Predsjednica Evropske komisije istakla je da je ponovo vidljiv napredak u region Zapadnog Balkana, kao i da će samit EU – Zapadni Balkan biti zanimljiv, jer se radi o praktičnom napretku regiona koji je važan EU, prenosi RTV pozivajući se na Tanjug.
Ona je uoči početka samite rekla novinarima da će prva tema biti energetska bezbjednost.
"Uspostavili smo energetski paket. On predviđa 500 miliona eura koje će zemlje Zapadnog Balkana dobiti za pomoć svojim budžetima i privredi, i 500 miliona eura za ulaganje u obnovljivu energiju, energiju budućnosti", naglasila je ona.
Dalja tema, kazala je, biće besplatan roming između EU i Zapadnog Balkana, a razgovaraće se i o pristupnim procesima.
"Raduje me što BiH teži ka statusu kandidata. Lijepo je što su Sjeverna Makedonija i Albanija usred otvaranja pristupnih pregovora. Ponovo imamo napredak na Zapadnom Balkanu", istakla je ona.
Kazala je da EU radi intenzivnije sa zemljama Zapadnog Balkana.
Podsjetila je da je nedavno posjetila sve zemlje regiona, da je održan Samit u okviru Berlinskog procesa, da je prije par mjeseci bio Samit EU-Zapadni Balkan.
"Češće se viđamo nego što je to bio slučaj prije par godina. Zato i koraci koji se prave između skupova ne mogu biti ogromni. Ali mnogo koraka vodi u pravom smeru", istakla je Von der Layen.
Ukazala je da brzina pristupa zavisi od samih zemalja kandidata.
"Neke zemlje su uspjele da završe taj proces za četiri do šest godina, a neke za 10 godina, i neke ni više decenija nisu uspele da ga okončaju. Proces zavisi od toga šta je zemljama kandidat spremna da isporuči", rekla je ona.
Von der Layen je, na pitanje da li je rat u Ukrajini ubrzao proces, rekla da je ta brutalna agresija pokazala da se vodi borba ko će se nametnuti autokratija i pravo jačeg, ili demokratija i međunarodno pravo.
Ta borba, kaže, primećuje se i na Zapadnom Balkanu, gde Rusija i Kina pokušavaju da šire svoj uticaj, ali je EU najveći investitor i najtešnji partner.
Zato postavljamo pitanje na čijoj ste strani - strani demokratije ili ne. Kod svih zemalja primećujem da je cilj članstvo u EU glavni i to podržavamo, rekla je ona.
Na pitanje kako stvari stoje oko širenja Šengena i protivljenja Austrije, poručila je da je Austrija jako pogođena ilegalnom migracijom, koja se u odnosu na prošlu godinu utrostručila.
"Zbog toga je potrebna solidarnost i podrška Austriji. Migracijom mora da se upravlja, i zato Austrija s pravom traži solidarnost i pomoć", zaključila je ona.
Izvor: RTV/Tanjug
"Uspostavili smo energetski paket. On predviđa 500 miliona eura koje će zemlje Zapadnog Balkana dobiti za pomoć svojim budžetima i privredi, i 500 miliona eura za ulaganje u obnovljivu energiju, energiju budućnosti", naglasila je ona.
Dalja tema, kazala je, biće besplatan roming između EU i Zapadnog Balkana, a razgovaraće se i o pristupnim procesima.
"Raduje me što BiH teži ka statusu kandidata. Lijepo je što su Sjeverna Makedonija i Albanija usred otvaranja pristupnih pregovora. Ponovo imamo napredak na Zapadnom Balkanu", istakla je ona.
Kazala je da EU radi intenzivnije sa zemljama Zapadnog Balkana.
Podsjetila je da je nedavno posjetila sve zemlje regiona, da je održan Samit u okviru Berlinskog procesa, da je prije par mjeseci bio Samit EU-Zapadni Balkan.
"Češće se viđamo nego što je to bio slučaj prije par godina. Zato i koraci koji se prave između skupova ne mogu biti ogromni. Ali mnogo koraka vodi u pravom smeru", istakla je Von der Layen.
Ukazala je da brzina pristupa zavisi od samih zemalja kandidata.
"Neke zemlje su uspjele da završe taj proces za četiri do šest godina, a neke za 10 godina, i neke ni više decenija nisu uspele da ga okončaju. Proces zavisi od toga šta je zemljama kandidat spremna da isporuči", rekla je ona.
Von der Layen je, na pitanje da li je rat u Ukrajini ubrzao proces, rekla da je ta brutalna agresija pokazala da se vodi borba ko će se nametnuti autokratija i pravo jačeg, ili demokratija i međunarodno pravo.
Ta borba, kaže, primećuje se i na Zapadnom Balkanu, gde Rusija i Kina pokušavaju da šire svoj uticaj, ali je EU najveći investitor i najtešnji partner.
Zato postavljamo pitanje na čijoj ste strani - strani demokratije ili ne. Kod svih zemalja primećujem da je cilj članstvo u EU glavni i to podržavamo, rekla je ona.
Na pitanje kako stvari stoje oko širenja Šengena i protivljenja Austrije, poručila je da je Austrija jako pogođena ilegalnom migracijom, koja se u odnosu na prošlu godinu utrostručila.
"Zbog toga je potrebna solidarnost i podrška Austriji. Migracijom mora da se upravlja, i zato Austrija s pravom traži solidarnost i pomoć", zaključila je ona.
Izvor: RTV/Tanjug
