Viši savjetnik u State departmentu SAD Derek Chollet istakao je da je u ovom trenutku ključno smirivanje situacije i nastavak rada na dijalogu Kosova i Srbije koji bi trebalo da bude zasnovan na njemačko-francuskom prijedlogu, prenosi Euronews Srbija.
Derek Chollet je, uoči najavljene posjete regionu sljedeće nedjelje, izjavio da je duh tog prijedloga i namjera SAD u podršci tom prijedlogu da se obezbjedi evroatlantska budućnost i za Srbiju i za Kosovo.
Kakve poruke ćete preneti tokom posjete regionu, posebno Beogradu i Prištini?
Radujem se dolasku u region. Odmah prve nedjelje poslije praznika je trebalo da putujemo, pa smo to odložili. Na Balkanu se dešavaju važne stvari, posebno u Srbiji i na Kosovu. Imajući u vidu nestabilnost koja je tamo trajala i barikade, dobra je vijest da su te barikade uklonjene i otvoreni granični prijelazi. Mislimo da je to veoma važno u ovom trenutku, da obe strane, u Beogradu i Prištini pomognu deeskalaciji, smire situaciju i krenu da rade na dijalogu koje SAD podržavaju i da pokušaju da normalizuju odnose između Kosova i Srbije, zasnovane na međusobnom priznanju. To je prioritet i to je poruka koju ću poneti u region.
Kada kažete međusobno priznanje, da li je to zasnovano na francusko-njemačkom prijedlogu koji podržavaju i SAD?
Fokusirani smo u ovom trenutku na normalizaciju, to je u centru tog francusko-njemačkog predloga, koji mi podržavamo, ali smatramo da bi normalizacija trebalo da bude zasnovana na međusobnom priznanju. Naravno, pred nama je dalek put, imamo puno posla. Nadamo se da ćemo uraditi sve što možemo. Kada ja i moje kolege budemo doputovali u region, razgovaraćemo sa kolegama u Beogradu i Prištini o tome šta ćemo dalje raditi. Mislimo da je ovo presudan momenat za Balkan, 30 godina poslije raspada Jugoslavije i užasnog rata koji je uslijedio u regionu. Ovo je jedna prilika da idemo napred u okviru tog procesa koji pomaže Evropska unija. Sjedinjene Države će pomagati, ali želimo da obe strane krenu u razgovor na jedan konstruktivan način i da krenu u deeskalizaciju, kako bi situacija bila mirna.
O kakvim koracima tačno govorite? I evropski posrednik i američki ambasador u Beogradu rekli su "hajde da iskoristimo trenutak". Šta je sljedeće baš sada?
Nažalost, razgovora već neko vrijeme nije bilo. Znam da su sada praznici, bili su američki i sada predstoje i srpski. Želimo da razgovori budu nastavljeni, putovanje u region biće u tom duhu u saradnji sa našim evropskim partnerima. Nažalost, posljednjih nekoliko nedjelja bavili smo se krizom diplomatije kako bi situacija na Kosovu ostala pod kontrolom. Dobra je vijest što je situacija deeskalirana, ali naša poruka obema stranama je da se nastavi sa umirivanjem situacije, da se ne bave provokacijama i da nastave da rade.
Mogu li pregovori da se nastave u trenutku kada još nije formirana Zajednica srpskih opština? Može li se Priština ubjediti da ispuni ono što je obećala prije deset godina?
To je nešto što mi u velikoj mjeri podržavamo, formiranje Zajednica srpskih opština je nešto za šta se zalažemo, sa našim partnerima na Kosovu. Zbog toga i moramo da razgovaramo, moramo da imamo dijalog. Obe strane u ovom trenutku ne razgovaraju i potreban je napredak. Puno vremena i energije smo potrošili na to da problemi koji nisu vezani za dijalog budu riješeni i ne izmaknu kontroli. Želimo da na to stavimo tačku i da se razgovori nastave.
Slažete da je za svake sljedeće pregovore potrebna snažna garancija da će biti primjenjeni. Neke stvari nisu ispunjene već deset godina.
Obe strane moraju da se potrude, tu nema dileme. U našim konsultacijama i s Beogradom i sa Prištinom u posljednjih nekoliko mjeseci vrlo smo jasno smo rekli šta očekujemo, a naši evropski partneri su na istoj liniji. Više bih voleo da smo posljednih šest nedjelja više pričali o budućnosti normalizacije i o svemu što je u okviru tog evropskog prijedloga, međutim, mnogo vremena smo potrošili na umirivanje situacije da ne bi došlo do krize koja može da preraste u neki sukob.
Predsjednik Srbije je rekao da njemačko-francuski prijedlog podrazumijeva da Srbija ne blokira članstvo Kosova u Međunarodnim organizacijama, a za uzvrat bi dobila brži put ka Evropskoj uniji i ekonomske koristi. Da li je to suština?
Ja ne želim da govorim o detaljima tog prijedloga, jer je ponekad najbolje da se takve pojedinosti ostave za razgovore iza zatvorenih vrata. Međutim, duh tog prijedloga i naša namjera u podršci tom prijedlogu je upravo da obezbjedimo evroatlantsku budućnost i Srbiji i Kosovu. Mi to želimo cijelom regionu i smatramo da postoji veliki potencijal na Balkanu, ali se taj potencijal ne ostvarana zbog dugogodišnjih sukoba i sporova. Dijalog koji mi podržavamo, je put - kako za Beograd tako i za Prištinu - da ostvare svoje evroatlanske aspiracije.
Kada je vaš dolazak bio najavljen u decembru, trebalo je da se razgovara o ekonomiji i saradnji. Koje poruke donosite na tu temu?
Razna su pitanja o kojima želimo da razgovaramo s Beogradom i Prištinom – prije svega energetska bezbjednost. Svi se suočavamo s efektima neopravdanog rata Rusije protiv Ukrajine i energetske krize koju je on izazvao. SAD se u velikoj mjeri trude, zajedno sa Beogradom i drugima u regionu, da se obezbjedi dovoljno energije i da vremenom region ne bude vezan za Rusiju što se tiče energenata, da Rusija ne bi mogla da koristi energiju kao oruđe za svoje ciljeve.
Izvor: Euronews Serbia
Kakve poruke ćete preneti tokom posjete regionu, posebno Beogradu i Prištini?
Radujem se dolasku u region. Odmah prve nedjelje poslije praznika je trebalo da putujemo, pa smo to odložili. Na Balkanu se dešavaju važne stvari, posebno u Srbiji i na Kosovu. Imajući u vidu nestabilnost koja je tamo trajala i barikade, dobra je vijest da su te barikade uklonjene i otvoreni granični prijelazi. Mislimo da je to veoma važno u ovom trenutku, da obe strane, u Beogradu i Prištini pomognu deeskalaciji, smire situaciju i krenu da rade na dijalogu koje SAD podržavaju i da pokušaju da normalizuju odnose između Kosova i Srbije, zasnovane na međusobnom priznanju. To je prioritet i to je poruka koju ću poneti u region.
Kada kažete međusobno priznanje, da li je to zasnovano na francusko-njemačkom prijedlogu koji podržavaju i SAD?
Fokusirani smo u ovom trenutku na normalizaciju, to je u centru tog francusko-njemačkog predloga, koji mi podržavamo, ali smatramo da bi normalizacija trebalo da bude zasnovana na međusobnom priznanju. Naravno, pred nama je dalek put, imamo puno posla. Nadamo se da ćemo uraditi sve što možemo. Kada ja i moje kolege budemo doputovali u region, razgovaraćemo sa kolegama u Beogradu i Prištini o tome šta ćemo dalje raditi. Mislimo da je ovo presudan momenat za Balkan, 30 godina poslije raspada Jugoslavije i užasnog rata koji je uslijedio u regionu. Ovo je jedna prilika da idemo napred u okviru tog procesa koji pomaže Evropska unija. Sjedinjene Države će pomagati, ali želimo da obe strane krenu u razgovor na jedan konstruktivan način i da krenu u deeskalizaciju, kako bi situacija bila mirna.
O kakvim koracima tačno govorite? I evropski posrednik i američki ambasador u Beogradu rekli su "hajde da iskoristimo trenutak". Šta je sljedeće baš sada?
Nažalost, razgovora već neko vrijeme nije bilo. Znam da su sada praznici, bili su američki i sada predstoje i srpski. Želimo da razgovori budu nastavljeni, putovanje u region biće u tom duhu u saradnji sa našim evropskim partnerima. Nažalost, posljednjih nekoliko nedjelja bavili smo se krizom diplomatije kako bi situacija na Kosovu ostala pod kontrolom. Dobra je vijest što je situacija deeskalirana, ali naša poruka obema stranama je da se nastavi sa umirivanjem situacije, da se ne bave provokacijama i da nastave da rade.
Mogu li pregovori da se nastave u trenutku kada još nije formirana Zajednica srpskih opština? Može li se Priština ubjediti da ispuni ono što je obećala prije deset godina?
To je nešto što mi u velikoj mjeri podržavamo, formiranje Zajednica srpskih opština je nešto za šta se zalažemo, sa našim partnerima na Kosovu. Zbog toga i moramo da razgovaramo, moramo da imamo dijalog. Obe strane u ovom trenutku ne razgovaraju i potreban je napredak. Puno vremena i energije smo potrošili na to da problemi koji nisu vezani za dijalog budu riješeni i ne izmaknu kontroli. Želimo da na to stavimo tačku i da se razgovori nastave.
Slažete da je za svake sljedeće pregovore potrebna snažna garancija da će biti primjenjeni. Neke stvari nisu ispunjene već deset godina.
Obe strane moraju da se potrude, tu nema dileme. U našim konsultacijama i s Beogradom i sa Prištinom u posljednjih nekoliko mjeseci vrlo smo jasno smo rekli šta očekujemo, a naši evropski partneri su na istoj liniji. Više bih voleo da smo posljednih šest nedjelja više pričali o budućnosti normalizacije i o svemu što je u okviru tog evropskog prijedloga, međutim, mnogo vremena smo potrošili na umirivanje situacije da ne bi došlo do krize koja može da preraste u neki sukob.
Predsjednik Srbije je rekao da njemačko-francuski prijedlog podrazumijeva da Srbija ne blokira članstvo Kosova u Međunarodnim organizacijama, a za uzvrat bi dobila brži put ka Evropskoj uniji i ekonomske koristi. Da li je to suština?
Ja ne želim da govorim o detaljima tog prijedloga, jer je ponekad najbolje da se takve pojedinosti ostave za razgovore iza zatvorenih vrata. Međutim, duh tog prijedloga i naša namjera u podršci tom prijedlogu je upravo da obezbjedimo evroatlantsku budućnost i Srbiji i Kosovu. Mi to želimo cijelom regionu i smatramo da postoji veliki potencijal na Balkanu, ali se taj potencijal ne ostvarana zbog dugogodišnjih sukoba i sporova. Dijalog koji mi podržavamo, je put - kako za Beograd tako i za Prištinu - da ostvare svoje evroatlanske aspiracije.
Kada je vaš dolazak bio najavljen u decembru, trebalo je da se razgovara o ekonomiji i saradnji. Koje poruke donosite na tu temu?
Razna su pitanja o kojima želimo da razgovaramo s Beogradom i Prištinom – prije svega energetska bezbjednost. Svi se suočavamo s efektima neopravdanog rata Rusije protiv Ukrajine i energetske krize koju je on izazvao. SAD se u velikoj mjeri trude, zajedno sa Beogradom i drugima u regionu, da se obezbjedi dovoljno energije i da vremenom region ne bude vezan za Rusiju što se tiče energenata, da Rusija ne bi mogla da koristi energiju kao oruđe za svoje ciljeve.
Izvor: Euronews Serbia
