Potrebno dostići mir Surroi: Kosovo i Srbija žive u nezavršenom konfliktu četvrt vijeka

"Živimo u nezavršenom konfliktu četvrt vijeka. Problem je iz kog ugla, iz koje pesrpektive gledamo. Činjenica je da razgovaramo 30 godina nakon pada Berlinskog zida, i 24 godina nakon završetka rata na Kosovu, a još razgovaramo o završetku konflikta, ili uspostavljanju demokratskog društva, i uspostavljanju mira. Znači da živimo u konfliktu četvrt vijeka. Sada pitanje da li ćemo potpisati u martu sporazum, ili ne, ne djeluje baš izvodljivo. Mislim da je potrebno dostići mir, ali je pitanje da li postoji spremnost i da li postoje uslovi pregovarački za to", kazao je Surroi.

Pojasnio je da je za sporazum Kosova i Srbije neophodna spremnost svih učesnika u procesu.

"Da li ulazimo u sporazum o miru, ili ćemo pregovarati o tablicama i ličnim kartama? Mi prelazimo iz jedne u drugu krizu, u krizni menadžement i to se dešava već 11 godina", kazao je Surroi.

Istakao je da Kosovo i Srbija žive u nezavršenom konfliktu, i podsjeća da generacije koje su rođene u vrijeme kada je vođen rat na Kosovu sada imaju 24 godine.

"Oni su odrasli u narativu konflikta, i to perpetuira konflikt. Umjesto da su te generacije prije toga završile konflikt, dolaze nove generacije koje su spremne za konflikt, i nastavljanje tog narativa konflikta", smatra Surroi.

Kaže da se mora naći kontekst u pregovorima koji bi podrazumevao uspostavljanje normalnih odnosa između Kosova i Srbije i kako uvideti šta je ono što nedostaje u procesu normalizacije odnosa.

Smatra da je pregovarački proces za vreme dok je Hashim Thaçi bio premijer Kosova bio "intelektualno plitak".

"Kada imate 11 godina tog traljavog intelektualnog procesa, očigledno je da je međunarodna zajednica traljavo obavila taj posao od samog početka", ocenio je on.

Naveo je da je "očigledno da su abnormalni odnosi, i da se neće iči ka normalnosti, ukoliko se ne promjeni narativ".

"Moramo se izvući iz sadašnjeg narativa, koji je samodestruktivan za region, i izaći u jedan narativ koji je za dinamičnu transformaciju regiona. Najbolja mogućnost transformacije regiona je zajedničko tržište, i projektovanje zajedničkog tržišta oko jednog cilja, koji je sasvim drugačiji od ove komunikacije koju imamo sada. Ukoliko zemlje projektuju zajedničku budućnost, onda se i narativ menja, u sklopu zajedničke budućnosti“, kazao je on i konstatovao da je većina komunikacije u medijima u regionu čine priče o devedesetim godinama i ratovima. I 24 godine nakon rata na Kosovu, i dalje se svakodnevno ratuje na Kosovu. Činjenica da Kosovo ima više veterana rata, nego što je imala ratnika dosta govori o tome", rekao je Surroi.

On kaže i da nije upoznat sa detaljima francusko-njemačkog prijedloga za rješavanje kosovske krize, i napominje da je to pokušaj za evropske pregovarače i za "ove u regionu da se usresrede na ono što bi moglo promjeniti tu novu paradigmu".

Konstatuje da je za njega glavno pitanje da li će se i na koji način će se transformisati region, ili će živeti u nezavršenim konfliktima.

Govoreći o zajedničkom tržištu kao nečemu što može da ujedini Kosovo i Srbiju, podsjeća da je Srbija imala izvoz na Kosovo u vrijednosti od 800 miliona eura do trenutka kada je uspostavljena taksa, nakon čega je došlo da paralize u odnosima.

Ocjenjuje da ukoliko ne postoji želja za dogovorom, postoji velika šansa da i narednih 20 godina živimo u pokušaju normalizacije odnosa.

"Imaćemo jedan problem za drugim, jer sam život stvara probleme", zaključuje Surroi.

Izvor: N1 Info