Početkom godine veliki broj institucija Evropske unije podigao je uzbunu zbog ilegalne migracije i eksploatacije napetog sistema azila, piše Albanian post.
To je usledilo nakon što je šef Frontexa Hans Leijtens rekao da će agencija, odgovorna za kontrolu granica šengenskog prostora EU, ove godine tražiti 100 miliona eura za "aktivnosti vezane za deportaciju lažnih azilanata".
Šefovi EU će se okupiti na posebnom sastanku Evropskog savjeta od 9. do 10. februara upravo da bi razgovarali o toj temi.
Evropska komisija je navela da je 2022. godine u EU bilo 923.911 zahtjeva za azil, što je povećanje od 46,5 posto u odnosu na 2021.
Ovaj broj isključuje preko četiri miliona ukrajinskih izbjeglica koje se prijavljuju putem posebne procedure poznate kao "Direktiva o privremenoj zaštiti".
Iako je najveći broj kandidata iz Sirije, značajan broj dolazi iz zemalja koje se smatraju sigurnim, posebno iz zemalja koje se trenutno prijavljuju za članstvo u EU, kao što su Albanija, Turska i Gruzija.
Od 630.890 tražilaca azila 2021. godine, zemlje EU odlučile su da vrate 340.500, ali se od njih samo 21 odsto vratilo u zemlje porijekla.
Komesarka za unutrašnje poslove Ilva Johanson rekla je da će više od 60 odsto trenutnih zahtjeva biti odbijeno.
Prema podacima Frontexa 2022. bilo 330.000 ilegalnih prelazaka što dokazuje da su zahtjevi za azil na najvišem nivou od 2016. godine.
Na sastanku se takođe razgovaralo o potrebi ograničavanja viza za zemlje koje su odbile da ispoštuju povratak. To je posljedica postepenog zaokreta u politici migracija i izbjeglica od strane EU.
Izvor: Kosovo Online/Albanian post
Šefovi EU će se okupiti na posebnom sastanku Evropskog savjeta od 9. do 10. februara upravo da bi razgovarali o toj temi.
Evropska komisija je navela da je 2022. godine u EU bilo 923.911 zahtjeva za azil, što je povećanje od 46,5 posto u odnosu na 2021.
Ovaj broj isključuje preko četiri miliona ukrajinskih izbjeglica koje se prijavljuju putem posebne procedure poznate kao "Direktiva o privremenoj zaštiti".
Iako je najveći broj kandidata iz Sirije, značajan broj dolazi iz zemalja koje se smatraju sigurnim, posebno iz zemalja koje se trenutno prijavljuju za članstvo u EU, kao što su Albanija, Turska i Gruzija.
Od 630.890 tražilaca azila 2021. godine, zemlje EU odlučile su da vrate 340.500, ali se od njih samo 21 odsto vratilo u zemlje porijekla.
Komesarka za unutrašnje poslove Ilva Johanson rekla je da će više od 60 odsto trenutnih zahtjeva biti odbijeno.
Prema podacima Frontexa 2022. bilo 330.000 ilegalnih prelazaka što dokazuje da su zahtjevi za azil na najvišem nivou od 2016. godine.
Na sastanku se takođe razgovaralo o potrebi ograničavanja viza za zemlje koje su odbile da ispoštuju povratak. To je posljedica postepenog zaokreta u politici migracija i izbjeglica od strane EU.
Izvor: Kosovo Online/Albanian post
