Njemačke vlasti namjeravaju da udvostruče kvotu za useljavanje nekvalifikovanih radnika sa Kosova i komšiluka, i ubuduće bi trebalo da ih bude do 50.000 godišnje, piše u prijedlogu zakona u koji je novinska agencija dpa imala uvid.
U pitanju je takozvano "zapadnobalkansko pravilo" koje predviđa povlašćeni pristup njemačkom tržištu rada za državljane Kosova, Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Albanije, prenosi Deutsche welle (DW).
Prema važećim zakonima, iz cijelog sveta može da se doseljava "stručna" radna snaga, jedino sa Balkana ljudi mogu da dobijaju posao i radnu vizu čak i kad rade van struke ili bez stručne spreme.
To pravilo osmišljeno je nakon prvog talasa izbjegličke krize 2015. i 2016. godine, pošto su među tražiocima azila sa Kosova bili i brojni državljani Srbije, BiH i Kosova.
Ideja Berlina bila je da ljudi iz regiona, umjesto da bezizgledno traže azil, pokušaju da nađu posao u Njemačkoj.
To nije jedina izmjena zakona koja se sprema, a kako piše dpa, novinama bi se trebalo "suprotstaviti dramatičnom manjku radne snage u brojnim branšama".
U promjene spada i takozvana "karta šansi", to jest mogućnost da se ljudi naprosto dosele u Njemačku te da tek tu, na licu mjesta, traže posao, a za to vrijeme imaju pravo da rade pola radnog vremena van struke kako bi zaradili za život.
Karta šansi bi trebalo da po novom sistemu bodovanja bude dodjeljena svakome ko prikupi šest bodova.
Četiri boda nosi određena stručna kvalifikacija, tri boda dobro poznavanje njemačkog ili tri godine radnog iskustva, dva boda ukoliko je osoba mlađa od 35 godina, a jedan bod ukoliko je ranije legalno barem šest mjeseci boravila u Njemačkoj.
Njemačku more demografske promjene i veliki broj upražnjenih radnih mjesta, i po nekim računicama neophodno je doseljavanje oko 400.000 ljudi godišnje kako bi ekonomija, zdravstvo i nega starih funkcionisali.
Prema važećim zakonima, iz cijelog sveta može da se doseljava "stručna" radna snaga, jedino sa Balkana ljudi mogu da dobijaju posao i radnu vizu čak i kad rade van struke ili bez stručne spreme.
To pravilo osmišljeno je nakon prvog talasa izbjegličke krize 2015. i 2016. godine, pošto su među tražiocima azila sa Kosova bili i brojni državljani Srbije, BiH i Kosova.
Ideja Berlina bila je da ljudi iz regiona, umjesto da bezizgledno traže azil, pokušaju da nađu posao u Njemačkoj.
To nije jedina izmjena zakona koja se sprema, a kako piše dpa, novinama bi se trebalo "suprotstaviti dramatičnom manjku radne snage u brojnim branšama".
U promjene spada i takozvana "karta šansi", to jest mogućnost da se ljudi naprosto dosele u Njemačku te da tek tu, na licu mjesta, traže posao, a za to vrijeme imaju pravo da rade pola radnog vremena van struke kako bi zaradili za život.
Karta šansi bi trebalo da po novom sistemu bodovanja bude dodjeljena svakome ko prikupi šest bodova.
Četiri boda nosi određena stručna kvalifikacija, tri boda dobro poznavanje njemačkog ili tri godine radnog iskustva, dva boda ukoliko je osoba mlađa od 35 godina, a jedan bod ukoliko je ranije legalno barem šest mjeseci boravila u Njemačkoj.
Njemačku more demografske promjene i veliki broj upražnjenih radnih mjesta, i po nekim računicama neophodno je doseljavanje oko 400.000 ljudi godišnje kako bi ekonomija, zdravstvo i nega starih funkcionisali.
