Posljednji put su u Brisel stigli praćeni tenzijama izazvanim pitanjem upotrebe srpskih registarskih tablica i preregistracije vozila na RSK (Republika Kosovo) tablice.
Ovog puta, pred obojicom je na sastanku zakazanom za 27. februar krupniji zalogaj – plan podržan od Evropske unije (EU) i SAD, poznat kao francusko-njemački prijedlog za buduće odnose Kosova i Srbije.
Kakav će biti konačni stav premijera Kosova Aljbina (Albina) Kurtija i srpskog predsjednika Aleksandra Vučića, trenutno nije poznato ni međunarodnim predstavnicima, a nagađanja hoće li ili neće prihvatiti plan zaokupila su javno mnjenje na obe strane.
Šta kažu u Prištini?
"Mora se doći do neke sredine", kaže Sanije Zećiraj (Zeqiraj) iz Prištine, dodajući da treba učiniti sve kako se ne bi ponovile tenzije.
Dodala je da sporazum sa Srbijom mora da ima i podršku građana.
"Ako se nešto odluči protiv (volje) naroda, opet ćemo imati problema, ali vjerujem da je Kurti jako oprezan u ovom trenutku i sumnjam da može da pogreši", kaže ona za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Zećiraj ocjenjuje i da ne bi trebalo još dugo da se čeka na postizanje konačnog rješenja jer su, kako kaže, građani umorni od dugog pregovaračkog procesa.
Valjmir (Valmir) Hoti očekuje pozitivan ishod za Kosovo, odnosno da se ne prihvati ono što su prethodne vlasti dogovorile, aludirajući na Zajednicu opština sa srpskom većinom, jedno od ključnih dogovorenih pitanja između dvije strane, ali nikada realizovanih.
"Ono što su ranije (političari) odlučili za Kosovo, možda 27. (februara) neće biti potpisano", kaže on.
S druge strane, Samedin Bećiri (Beqiri) nema velika očekivanja od sastanka u Briselu i smatra da će dvije strane još dugo pregovarati prije postizanja konačnog rješenja.
"Po mom mišljenju, pitanje (postizanja) konačnog rješenja oko kosovsko-srpskog pitanja je još daleko", zaključuje on.
Šta kažu u Beogradu?
"Rješenje zarad zajedničkog višeg interesa", to je ono čemu se nada Aleksandar Durković iz Beogarda. Za njega nije prihvatljiv prijedlog EU o normalizaciji odnosa jer smatra da Srbija ne treba da prihvati nezavisnost Kosova.
"Sam predsjednik (Srbije, Aleksandar Vučić) je rekao da Kosovo pravno ne postoji i da je nelegalna država", kaže on.
Mira vjeruje da će razgovori Kurtija i Vučića "biti teški" ali da predsjednik Srbije "neće popustiti".
"Ne možemo mi popuštati dosta Evropi", kaže ova sagovornica koja navodi svoje ime, ali ne želi i prezime. Kao obrzaloženje svog stava navodi uverenje da Srbi na Kosovu žive u teškim uslovima.
Nenad Mićić smatra da neće biti velikog pomaka u odnosima Kosova i Srbije nakon 27. februara, te da trenutno svima odgovara "status kvo".
"Bilo bi problema i sa jedne i sa druge strane ako bi se pristalo na kompromis… Trenutno ovakvo stanje odgovara i nekim drugim silama koje utiču da se ovakvo stanje održava", smatra Mićić.
Šta podrazumeva prijedlog EU?
Međunarodni posrednici u dijalogu Kosova i Srbije su septembra prošle godine vlastima u Prištini i Beogradu predstavile plan EU za normalizaciju odnosa.
U tom dokumentu, koji su javno podržale SAD, Njemačka i Francuska, se eksplicitno ne pominje međusobno priznanje ili učlanjenje Kosova u Ujedinjene nacije.
U međuvremenu su prijedlog EU u načelu prihvatili i premijer Kosova i predsjednik Srbije.
Prijedlogom se od Srbije traži da ne ometa članstvo Kosova u međunarodnim organizacijama, te da dvije strane poštuju suverenitet i integritet druge zemlje.
Prijedlog EU nije javno objavljen ali je RSE imao u uvid jednu verziju, čiju su autentičnost potvrdili izvori iz Brisela.
Podrazumeva i jednaka prava, priznanje državnih simbola, poseban tretman za srpsku zajednicu na Kosovu, te realizaciju do sada postignutih dogovora u okviru dijaloga.
Suprostavljeni stavovi u prvom planu
Politički analitičar Artan Muhadžiri (Muhaxhiri) navodi da su njegova očekivanja od sastanka između Kurtija i Vučića minimalna jer, kako kaže, još uvijek su izraženi njihovi suprostavljeni stavovi.
"To onemogućava realni optimizam. Premijer Kurti je prihvatio prijedlog EU kao dobru osnovu za pregovore. Međutim, njegov stav o jednom od najosnovnijih pitanja – Zajednici opština sa srpskom većinom - veoma je komplikovan", kaže Muhadžiri, inače profesor sociologije.
Zajednica opština sa srpskom većinom je pitanje koje godinama blokira napredak u dijalogu. Dogovorena je 2013. u okviru dijaloga a dve godine kasnije su usaglašeni principi prema kojima bi trebala da bude formirana.
Međutim, Kosovo odbija Zajednicu uz navode da nije u skladu sa Ustavom Kosova, te da bi ona mogla da dovede do "bosnizacije Kosova", odnosno da na Kosovu utiče na funkcionalnost centralne vlasti, poput uloge koju u Bosni i Hercegovini (BiH) dijelom igra entitet Republika Srpska (RS).
Ipak, nakon konstantnog insistiranja međunarodne zajednice na realizaciji sporazuma o Zajednici, kosovski premijer je izneo šest uslova pod kojima ona može da bude formirana.
Neki od njih su da bude u skladu sa zakonima Kosova i da služi isključivo međuopštinskoj saradnji.
Muhadžiri napominje da će posledice biti velike, ukoliko jedna od strana ne prihvati prijedlog EU.
"Biće stigmatizovana kao strana koja blokira političku normalizaciju našeg regiona, a to će značiti i antagonističko pozicioniranje prema Sjedinjenim Američkim Državama i Evropskoj uniji u godinama koje dolaze", kaže on.
Šta je ovog puta drugačije?
Dušan Janjić iz beogradskog Foruma za etničke odnose navodi da 27. februara mogu formalno da otpočnu pregovori oko prihvatanja plana EU o normalizaciji odnosa, te podvlači da ozbiljniji sastanci tim povodom ipak mogu da uslede tek nakon povratka Srba u kosovske institucije.
Ukazuje i da je plan EU stranama predstavljen neposredno nakon tenzija na sjeveru Kosova i usled barikada koje je postavilo lokalno srpsko stanovništvo u decembru prošle godine.
Kosovski Srbi na sjeveru Kosova su početkom novembra napustili Policiju Kosova, pravosudne institucije i lokalnu administraciju kako bi sprečili kosovske vlasti da realizuje proces preregistracije vozila sa srpskih na kosovske tablice.
Nakon toga su uslijedile i barikade na sjeveru, koje su lokalni Srbi uklonili pošto je Vučić rekao da je dobio jake garancije od SAD da će biti formirana Zajednica.
"Šatl diplomatija je legitiman oblik ali kada se ona dešava u vrijeme krize ona ima druga značenja", ukazuje Janjić i dodaje kako je za njega prijedlog EU presedan jer se otvorila javna rasprava oko tajnog dokumenta.
"Ne postoji primer ovakvog načina pripremanja i vođenja razgovora. Ovo ako uspije biće za izučavanje na svim Univerzitetima", poručuje on i ponavlja da sumnja da će 27. februara uopšte doći do trilateralnog sastanka.
I profesor na Londonskoj školi ekonomije, Džejms Ker-Lindzi (James Ker-Lindsay), je ranije za RSE ocjenio da prijedlog EU neće dovesti do napretka u dijalogu oko normalizacije odnosa.
"U suštini, ono što vidim je plan koji predlaže da ako se Srbija ne protivi ulasku Kosova u međunarodne organizacije, uključujući UN, onda će Kosovo uspostaviti Zajednicu. Ali, naravno, pridruživanje UN zahtjeva (podršku) Rusije i Kine. I neće priznati (Kosovo) dok ga Srbija ne prizna. A Kosovo će onda reći, pa gle, nećemo dobiti članstvo u UN, iako se Srbija obavezala da nas neće blokirati, Rusija i Kina nas i dalje blokiraju. Zašto bismo onda trebali da realizujemo sporazim o Zajednici?", ocjenio je Ker-Lindzi.
Prema njegovoj ocjenu EU bi trebala da izađe sa "optimističnijim planom".
Kako se stiglo dovde?
Specijalni izaslanik EU za dijalog Kosova i Srbije Miroslav Lajčak je posljednji put u Prištini i Beogradu boravio 6. februara sa ciljem da se zakaže sastanak na najvišem političkom nivou u okviru dijaloga.
Nakon tog sastanka, Kurti je objavio da Kosovo prihvata prijedlog EU za normalizaciju odnosa sa Srbijom, te da ga smatra dobrom osnovom za dalju diskusiju i solidnu platformu za napredak.
Prethodno je i Vučić rekao da je Srbija spremna da radi na implementaciji predloga EU o normalizaciji odnosa.
Potom su SAD pozdravile Kurtijevu odluku uz navode da će sporazum "doneti značajne koristi i Kosovu i Srbiji" a savjetnik Stejt Departmenta Derek Šole (Chollet) je podvukao da je sada "sada potrebna implementacija".
Kakav će biti konačni stav premijera Kosova Aljbina (Albina) Kurtija i srpskog predsjednika Aleksandra Vučića, trenutno nije poznato ni međunarodnim predstavnicima, a nagađanja hoće li ili neće prihvatiti plan zaokupila su javno mnjenje na obe strane.
Šta kažu u Prištini?
"Mora se doći do neke sredine", kaže Sanije Zećiraj (Zeqiraj) iz Prištine, dodajući da treba učiniti sve kako se ne bi ponovile tenzije.
Dodala je da sporazum sa Srbijom mora da ima i podršku građana.
"Ako se nešto odluči protiv (volje) naroda, opet ćemo imati problema, ali vjerujem da je Kurti jako oprezan u ovom trenutku i sumnjam da može da pogreši", kaže ona za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Zećiraj ocjenjuje i da ne bi trebalo još dugo da se čeka na postizanje konačnog rješenja jer su, kako kaže, građani umorni od dugog pregovaračkog procesa.
Valjmir (Valmir) Hoti očekuje pozitivan ishod za Kosovo, odnosno da se ne prihvati ono što su prethodne vlasti dogovorile, aludirajući na Zajednicu opština sa srpskom većinom, jedno od ključnih dogovorenih pitanja između dvije strane, ali nikada realizovanih.
"Ono što su ranije (političari) odlučili za Kosovo, možda 27. (februara) neće biti potpisano", kaže on.
S druge strane, Samedin Bećiri (Beqiri) nema velika očekivanja od sastanka u Briselu i smatra da će dvije strane još dugo pregovarati prije postizanja konačnog rješenja.
"Po mom mišljenju, pitanje (postizanja) konačnog rješenja oko kosovsko-srpskog pitanja je još daleko", zaključuje on.
Šta kažu u Beogradu?
"Rješenje zarad zajedničkog višeg interesa", to je ono čemu se nada Aleksandar Durković iz Beogarda. Za njega nije prihvatljiv prijedlog EU o normalizaciji odnosa jer smatra da Srbija ne treba da prihvati nezavisnost Kosova.
"Sam predsjednik (Srbije, Aleksandar Vučić) je rekao da Kosovo pravno ne postoji i da je nelegalna država", kaže on.
Mira vjeruje da će razgovori Kurtija i Vučića "biti teški" ali da predsjednik Srbije "neće popustiti".
"Ne možemo mi popuštati dosta Evropi", kaže ova sagovornica koja navodi svoje ime, ali ne želi i prezime. Kao obrzaloženje svog stava navodi uverenje da Srbi na Kosovu žive u teškim uslovima.
Nenad Mićić smatra da neće biti velikog pomaka u odnosima Kosova i Srbije nakon 27. februara, te da trenutno svima odgovara "status kvo".
"Bilo bi problema i sa jedne i sa druge strane ako bi se pristalo na kompromis… Trenutno ovakvo stanje odgovara i nekim drugim silama koje utiču da se ovakvo stanje održava", smatra Mićić.
Šta podrazumeva prijedlog EU?
Međunarodni posrednici u dijalogu Kosova i Srbije su septembra prošle godine vlastima u Prištini i Beogradu predstavile plan EU za normalizaciju odnosa.
U tom dokumentu, koji su javno podržale SAD, Njemačka i Francuska, se eksplicitno ne pominje međusobno priznanje ili učlanjenje Kosova u Ujedinjene nacije.
U međuvremenu su prijedlog EU u načelu prihvatili i premijer Kosova i predsjednik Srbije.
Prijedlogom se od Srbije traži da ne ometa članstvo Kosova u međunarodnim organizacijama, te da dvije strane poštuju suverenitet i integritet druge zemlje.
Prijedlog EU nije javno objavljen ali je RSE imao u uvid jednu verziju, čiju su autentičnost potvrdili izvori iz Brisela.
Podrazumeva i jednaka prava, priznanje državnih simbola, poseban tretman za srpsku zajednicu na Kosovu, te realizaciju do sada postignutih dogovora u okviru dijaloga.
Suprostavljeni stavovi u prvom planu
Politički analitičar Artan Muhadžiri (Muhaxhiri) navodi da su njegova očekivanja od sastanka između Kurtija i Vučića minimalna jer, kako kaže, još uvijek su izraženi njihovi suprostavljeni stavovi.
"To onemogućava realni optimizam. Premijer Kurti je prihvatio prijedlog EU kao dobru osnovu za pregovore. Međutim, njegov stav o jednom od najosnovnijih pitanja – Zajednici opština sa srpskom većinom - veoma je komplikovan", kaže Muhadžiri, inače profesor sociologije.
Zajednica opština sa srpskom većinom je pitanje koje godinama blokira napredak u dijalogu. Dogovorena je 2013. u okviru dijaloga a dve godine kasnije su usaglašeni principi prema kojima bi trebala da bude formirana.
Međutim, Kosovo odbija Zajednicu uz navode da nije u skladu sa Ustavom Kosova, te da bi ona mogla da dovede do "bosnizacije Kosova", odnosno da na Kosovu utiče na funkcionalnost centralne vlasti, poput uloge koju u Bosni i Hercegovini (BiH) dijelom igra entitet Republika Srpska (RS).
Ipak, nakon konstantnog insistiranja međunarodne zajednice na realizaciji sporazuma o Zajednici, kosovski premijer je izneo šest uslova pod kojima ona može da bude formirana.
Neki od njih su da bude u skladu sa zakonima Kosova i da služi isključivo međuopštinskoj saradnji.
Muhadžiri napominje da će posledice biti velike, ukoliko jedna od strana ne prihvati prijedlog EU.
"Biće stigmatizovana kao strana koja blokira političku normalizaciju našeg regiona, a to će značiti i antagonističko pozicioniranje prema Sjedinjenim Američkim Državama i Evropskoj uniji u godinama koje dolaze", kaže on.
Šta je ovog puta drugačije?
Dušan Janjić iz beogradskog Foruma za etničke odnose navodi da 27. februara mogu formalno da otpočnu pregovori oko prihvatanja plana EU o normalizaciji odnosa, te podvlači da ozbiljniji sastanci tim povodom ipak mogu da uslede tek nakon povratka Srba u kosovske institucije.
Ukazuje i da je plan EU stranama predstavljen neposredno nakon tenzija na sjeveru Kosova i usled barikada koje je postavilo lokalno srpsko stanovništvo u decembru prošle godine.
Kosovski Srbi na sjeveru Kosova su početkom novembra napustili Policiju Kosova, pravosudne institucije i lokalnu administraciju kako bi sprečili kosovske vlasti da realizuje proces preregistracije vozila sa srpskih na kosovske tablice.
Nakon toga su uslijedile i barikade na sjeveru, koje su lokalni Srbi uklonili pošto je Vučić rekao da je dobio jake garancije od SAD da će biti formirana Zajednica.
"Šatl diplomatija je legitiman oblik ali kada se ona dešava u vrijeme krize ona ima druga značenja", ukazuje Janjić i dodaje kako je za njega prijedlog EU presedan jer se otvorila javna rasprava oko tajnog dokumenta.
"Ne postoji primer ovakvog načina pripremanja i vođenja razgovora. Ovo ako uspije biće za izučavanje na svim Univerzitetima", poručuje on i ponavlja da sumnja da će 27. februara uopšte doći do trilateralnog sastanka.
I profesor na Londonskoj školi ekonomije, Džejms Ker-Lindzi (James Ker-Lindsay), je ranije za RSE ocjenio da prijedlog EU neće dovesti do napretka u dijalogu oko normalizacije odnosa.
"U suštini, ono što vidim je plan koji predlaže da ako se Srbija ne protivi ulasku Kosova u međunarodne organizacije, uključujući UN, onda će Kosovo uspostaviti Zajednicu. Ali, naravno, pridruživanje UN zahtjeva (podršku) Rusije i Kine. I neće priznati (Kosovo) dok ga Srbija ne prizna. A Kosovo će onda reći, pa gle, nećemo dobiti članstvo u UN, iako se Srbija obavezala da nas neće blokirati, Rusija i Kina nas i dalje blokiraju. Zašto bismo onda trebali da realizujemo sporazim o Zajednici?", ocjenio je Ker-Lindzi.
Prema njegovoj ocjenu EU bi trebala da izađe sa "optimističnijim planom".
Kako se stiglo dovde?
Specijalni izaslanik EU za dijalog Kosova i Srbije Miroslav Lajčak je posljednji put u Prištini i Beogradu boravio 6. februara sa ciljem da se zakaže sastanak na najvišem političkom nivou u okviru dijaloga.
Nakon tog sastanka, Kurti je objavio da Kosovo prihvata prijedlog EU za normalizaciju odnosa sa Srbijom, te da ga smatra dobrom osnovom za dalju diskusiju i solidnu platformu za napredak.
Prethodno je i Vučić rekao da je Srbija spremna da radi na implementaciji predloga EU o normalizaciji odnosa.
Potom su SAD pozdravile Kurtijevu odluku uz navode da će sporazum "doneti značajne koristi i Kosovu i Srbiji" a savjetnik Stejt Departmenta Derek Šole (Chollet) je podvukao da je sada "sada potrebna implementacija".
