzgoju kanabisa", rekao je on.
U zajedničkom istraživačkom projektu između Univerziteta u Liverpulu, UCL i Univerziteta u Sautemptonu, pod nazivom LOHST, prošle godine je intervjuisano 40 albanske djece bez pratnje koja traže azil.
„Ne možemo u potpunosti da objasnimo porast albanskih prelazaka kanala, ali iz našeg istraživanja znamo da su razlozi složeni i da uključuju mješavinu eksploatacije, kulturne osvete, seks trefikinga, trgovine ljudima i organizovanog kriminala.
„Situacije koje su dovele do njihovog eksploatisanja, trgovine i progona su stvorene teškom ekonomskom situacijom, slabim institucijama i pravnim strukturama koje štite ugrožene grupe u Albaniji“, rekla je vođa projekta profesor Helen Stalford.
Portparol Ministarstva unutrašnjih poslova rekao je da niko od Albanaca koji su dobili azil 2022. (od toga 87 odsto žena i 11 procenata muškaraca) nije stigao malim čamcem, očigledno zboog toga što kasne u obradi materijala.
Nije jasno da li će se prošlogodišnji trend povećanja broja migranata nastaviti ili je bio ograničen na nekoliko mjeseci tokom ljeta 2022. godine.
Porast dolazaka Albanaca dostigao je vrhunac između jula i septembra 2022. godine, kada su putnici u 45 odsto svih malih brodova koji su pristali uz briitansku obalu bili Albanci. Taj procenat je od oktobra do decembra pao na 9 odsto, a broj avganistanskih državljana porastao je na 33 odsto svih dolazaka.
Premijer Rishi Sunak je u decembru potpisao sporazum o saradnji sa albanskom vladom i rekao da će službenicima za imigraciju biti date nove instrukcije, kako bi se „razjasnilo da je Albanija sigurna zemlja“.
On je najavio da će službenici graničnih snaga biti stacionirani u Tirani, pomažući u ometanju organizovanog kriminala da dovodi migranate.
Izvor: The Guardian/Kosovoonline
Po dolasku, 16-godišnjaka su kidnapovali trgovci ljudima da radi na farmi kanabisa u Lidsu.
Dijete je jedno od 12.561 albanskog državljanina koji je prošle godine doputovao čamcem u Veliku Britaniju i našao se u centru debate o ilegalnim migracijama.
„Stariji Albanac u hotelu je obećao da će mu pomoći da pronađe svoju sestru koja je živjela u Londonu. Umjesto toga, poslat je da radi na negovanju biljaka kanabisa“, rekao je stariji član organizacije „Hope“ Guardianu.
Bio je zaključan u kući sa kanabisom tri mjeseca, dok policija nije upala, otkrila da je dijete i ponovo ga spojila sa sestrom.
Statistički podaci o imigraciji pokazuju da su Albanci činili 28 odsto putnika na malim brodovima koji su stilgli u Britaniju tokm 2022. godine, što je nabrojnija populacija među migrantima, ispred Afgaistanaca koji su činili 20 odsto.
Od pristiglih Albanaca, 85 procenata je zatražilo azil, a oko 12 odsto je reklo da su žrtve modernog ropstva.
Ovo predstavlja nagli porast u odnosu na 2020. godinu, kada je samo 50 Albanaca prešlo kanal Lamanš u malim čamcima.
Povećanje broja dolazaka iz Albanije je djelimično ono što je navelo sekretarku unutrašnjih poslova Suellu Bravermanda govori o "invaziji na južnu obalu" Britanje, u novembru prošle godine.
Stav vlade je da je, kao zemlja kandidat za članstvo u EU, Albanija sigurna nacija i da se ljudi koji tamo žive ne suočavaju sa „ozbiljnim rizikom od progona“.
Dan O'Mahoney je do januara bio zvaničnik zadužen za rješavanje problema povećanja broja malih brodova koji pristižu u UK.
On je prošle jeseni rekao poslanicima da je do eksponencijalnog povećanja broja dolazaka došlo zato što su albanske kriminalne bande „stekle uporište na sjeveru Francuske i počele da omogućavaju lak prelazak veoma velikom broju migranata“.
On je procjenio da je do dva procenta odrasle muške populacije Albanije putovalo brodom, što je brojka koju albanski zvaničnici osporavaju.
Oko 53 odsto zahtjeva za azil Albanaca prihvaćeno je u periodu januar-jun prošle godine.
Pojedini političari i dijelovi medija na različite načine demonizuju pridošlice Albance kao ekonomske migrante i kriminalce, dok osoblje dobrotvorne organizacije vidi ljude sa visokim nivoom ugroženosti.
Na dan posjete "Guardijana" centru, 53 novopridošla Albanca posjetila su centar radi kurseva jezika i savetovanja ili korišćenja kuhinje.
Neki ljudi, koji su doživjeli nasilje u porodici ili izbjegli prisilne brakove, dobili su podršku od volontera.
Osoblje je takođe pomagalo ženama koje su bile prodate radi prostitucije.
"Nategnuti smo do krajnjih granica", rekla je menadžerka organizacije "Hope" (Nada), koja je zamolila da ne bude imenovana i rekla da se ne osjeća prijatno zbog publiciteta u vrijeme kada je vladalo neprijateljstvo prema albanskim građanima.
Iako priznaju da postoji niz faktora koji podstiču ljude da putuju u Veliku Britaniju, osoblje je zaprepašćeno onim što opisuju kao predstavljanje Albanaca kao isključivo ekonomskih migranata u potrazi za boljim prilikama za posao.
„Kako 12-godišnjak može biti ekonomski imigrant“ pitao je menadžer dobrotvorne organizacije, misleći na dijete koje je prodato radi uzgoja kanabisa, kome je od tada pomagalo da podnese prijavu.
Ardur (što je njegov psaudonim) star 25 godina, rekao je da nije imao želju da napusti roditelje i braću i sestre prije osam godina, kada je napunio 17 godina, ali ga je spor između njegove porodice i druge porodice u selu sjeverne Albanije natjerao da izađe na ulicu.
„Gledaju nas kao sumnjive tražioce azila. Ljudi pretpostavljaju da smo došli zbog boljeg života. To za neke važi – narod je siromašan, zemlja je korumpirana i puna kriminala i mržnje, a za mlade nema budućnosti. Ali došao sam jer mi je život bio u opasnosti“, rekao je on.
Njegov zahtjev za azil je odbijen, ali umjesto da se vrati kući – njegovi roditelji i mlađa braća su do tada pobjegli u Njemačku – počeo je da radi na crno u Londonu.
Mjesece je proveo živeći i radeći u autopraonici, spavajući u garaži, usred hemikalija, dobijajući 10 funti dnevno. Kasnije je radio na gradilištima.
„Uzeo sam najteže poslove, nosio cigle na treći sprat, rušio zgrade. Ponekad nisu platili na kraju nedjelje jer znaju da se ne možete žaliti ili otići u policiju. Mladi Albanci se ne pojavljuju kao žrtve trgovine ljudima jer smo mi bijeli Evropljani, ljudi pretpostavljaju da smo poljski neimari. Niko nas neće zvati imigracijom, niko neće pogoditi da smo eksploatisani“, rekao je on.
Kaže da je 2020. godine uložio žalbu na odluku o adbijanju azila, ali još uvijek čeka odgovor. Njegov slučaj je jedan od 166.000 dosijea koji nisu riješeni u Ministarstvu unutrašnjih poslova.
Problemi sa kojima se suočava su tipični, rekao je direktorka organizacije.
„Postoji poznata priča o trgovanju i seksualnom iskorišćavanju mladih devojaka, ali vidimo da se veliki broj mladića eksploatiše na opak način. Teško je razumeti koliko trgovci ljudima mogu biti nasilni i uvredljivi", rekla je ona.
Navodi da su neki od onih koji su putovali možda bili dobrovoljno prokrijumčareni, ali nisu razumeli za šta se prijavljuju.
„Kriminalci gađaju siromašne ljude, u selima gdje ništa ne funkcioniše. Nakon što se slože, bivaju uhvaćeni u mreže trgovaca ljudima“, rekla je ona.
Kampanje za zapošljavanje na TikTok-u nude niže cijene za male grupe koje prelaze preko kanala.
TikTok snimak od prošle godine prikazuje čamac koji juri ka bijelim liticama Dovera, sa riječima na albanskom: "Dođavola sa školom. Hajdemo brodom u Englesku".
Često nasilje počinje već na putu za Veliku Britaniju.
„Ljudi kojima se ovdje trguje, a zatim vide da su njihovi slučajevi za azil odbijeni, imaju dva izbora - mogu da rade ilegalno ili da se bave kriminalom. Ne mogu da se vrate kući, ako ne vrate novac koji duguju svojim trgovcima“, dodala je ona.
Akademski stručnjaci su iznenađeni naglim porastom dolazaka. Obično su ova povećanja broja dolazaka uzrokovana izbijanjem rata, ili prirodnom katastrofom, ali problemi Albanije su hronični.
Profesor prava na Univerzitetskom koledžu u Londonu Andi Hoxhaj rekao je komisiji za unutrašnje poslove Albanije da, dok neki Albanci dobrovoljno emigriraju zbog političke nestabilnosti, korupcije, nedostatka zaposlenja i mogućnosti za obrazovanje, drugi su prevareni da putuju u Britaniju.
„Mreže organizovanog kriminala albanskog porijekla sa sjedištem u Velikoj Britaniji imaju jake veze sa siromašnim ruralnim oblastima Albanije i fokusirane su na namamljivanje mladih Albanaca u Veliku Britaniju da rade i učestvuju u ilegalnim aktivnostima, posebno na uzgoju kanabisa", rekao je on.
U zajedničkom istraživačkom projektu između Univerziteta u Liverpulu, UCL i Univerziteta u Sautemptonu, pod nazivom LOHST, prošle godine je intervjuisano 40 albanske djece bez pratnje koja traže azil.
„Ne možemo u potpunosti da objasnimo porast albanskih prelazaka kanala, ali iz našeg istraživanja znamo da su razlozi složeni i da uključuju mješavinu eksploatacije, kulturne osvete, seks trefikinga, trgovine ljudima i organizovanog kriminala.
„Situacije koje su dovele do njihovog eksploatisanja, trgovine i progona su stvorene teškom ekonomskom situacijom, slabim institucijama i pravnim strukturama koje štite ugrožene grupe u Albaniji“, rekla je vođa projekta profesor Helen Stalford.
Portparol Ministarstva unutrašnjih poslova rekao je da niko od Albanaca koji su dobili azil 2022. (od toga 87 odsto žena i 11 procenata muškaraca) nije stigao malim čamcem, očigledno zboog toga što kasne u obradi materijala.
Nije jasno da li će se prošlogodišnji trend povećanja broja migranata nastaviti ili je bio ograničen na nekoliko mjeseci tokom ljeta 2022. godine.
Porast dolazaka Albanaca dostigao je vrhunac između jula i septembra 2022. godine, kada su putnici u 45 odsto svih malih brodova koji su pristali uz briitansku obalu bili Albanci. Taj procenat je od oktobra do decembra pao na 9 odsto, a broj avganistanskih državljana porastao je na 33 odsto svih dolazaka.
Premijer Rishi Sunak je u decembru potpisao sporazum o saradnji sa albanskom vladom i rekao da će službenicima za imigraciju biti date nove instrukcije, kako bi se „razjasnilo da je Albanija sigurna zemlja“.
On je najavio da će službenici graničnih snaga biti stacionirani u Tirani, pomažući u ometanju organizovanog kriminala da dovodi migranate.
Izvor: The Guardian/Kosovoonline
