Ministri za evropske poslove Francuske, Njemačke i Poljske su, poslije sastanka Vajmarskog trougla, u zajedničkoj izjavi povodom izazova prouzrokovanih ratom u Ukrajini, saopštili da u potpunosti podržavaju dijalog Kosova i Srbije pod pokroviteljstvom EU.
Oni su naglasili potrebu za sveobuhvatnim sporazumom koji će omogućiti Kosovu i Srbiji da napreduju na svojim evropskim putevima i doprinose stabilnosti u regionu.
Pozvali su na napredak u vezi sa liberalizacijom viza za Kosovo.
"Naše zemlje su snažno posvećene Berlinskom procesu kao dodatnom sredstvu za podsticanje regionalne saradnje i pristupanja zemalja Zapadnog Balkana EU. Ističemo važnost sprovođenja istorijske odluke šest zemalja Zapadnog Balkana o stvaranju zajedničkog regionalnog tržišta. S obzirom na značaj koji pridajemo regionu i kao znak naše zajedničke podrške, dogovorili smo trilateralnu posjetu ovom regionu i zalažemo se za dalje jačanje veza između EU i Zapadnog Balkana", poručili su ministri.
Ponovo su, kako se navodi, potvrdili punu i nedvosmislenu posvećenost perspektivi članstva u EU za šest zemalja Zapadnog Balkana.
"Francuska, Njemačka i Poljska pozdravljaju napredak postignut u procesu pridruživanja Albanije i Sjeverne Makedonije. Spremni smo da podržimo reformske procese u regionu i napredak, posebno u oblasti vladavine prava i borbe protiv korupcije, kao i u pomirenju i rješavanju otvorenih bilateralnih i regionalnih sporova, od posebnog značaja. Zabrinuti smo zbog političke krize u Bosni i Hercegovini i pozivamo sve strane da osiguraju poštene i slobodne izbore 2. oktobra 2022. godine", naveli su u izjavi.
Kako su poručili, Francuska, Njemačka i Poljska dele stav da je podsticanje šireg područja stabilnosti i ekonomskog prosperiteta i jačanje otpornosti u Evropi u suštinskom interesu EU.
"Stoga pozdravljamo cilj da se podstakne politički dijalog i saradnja kroz Evropsku političku zajednicu koja djeluje kao šira platforma za rešavanje pitanja od zajedničkog interesa za evropske zemlje širom kontinenta, o čemu se raspravljalo na Evropskom savjetu 23. juna 2022. godine. Ona neće generisati zamjenu za proces proširenja EU niti udvostručiti postojeće institucije, saveze ili platforme u Evropi. Zajedno se radujemo nastavku ove strateške diskusije sa našim partnerima iz EU i pozdravljamo održavanje prvog sastanka 6. oktobra 2022. u Pragu", naglasili su u izjavi.
Kako su naveli, ponovo su potvrdili u zajedničkoj izjavi posvećenost preuzimanju odgovornosti, promovisanju odgovora na velike izazove koji izazivaju zabrinutosti građana, jačanju otpornosti EU i obezbjeđivanju evropske budućnosti zasnovane na zajedničkim osnivačkim vrijednostima EU.
U izavi su naveli da je "agresorski rat Rusije protiv Ukrajine najbrutalnije napao mir i bezbjednost u Evropi", kao i da je taj rat napad na njihov evropski model zasnovan na slobodi, demokratiji i poretku zasnovanom na pravilima.
"Čvrsta i ujedinjena reakcija EU i njenih država članica koje osuđuju rat, nude sklonište izbjeglicama, usvajaju restriktivne mjere protiv Rusije i pružaju podršku Ukrajini, posebno u vidu značajne vojne pomoći, bila je i ostaje ključna", poručili su minisitri.
Ocjenili su da je ključno da se nastavi nastavi tim putem jer je, kako su naveli, evropska pomoć neophodna da bi Ukrajina nastavila borbu u odbrani svog suvereniteta i evropskih vrijednosti.
"Francuska, Njemačka i Poljska takođe ponavljaju svoju podršku pravnim postupcima Ukrajine protiv Ruske Federacije, uključujući intervenciju u ukrajinskom postupku pred Međunarodnim sudom pravde prema Konvenciji o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida iz 1948. godine, koja nastoji da utvrdi da je Rusija nema zakonsku osnovu da preduzme vojnu akciju u Ukrajini na osnovu lažnih navoda o genocidu", navodi se, između ostalog, u izjavi.
Pozivajući se na zaključke Evropskog saveta, kojima je priznata evropska perspektiva Ukrajine, Moldavije i Gruzije i dodjeljen status zemlje kandidata Ukrajini i Moldaviji, ministri navode da Francuska, Njemačka i Poljska zajednički konstatuju da je proširenje EU važan element i da su razgovarali o načinima da podrže te zemlje na njihovom reformskom putu kako bi ispunile kriterijume iz Kopenhagena.
Izvor: Kosovo Online
Pozvali su na napredak u vezi sa liberalizacijom viza za Kosovo.
"Naše zemlje su snažno posvećene Berlinskom procesu kao dodatnom sredstvu za podsticanje regionalne saradnje i pristupanja zemalja Zapadnog Balkana EU. Ističemo važnost sprovođenja istorijske odluke šest zemalja Zapadnog Balkana o stvaranju zajedničkog regionalnog tržišta. S obzirom na značaj koji pridajemo regionu i kao znak naše zajedničke podrške, dogovorili smo trilateralnu posjetu ovom regionu i zalažemo se za dalje jačanje veza između EU i Zapadnog Balkana", poručili su ministri.
Ponovo su, kako se navodi, potvrdili punu i nedvosmislenu posvećenost perspektivi članstva u EU za šest zemalja Zapadnog Balkana.
"Francuska, Njemačka i Poljska pozdravljaju napredak postignut u procesu pridruživanja Albanije i Sjeverne Makedonije. Spremni smo da podržimo reformske procese u regionu i napredak, posebno u oblasti vladavine prava i borbe protiv korupcije, kao i u pomirenju i rješavanju otvorenih bilateralnih i regionalnih sporova, od posebnog značaja. Zabrinuti smo zbog političke krize u Bosni i Hercegovini i pozivamo sve strane da osiguraju poštene i slobodne izbore 2. oktobra 2022. godine", naveli su u izjavi.
Kako su poručili, Francuska, Njemačka i Poljska dele stav da je podsticanje šireg područja stabilnosti i ekonomskog prosperiteta i jačanje otpornosti u Evropi u suštinskom interesu EU.
"Stoga pozdravljamo cilj da se podstakne politički dijalog i saradnja kroz Evropsku političku zajednicu koja djeluje kao šira platforma za rešavanje pitanja od zajedničkog interesa za evropske zemlje širom kontinenta, o čemu se raspravljalo na Evropskom savjetu 23. juna 2022. godine. Ona neće generisati zamjenu za proces proširenja EU niti udvostručiti postojeće institucije, saveze ili platforme u Evropi. Zajedno se radujemo nastavku ove strateške diskusije sa našim partnerima iz EU i pozdravljamo održavanje prvog sastanka 6. oktobra 2022. u Pragu", naglasili su u izjavi.
Kako su naveli, ponovo su potvrdili u zajedničkoj izjavi posvećenost preuzimanju odgovornosti, promovisanju odgovora na velike izazove koji izazivaju zabrinutosti građana, jačanju otpornosti EU i obezbjeđivanju evropske budućnosti zasnovane na zajedničkim osnivačkim vrijednostima EU.
U izavi su naveli da je "agresorski rat Rusije protiv Ukrajine najbrutalnije napao mir i bezbjednost u Evropi", kao i da je taj rat napad na njihov evropski model zasnovan na slobodi, demokratiji i poretku zasnovanom na pravilima.
"Čvrsta i ujedinjena reakcija EU i njenih država članica koje osuđuju rat, nude sklonište izbjeglicama, usvajaju restriktivne mjere protiv Rusije i pružaju podršku Ukrajini, posebno u vidu značajne vojne pomoći, bila je i ostaje ključna", poručili su minisitri.
Ocjenili su da je ključno da se nastavi nastavi tim putem jer je, kako su naveli, evropska pomoć neophodna da bi Ukrajina nastavila borbu u odbrani svog suvereniteta i evropskih vrijednosti.
"Francuska, Njemačka i Poljska takođe ponavljaju svoju podršku pravnim postupcima Ukrajine protiv Ruske Federacije, uključujući intervenciju u ukrajinskom postupku pred Međunarodnim sudom pravde prema Konvenciji o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida iz 1948. godine, koja nastoji da utvrdi da je Rusija nema zakonsku osnovu da preduzme vojnu akciju u Ukrajini na osnovu lažnih navoda o genocidu", navodi se, između ostalog, u izjavi.
Pozivajući se na zaključke Evropskog saveta, kojima je priznata evropska perspektiva Ukrajine, Moldavije i Gruzije i dodjeljen status zemlje kandidata Ukrajini i Moldaviji, ministri navode da Francuska, Njemačka i Poljska zajednički konstatuju da je proširenje EU važan element i da su razgovarali o načinima da podrže te zemlje na njihovom reformskom putu kako bi ispunile kriterijume iz Kopenhagena.
Izvor: Kosovo Online
