Od javnih do tajnih pregovora, od registarskih tablica do ličnih karti, od izlaska lokalnih Srba iz institucija Kosova, do pojave barikada na putevima na sjeveru. Bila je to godina opasnog življenja na Kosovu, piše BBC na srpskom.
„Ovo je vještačka kriza koju je izazvala neodgovornost dvije strane da stanovnicima dvije zemlje prenesu elemente dogovora koji bi trebalo da bude postignut. Uzrok je i totalna neodgovornost Srbije koja podržava i finansira kriminalne grupe i povlačenje Srba iz institucija Kosova dok s druge strane, Kosovo pokušava da probleme na sjeveru riješava kroz populizam", kaže Behgjet Pacolli, nekadašnji predsjednik i šef diplomatije Kosova, za BBC na srpskom.
Godina je počela odlukama vlasti na Kosovu da na Kosovu ne bude glasanja na referendumu za promjenu Ustava Srbije, kao ni na parlamentarnim i predsjedničkim izborima u Srbiji.
Uslijedila je kriza zbog odbijanja lokalnih Srba da promjene registarske oznake za vozila koja je za gradove na Kosovu izdavala Srbija, što je krajem godine samo odloženo za 2023.
I dalje se odlaže puno sprovođenje ranijih sporazuma o energetici, osnivanju Zajednice srpskih opština, zbog čega su srpski predstavnici prvi put poslije decenije napustili institucije Kosova, a na putevima na sjeveru osvanule su barikade.
Kosovo i Srbija vodili su žestoke verbalne okršaje i zbog korišćenja ličnih karti na prijelazima, ali je to pitanje riješeno postavljanjem velikih pisanih objašnjenja na svakom prijelazu.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Kosova Albin Kurti sastajali su se u Briselu na javnim pregovorima pod vođstvom Evropske unije da bi se bavili upravo kriznim pitanjima, ali su rješenja uglavnom pronalažena kada nisu bili za istim stolom.
Daleko od očiju javnosti, pregovori su vođeni i o njemačko-francuskom prijedlogu za normalizaciju odnosa Srbije i Kosova, ali nije zvanično poznato ni šta je prijedlog, a ni šta su konkretne teme za pregovore.
2022. godina koju je definisao Albin Kurti
Za Albina Kurtija 2022. godina bila je prva koju otpočinje na mjestu predsjednika Vlade Kosova - na ovu funkciju je, drugi put, izabran u martu 2021.
Upravo njegovu ulogu u opisivanju godine kao ključnu vidi austrijski diplomata Wolfgang Petritsch.
„Zbog političkih promjena na Kosovu, kao i razočarenja onim što je postignuto u pregovorima Vučića i (ranijeg predsjednik Kosova Hashima) Thaçija, vidimo baš ovakav razvoj događaja. Thaçi i Kurti su različite osobe - dok je Thaçi bio spreman na kompromise i razume zabrinutost Beograda za sjever Kosova, Kurti nije spreman na kompromise", kaže Petritsch, nekadašnji evropski posrednik u pregovorima oko Kosova.
Zvanični Beograd i lokalni Srbi, kako tvrdi Milovan Drecun, predsjednik odbora Skupštine Srbije za Kosovo, nisu imali mnogo izbora.
„Srbi više nisu mogli da obezbjede nijedan interes djelujući u institucijama Kosova, pa su morali da posegnu za demokratskim i političkim sredstvom kao što je postavljanje barikada. Kosovo svijesno ide na uništavanje svake perspektive dijaloga sa Srbjom, želi svijesno da natjera Beograd da razgovara o međusobnom priznanju i da izvrši punu policijsku i vojnu okupaciju sjevera Kosova", kaže Drecun.
S druge strane, rješenje pitanja korišćenja ličnih karata na prijelazima, kojim je Srbija poslije decenije prestala da izdaje dodatni dokument uz svaku ličnu kartu Kosova, za Drecuna primjer je konstruktivnog pristupa Beograda.
„Beograd je po pitanju ličnih karata pristao na velike kompromise, ali Priština ne odgovara na isti način i spremna je na dalju eskalaciju", tvrdi Drecun.
Ipak, kao ključnu promenu u prethodnoj godini Wolfgang Petritsch navodi promjenu u politici Sjedinjenih Država.
„Najveća promjena je sve kritičniji pristup Vašingtona onome što radi Kosovo: SAD su tradicionalno bile na strani Kosova, ali sada je Vašington sve nestrpljiviji. Bidenova administracija zainteresovana je za fer dogovor - stoji na strani kosovske nezavisnosti, ali shvata da Srbija, kao najsnažnija zemlja u regionu, mora biti dio kompromisa", kaže Wolfgang Petritsch.
Od carinskog rata do barikada
Gotovo nestvarno na kraju 2022. godine djeluje slika od prije samo četiri godine, kada je tadašnja Vlada Kosova premijera Ramusha Haradinaja uvela taksu od 100 odsto na robu koja se uvozi iz Srbije.
Takozvani carinski rat potrajao je sve do marta 2020. godine i bio je svojevrsna prethodnica krizama koje su kasnije uslijedile i bile mnogo vidljivije i stanovnicima i u medijima.
„Kosovo je tada moglo da sprovede odluku o taksama na cjelokupnoj teritoriji zemlje, uključujući i sjever, kao i granične prijelaze, dok je danas to veliki izazov. Takođe, vidim i sličnost u reakciji međunarodne zajednice protiv akcija Kosova i to me brine - ciljevi Kosova nisu dovoljno shvaćeni, a ja vjerujem da je naša greška što se više sukobljavamo oko unutrašnjih pitanja", prisjeća se Behgjet Pacolli.
2023. godina, vrijeme promjene raspoloženja
Kada se jedna godina završi u atmosferi podignute borbene gotovosti vojske i policije, što je Srbija odlučila da učini u posljednjoj sedmici 2022, očekivanja od naredne godine ne mogu biti previsoka.
"Ne očekujem dalju eskalaciju, ali očekujem tenzije poput ovih koje smo videli prethodnih nedjelja i dana. Cilj tenzija je odlaganje dogovora, a ne pronalaženje rješenja", kaže Behgjet Pacolli, danas lider vanparlamentarne stranke na Kosovu.
Austrijski diplomata Wolfgang Petritsch smatra da je protok vremena veoma važan faktor.
„U interesu je Kosova da se rješenje pronađe što prije, ali za Srbiju to nije hitno pitanje. Srbija neće odmah po postizanju kompromisa ući u Evropsku uniju i zato to nije hitno za Beograd - vrijeme je na strani Srbije i otuda potreba da Kurti bude fleksibilniji".
Sužen prostor za fleksibilnost već najavljuju srpski politički predstavnici.
Predsjednik Odbora za Kosovo u Skupštini Srbije Milovan Drecun kaže da Srbija neće odustati od razgovora, ali da aktuelni prijedlozi ne nude prihvatljiva rješenja.
„Francusko-njemački prijedlog zasniva se na planu o modelu dvije Njemačke i ne ostavlja prostor za bilo kakvo postizanje kompromisa - on je isključiv jer polazi od činjenice da je Kosovo država. Ja ne vidim kakav se prostor ostavlja Srbiji da zaštiti sopstvene interese", kaže Drecun.
On najavljuje da će u Skupštini Srbije u januaru pokrenuti inicijativu da se rezolucijom obavežu svi državni organi da ne smeju ni na koji način da priznaju nezavisnost Kosova, kao ni da razgovaraju o ulasku Kosova u članstvo Ujedinjenih nacija.
Nekadašnji predsjednik Kosova Pacolli zato savjetuje da se, osim politike, razgovor vrati i na ekonomski teren.
„Probleme na sjeveru ne bi trebalo riješavati samo sa stanovišta političkog kompromisa već ekonomskog rješenja i razvoja - mogućnosti komuniciranja, novog jezika u kome će se govoriti o radu i napretku. Smatram da je neophodno formirati prekograničnu zonu slobodne trgovine, a ne baviti se političkim idejama koje potpiruju tenzije, populizam i nacionalizam, dok ne daju rezultate za građane već samo produžavaju karijere političarima", kaže Behgjet Pacolli, i sam vlasnik brojnih preduzeća.
Wolfgang Petritsch bio je glavni pregovarač u ime Evropske unije na neuspeloj mirovnoj konferenciji o Kosovu koja je 1999. godine održana u francuskom Rambujeu, neposredno pred rat na Kosovu.
U 2023. godini očekuje nešto što bi moglo da nalikuje događajima od prije gotovo četvrt veka.
„Vidim Brisel Plus - neku vrstu sastanka koji će uključiti sve zainteresovane strane: od EU, do SAD. Taj sastanak mogao bi da potraje nekoliko dana ili nedjelja, a sva ključna pitanja došla bi na sto i rješenje bi moglo da bude normalizacija odnosa, mada ne i diplomatsko priznanje", dodaje Petritsch.
Godina je počela odlukama vlasti na Kosovu da na Kosovu ne bude glasanja na referendumu za promjenu Ustava Srbije, kao ni na parlamentarnim i predsjedničkim izborima u Srbiji.
Uslijedila je kriza zbog odbijanja lokalnih Srba da promjene registarske oznake za vozila koja je za gradove na Kosovu izdavala Srbija, što je krajem godine samo odloženo za 2023.
I dalje se odlaže puno sprovođenje ranijih sporazuma o energetici, osnivanju Zajednice srpskih opština, zbog čega su srpski predstavnici prvi put poslije decenije napustili institucije Kosova, a na putevima na sjeveru osvanule su barikade.
Kosovo i Srbija vodili su žestoke verbalne okršaje i zbog korišćenja ličnih karti na prijelazima, ali je to pitanje riješeno postavljanjem velikih pisanih objašnjenja na svakom prijelazu.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Kosova Albin Kurti sastajali su se u Briselu na javnim pregovorima pod vođstvom Evropske unije da bi se bavili upravo kriznim pitanjima, ali su rješenja uglavnom pronalažena kada nisu bili za istim stolom.
Daleko od očiju javnosti, pregovori su vođeni i o njemačko-francuskom prijedlogu za normalizaciju odnosa Srbije i Kosova, ali nije zvanično poznato ni šta je prijedlog, a ni šta su konkretne teme za pregovore.
2022. godina koju je definisao Albin Kurti
Za Albina Kurtija 2022. godina bila je prva koju otpočinje na mjestu predsjednika Vlade Kosova - na ovu funkciju je, drugi put, izabran u martu 2021.
Upravo njegovu ulogu u opisivanju godine kao ključnu vidi austrijski diplomata Wolfgang Petritsch.
„Zbog političkih promjena na Kosovu, kao i razočarenja onim što je postignuto u pregovorima Vučića i (ranijeg predsjednik Kosova Hashima) Thaçija, vidimo baš ovakav razvoj događaja. Thaçi i Kurti su različite osobe - dok je Thaçi bio spreman na kompromise i razume zabrinutost Beograda za sjever Kosova, Kurti nije spreman na kompromise", kaže Petritsch, nekadašnji evropski posrednik u pregovorima oko Kosova.
Zvanični Beograd i lokalni Srbi, kako tvrdi Milovan Drecun, predsjednik odbora Skupštine Srbije za Kosovo, nisu imali mnogo izbora.
„Srbi više nisu mogli da obezbjede nijedan interes djelujući u institucijama Kosova, pa su morali da posegnu za demokratskim i političkim sredstvom kao što je postavljanje barikada. Kosovo svijesno ide na uništavanje svake perspektive dijaloga sa Srbjom, želi svijesno da natjera Beograd da razgovara o međusobnom priznanju i da izvrši punu policijsku i vojnu okupaciju sjevera Kosova", kaže Drecun.
S druge strane, rješenje pitanja korišćenja ličnih karata na prijelazima, kojim je Srbija poslije decenije prestala da izdaje dodatni dokument uz svaku ličnu kartu Kosova, za Drecuna primjer je konstruktivnog pristupa Beograda.
„Beograd je po pitanju ličnih karata pristao na velike kompromise, ali Priština ne odgovara na isti način i spremna je na dalju eskalaciju", tvrdi Drecun.
Ipak, kao ključnu promenu u prethodnoj godini Wolfgang Petritsch navodi promjenu u politici Sjedinjenih Država.
„Najveća promjena je sve kritičniji pristup Vašingtona onome što radi Kosovo: SAD su tradicionalno bile na strani Kosova, ali sada je Vašington sve nestrpljiviji. Bidenova administracija zainteresovana je za fer dogovor - stoji na strani kosovske nezavisnosti, ali shvata da Srbija, kao najsnažnija zemlja u regionu, mora biti dio kompromisa", kaže Wolfgang Petritsch.
Od carinskog rata do barikada
Gotovo nestvarno na kraju 2022. godine djeluje slika od prije samo četiri godine, kada je tadašnja Vlada Kosova premijera Ramusha Haradinaja uvela taksu od 100 odsto na robu koja se uvozi iz Srbije.
Takozvani carinski rat potrajao je sve do marta 2020. godine i bio je svojevrsna prethodnica krizama koje su kasnije uslijedile i bile mnogo vidljivije i stanovnicima i u medijima.
„Kosovo je tada moglo da sprovede odluku o taksama na cjelokupnoj teritoriji zemlje, uključujući i sjever, kao i granične prijelaze, dok je danas to veliki izazov. Takođe, vidim i sličnost u reakciji međunarodne zajednice protiv akcija Kosova i to me brine - ciljevi Kosova nisu dovoljno shvaćeni, a ja vjerujem da je naša greška što se više sukobljavamo oko unutrašnjih pitanja", prisjeća se Behgjet Pacolli.
2023. godina, vrijeme promjene raspoloženja
Kada se jedna godina završi u atmosferi podignute borbene gotovosti vojske i policije, što je Srbija odlučila da učini u posljednjoj sedmici 2022, očekivanja od naredne godine ne mogu biti previsoka.
"Ne očekujem dalju eskalaciju, ali očekujem tenzije poput ovih koje smo videli prethodnih nedjelja i dana. Cilj tenzija je odlaganje dogovora, a ne pronalaženje rješenja", kaže Behgjet Pacolli, danas lider vanparlamentarne stranke na Kosovu.
Austrijski diplomata Wolfgang Petritsch smatra da je protok vremena veoma važan faktor.
„U interesu je Kosova da se rješenje pronađe što prije, ali za Srbiju to nije hitno pitanje. Srbija neće odmah po postizanju kompromisa ući u Evropsku uniju i zato to nije hitno za Beograd - vrijeme je na strani Srbije i otuda potreba da Kurti bude fleksibilniji".
Sužen prostor za fleksibilnost već najavljuju srpski politički predstavnici.
Predsjednik Odbora za Kosovo u Skupštini Srbije Milovan Drecun kaže da Srbija neće odustati od razgovora, ali da aktuelni prijedlozi ne nude prihvatljiva rješenja.
„Francusko-njemački prijedlog zasniva se na planu o modelu dvije Njemačke i ne ostavlja prostor za bilo kakvo postizanje kompromisa - on je isključiv jer polazi od činjenice da je Kosovo država. Ja ne vidim kakav se prostor ostavlja Srbiji da zaštiti sopstvene interese", kaže Drecun.
On najavljuje da će u Skupštini Srbije u januaru pokrenuti inicijativu da se rezolucijom obavežu svi državni organi da ne smeju ni na koji način da priznaju nezavisnost Kosova, kao ni da razgovaraju o ulasku Kosova u članstvo Ujedinjenih nacija.
Nekadašnji predsjednik Kosova Pacolli zato savjetuje da se, osim politike, razgovor vrati i na ekonomski teren.
„Probleme na sjeveru ne bi trebalo riješavati samo sa stanovišta političkog kompromisa već ekonomskog rješenja i razvoja - mogućnosti komuniciranja, novog jezika u kome će se govoriti o radu i napretku. Smatram da je neophodno formirati prekograničnu zonu slobodne trgovine, a ne baviti se političkim idejama koje potpiruju tenzije, populizam i nacionalizam, dok ne daju rezultate za građane već samo produžavaju karijere političarima", kaže Behgjet Pacolli, i sam vlasnik brojnih preduzeća.
Wolfgang Petritsch bio je glavni pregovarač u ime Evropske unije na neuspeloj mirovnoj konferenciji o Kosovu koja je 1999. godine održana u francuskom Rambujeu, neposredno pred rat na Kosovu.
U 2023. godini očekuje nešto što bi moglo da nalikuje događajima od prije gotovo četvrt veka.
„Vidim Brisel Plus - neku vrstu sastanka koji će uključiti sve zainteresovane strane: od EU, do SAD. Taj sastanak mogao bi da potraje nekoliko dana ili nedjelja, a sva ključna pitanja došla bi na sto i rješenje bi moglo da bude normalizacija odnosa, mada ne i diplomatsko priznanje", dodaje Petritsch.
