Načelni dogovor o deeskalaciji situacije na sjeveru Kosova je već postignut, piše Albanian post i dodaje da će strane u petak 18. novembra izaći sa detaljima. Prema pisanju albanskog medija, Kosovo je prihvatilo da odloži rok za preregistraciju vozila.
Visoki predstavnik EU za spoljnu politiku Joseph Borell rekao je da pronalaženje rješenja za pitanje registarskih tablica prije 21. novembra nema alternativu.
"Kosovska strana pristala da odloži odluku o registarskim tablicama nakon dugotrajnih zahtjeva Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država, ali je za ovo objavljivanje zatražila garanciju od svojih partnera", navodi medij iz Tirane.
Kako dodaje, trenutno se traže modaliteti kako bi Srbi sa Kosova mogli da budu vraćeni u institucije, koje su napustili na demonstrativan način, nakon što se nisu složili sa odlukom o registarskim tablicama, koja je predviđala opomene, novčane kazne i promjenu tablica.
"Biće teško pronaći rješenja za one koji su napustili svoje političke funkcije, poput poslanika i gradonačelnika četiri opštine na sjeveru, ali ne toliko teško za administraciju, policiju, pravosuđe", navodi se u tekstu.
Centralna izborna komisija Kosova je povodom toga donela odluku da zamjeni deset poslanika Srpske liste u ostavci.
CIK je prošlog utorka prihvatio zahtjev predsjednice Kosova Vjose Osmani za imenovanje lica za zamjenu upražnjenih mjesta zbog ostavke poslanika Srpske liste.
Isto tako, Osmani je, nakon sastanka sa predstavnicima političkih stranaka, saopštila da su 18 decembar odredili kao datum izbora u četiri opštine na sjeveru.
Kao što je poznato, od 5. novembra, Sjeverna Mitrovica, Leposavić, Zubin Potoku i Zvečani su bez gradonačelnika.
Sporazum o deeskalaciji
Mediji su izvestili 9. novembra da je međunarodna zajednica ponudila prijedlog u tri tačke.
O prijedlogu se razgovaralo, kako je najavio šef diplomatije Joseph Borell, takođe u Parizu, na odvojenim sastancima sa premijerom Kosova Albinom Kurtijem i predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.
Prva tačka međunarodnog predloga za izlazak iz trenutne krize bila je da „obe strane potvrde svoju privrženost francusko-njemačkom planu i da se obe strane vrate pregovorima“.
U tački dva izričit je zahtjev Vladi Srbije.
„Srbija je saglasna da se o zahtjevu za Zajednicu opština sa srpskom većinom razgovara samo u okviru cjeline francusko-njemačkog plana, odnosno kao dio ukupne strukture plana“.
Treća tačka je još jedan zahtjev, ali za Kosovo.
„Kosovo je saglasno da ublaži mjere u vezi sa pitanjem registarskih tablica“, navodi se u prijedlogu.
Cilj ove tri tačke u vidu zahtjeva međunarodne zajednice je smirivanje situacije na terenu, povratak u normalu i stvaranje mogućnosti za nastavak dijaloga u Briselu.
„Ovo bi trebalo da bude osnova za povratak dijalogu i postepeni povratak Srba u institucije“, navodi se u prijedlogu.
Kako je došlo do prijedloga?
Albanian post navodi da je "ceo problem u Zajednici srpskih opština".
Kosovo želi da se ZSO dogovori u okviru opšteg sporazuma, dok Srbija odbija da razgovara o Zajednici kao dijelu sporazuma, ali to zahtjeva unapred, na osnovu sporazuma iz 2013. godine.
“Možda nisam najmudriji, ali nisam ni idiot“, rekao je Vučić u Parizu i dodao da odbija da razgovara o nečemu što je već postignuto.
Ovo je dovelo i do ćorsokaka u situaciji na sjeveru, gdje je Kurti odlučio da postupno sprovodi odluku o registarskim tablicama: ukor, novčana kazna, probne tablice.
"Srbija je ovu odluku iskoristila kao okidač za blokadu pregovora, naloživši Srpskoj listi da napusti institucije Kosova, što znači potpuni kolaps čitavog procesa dijaloga u Briselu i praktično poništavanje svih do sada postignutih sporazuma. Strah od ovog poteza koji je predvidela Srbija, primorao je međunarodnu zajednicu da od Kurtija zatraži odlaganje odluke, iako bi javno priznali da Kosovo ima pravo da je sprovede", navodi Albanian post.
Albanian post je takođe izvestio da je Kurti prihvatio odlaganje nakon nekoliko zahtjeva međunarodnih partnera, posebno Amerikanaca.
Čak je postojao dogovor da odlaganje bude u vidu usmenih opomena Policije Kosova za korisnike automobila sa srpskim registarskim oznakama.
Sve je djelovalo u redu, sve do dana kada je Kurti objavio odluku o odlaganju implementacije kroz sekvenciranje.
Međunarodnu javnost iznenadila je izjava premijera Kosova, jer se odlaganje dešavalo, ali ne kako je ranije dogovoreno.
"U odluku o eskalaciji uvrštena je tačka za koju međunarodna zajednica nije bila svesna, kazne", dodaje se u tekstu.
Albanski mediji navodi da je tačan redosljed osmislio, predložio i konačno postao dio odluke zamjenik premijera Kosova Besnik Bislimi.
Kako se naglašava, Kurti je prihvatio ovaj prijedlog, sa idejom da bi bilo bolje da se u javnosti argumentuje stav da vlada ne odustaje od primjene zakona, samo što odluku kategoriše u tri različite faze.
Iznenađenje međunarodne zajednice odlukom Vlade Kosova i nedostatak obavještenja o promjenama doveli su do oštrih reakcija američkog State departmenta putem saopštenja za javnost, u kojem se navodi da su „SAD zabrinute zbog odluke Vlade Kosova“.
Izvor: Kosovo Online/Albanian post
"Kosovska strana pristala da odloži odluku o registarskim tablicama nakon dugotrajnih zahtjeva Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država, ali je za ovo objavljivanje zatražila garanciju od svojih partnera", navodi medij iz Tirane.
Kako dodaje, trenutno se traže modaliteti kako bi Srbi sa Kosova mogli da budu vraćeni u institucije, koje su napustili na demonstrativan način, nakon što se nisu složili sa odlukom o registarskim tablicama, koja je predviđala opomene, novčane kazne i promjenu tablica.
"Biće teško pronaći rješenja za one koji su napustili svoje političke funkcije, poput poslanika i gradonačelnika četiri opštine na sjeveru, ali ne toliko teško za administraciju, policiju, pravosuđe", navodi se u tekstu.
Centralna izborna komisija Kosova je povodom toga donela odluku da zamjeni deset poslanika Srpske liste u ostavci.
CIK je prošlog utorka prihvatio zahtjev predsjednice Kosova Vjose Osmani za imenovanje lica za zamjenu upražnjenih mjesta zbog ostavke poslanika Srpske liste.
Isto tako, Osmani je, nakon sastanka sa predstavnicima političkih stranaka, saopštila da su 18 decembar odredili kao datum izbora u četiri opštine na sjeveru.
Kao što je poznato, od 5. novembra, Sjeverna Mitrovica, Leposavić, Zubin Potoku i Zvečani su bez gradonačelnika.
Sporazum o deeskalaciji
Mediji su izvestili 9. novembra da je međunarodna zajednica ponudila prijedlog u tri tačke.
O prijedlogu se razgovaralo, kako je najavio šef diplomatije Joseph Borell, takođe u Parizu, na odvojenim sastancima sa premijerom Kosova Albinom Kurtijem i predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.
Prva tačka međunarodnog predloga za izlazak iz trenutne krize bila je da „obe strane potvrde svoju privrženost francusko-njemačkom planu i da se obe strane vrate pregovorima“.
U tački dva izričit je zahtjev Vladi Srbije.
„Srbija je saglasna da se o zahtjevu za Zajednicu opština sa srpskom većinom razgovara samo u okviru cjeline francusko-njemačkog plana, odnosno kao dio ukupne strukture plana“.
Treća tačka je još jedan zahtjev, ali za Kosovo.
„Kosovo je saglasno da ublaži mjere u vezi sa pitanjem registarskih tablica“, navodi se u prijedlogu.
Cilj ove tri tačke u vidu zahtjeva međunarodne zajednice je smirivanje situacije na terenu, povratak u normalu i stvaranje mogućnosti za nastavak dijaloga u Briselu.
„Ovo bi trebalo da bude osnova za povratak dijalogu i postepeni povratak Srba u institucije“, navodi se u prijedlogu.
Kako je došlo do prijedloga?
Albanian post navodi da je "ceo problem u Zajednici srpskih opština".
Kosovo želi da se ZSO dogovori u okviru opšteg sporazuma, dok Srbija odbija da razgovara o Zajednici kao dijelu sporazuma, ali to zahtjeva unapred, na osnovu sporazuma iz 2013. godine.
“Možda nisam najmudriji, ali nisam ni idiot“, rekao je Vučić u Parizu i dodao da odbija da razgovara o nečemu što je već postignuto.
Ovo je dovelo i do ćorsokaka u situaciji na sjeveru, gdje je Kurti odlučio da postupno sprovodi odluku o registarskim tablicama: ukor, novčana kazna, probne tablice.
"Srbija je ovu odluku iskoristila kao okidač za blokadu pregovora, naloživši Srpskoj listi da napusti institucije Kosova, što znači potpuni kolaps čitavog procesa dijaloga u Briselu i praktično poništavanje svih do sada postignutih sporazuma. Strah od ovog poteza koji je predvidela Srbija, primorao je međunarodnu zajednicu da od Kurtija zatraži odlaganje odluke, iako bi javno priznali da Kosovo ima pravo da je sprovede", navodi Albanian post.
Albanian post je takođe izvestio da je Kurti prihvatio odlaganje nakon nekoliko zahtjeva međunarodnih partnera, posebno Amerikanaca.
Čak je postojao dogovor da odlaganje bude u vidu usmenih opomena Policije Kosova za korisnike automobila sa srpskim registarskim oznakama.
Sve je djelovalo u redu, sve do dana kada je Kurti objavio odluku o odlaganju implementacije kroz sekvenciranje.
Međunarodnu javnost iznenadila je izjava premijera Kosova, jer se odlaganje dešavalo, ali ne kako je ranije dogovoreno.
"U odluku o eskalaciji uvrštena je tačka za koju međunarodna zajednica nije bila svesna, kazne", dodaje se u tekstu.
Albanski mediji navodi da je tačan redosljed osmislio, predložio i konačno postao dio odluke zamjenik premijera Kosova Besnik Bislimi.
Kako se naglašava, Kurti je prihvatio ovaj prijedlog, sa idejom da bi bilo bolje da se u javnosti argumentuje stav da vlada ne odustaje od primjene zakona, samo što odluku kategoriše u tri različite faze.
Iznenađenje međunarodne zajednice odlukom Vlade Kosova i nedostatak obavještenja o promjenama doveli su do oštrih reakcija američkog State departmenta putem saopštenja za javnost, u kojem se navodi da su „SAD zabrinute zbog odluke Vlade Kosova“.
Izvor: Kosovo Online/Albanian post
