Analiza

Samo nekoliko dana nakon što je Evropska unija objavila sporazum između lidera "bivših ratnih neprijatelja" Srbije i Kosova, čini se da su sve strane prije svega saglasne oko jedne stvari - da zapravo još uvijek nemaju dogovor, piše Reuters.

Visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost Josep Borell, nakon što je bio domaćin razgovora premijera Kosova Albina Kurtija i predsjednika Srbije Aleksandra Vučića rekao je da sa zadovoljstvom objavljuje da su se "saglasili da nisu potrebne dalje diskusije" o predlogu EU da njihovi odnosi krenu put normalizacije.

Borell je upozorio da dvije strane moraju da se dogovore o primjeni plana, ali je diplomatska služba EU objavila tekst osnovnog sporazuma iste noći.

Reuters u analizi konstatuje da bi svaki sporazum o normalizaciji odnosa između Kosova i Srbije bio podsticaj za ambicije EU da postane veći geopolitički igrač i da bi smanjio rizik od obnove nasilja između dva balkanska susjeda.

Dodaje se da tekst, međutim, nisu potpisali lideri, i da je i tada postalo jasno da ga niko od ključnih igrača još ne vidi kao "zakucan“.

"Obe strane su se saglasile sa takvim stavom (da ne nastavljaju razgovore o osnovnom tekstu), ali to ne znači da su strane zvanično prihvatile sporazum. Prihvatanje se vrši samo potpisom obe strane", rekao je Kurti u četvrtak u Parlamentu Kosova.

Prethodno, Vučić je u utorak istakao da neće potpisati nikakav tekst dok ne bude zadovoljan planom implementacije, te naveo da neće potpisati ništa što priznaje Kosovo "formalno ili neformalno" i da nikada neće pristati na članstvo Kosova u Ujedinjenim nacijama.

Reuters podsjeća da je Kosovo proglasilo nezavisnost 2008. godine, skoro deceniju nakon što je „rat doveo do kraja srpske vladavine“, ali da je Srbija nastavila da smatra Kosovo otcepljenom pokrajinom, kao i da je "rasplamsavanje između dvije strane podstaklo strah od povratka sukoba".

Lideri se sada suočavaju sa ponovnim međunarodnim pritiskom da postignu dogovor kada se sastanu u Ohridu, u Sjevernoj Makedoniji 18. marta, sa predstavnicima EU, kao posrednicima.

Plan EU ne obavezuje Srbiju da prizna nezavisno Kosovo, ali bi priznala dokumenta kao što su pasoši, diplome i registarske tablice i ne bi blokirala članstvo Kosova u bilo kojoj međunarodnoj organizaciji.

Reuters podsjeća i da zvaničnici kažu da je najteže pitanje koje treba riješiti u razgovorima o planu implementacije Zajednica opština sa srpskom većinom na Kosovu.

"Lideri većinske etničke albanske zajednice na Kosovu tvrde da bi takvo tijelo Beogradu dalo ogroman uticaj u njihovoj zemlji, dok Srbi kažu da je to potrebno za zaštitu njihovih prava", primjećuje se u analizi.

Kurti je u utorak rekao da neće pristati ni na jedno zvanično tijelo koje krši ustav Kosova, koje je jednonacionalno ili daje Srbiji "most" da se umješa u kosovska pitanja.

Iako naglašavaju svoje crvene linije, čini se da Vučić i Kurti ostavljaju prostor za manevar.

Dok Vučić kaže da neće ni "neformalno" priznati Kosovo, takva definicija je "u krajnjoj liniji stvar tumačenja".

Reuters navodi i da, po pitanju članstva u UN, samo članice Savjeta bezbjednosti sa pravom veta mogu da blokiraju aplikaciju.

"Tradicionalni saveznik Srbije, Rusija, mogla bi da spreči Kosovo, ali Beograd sam ne može da odlučuje o tome da li će se njegov sused pridružiti UN", navodi britanska agencija.

Što se tiče Zajednice srpskih opština, zvaničnici EU i SAD, koje su takođe vršile pritisak na Beograd i Prištinu da postignu dogovor, insistiraju da ona može da se uspostavi legalno i „bez davanja nepotrebnog uticaja Srbiji“.

Reuters podsjeća i na izjavu visokog zvaničnika EU da će sveukupni dogovor biti konačan samo "kada se bude znalo tačno kako će biti sproveden, u kojim rokovima, i od koga“.

"Ovaj dokument – kako stoji, bez dela za implementaciju – je politička deklaracija. I imali smo mnogo takvih u prošlosti koje nisu sprovedene“, rekao je evropski zvaničnik, dodajući da su dvije strane napravile značajan napredak, ali da je "posljednja milja uvijek najteža", zaključuje se u analizi.

Izvor: Reuters/Kosovoonline