Priključenje Jensa Pletner i Emmanuela Bonna delegaciji Miroslava Lajčaka je prema mišljenu analitičara nova dimenzija rješavanja starog problema.
Njemačka vlada je, od svog dolaska na vlast krajem prošle godine, višestruko stavila do znanja da želi da nastavi da intenzivira aktivnosti za rešavanje akutnih problema na Zapadnom Balkanu.
Po prvi put je imenovan povjerenik za Zapadni Balkan (političar Zelenih Manuel Zaracin), među prvim turnejama u mandatu i za kancelara Olafa Scholza i za ministarku spoljnih poslova Annalenu Bearbok bio je obilazak tog regiona.
Scholz je početkom maja u Berlin pozvao na razgovore kosovskog premiejra Albina Kurtija i srpskog predsjednika Aleksandra Vučića.
I Berlinski proces, kojem je Njemačka glavna pokretačka snaga, nastavlja se samitom 3. novembra u Berlinu, piše Deutsche welle.
Prema mišljenju Gorana Buldioskog, direktora kancelarije Fondacije otvoreno društvo u Berlinu, Evropska unija sebi jednostavno više ne može da priušti čekanje, prenosi Deutsche welle.
„Mislim da ni EU, a ni Zapadni Balkan nemaju više opcije zbog toga što nesporazumi koji su prisutni u regionu jednostavno traju predugo. U situaciji kada imamo rat i agresiju na Ukrajinu, niko sebi ne može da dozvoli još jedan otvoreni konflikt“, rekao je Buldioski.
Činjenica da Njemačka i Francuska podižu nivo diplomatske aktivnosti u smjeru rješavanja sukoba između Srbije i Kosova je, kako smatra Buldioski, poruka regionu da se želi doći na neku drugu poziciju, koja je bolja i za Zapadni Balkan, ali i za Evropsku uniju.
„To je pozicija u kojoj nema otvorenih sukoba i previše otvorenih pitanja, a tu je dijalog Beograd-Priština najveći problem koji se mora riješiti“, smatra Buldioski.
On nedavno međusobno priznanje ličnih karata smatra pragmatičnim rješenjem koje će pomoći boljem protoku ljudi i razvoju privrede.
„Nakon toga može se razgovarati i o priznavanju nezavisnosti Kosova, koja je neupitna“, smatra Buldioski.
Jedan od glavnih izlagača na raspravi o Kosovu u Aspen-institutu, Arber Fetahu, analitičar s prištinskog trusta mozgova Grupa za pravne i političke studije (GLPS), smatra da se sa ovim intenziviranjem diplomatskih aktivnost (ili bolje rečeno – pritiska) predsjednik Srbije našao u situaciji u kojoj mora da dođe do nekih rezultata.
„Pritisak je naravno i na Kurtija da se stvari pomaknu dalje, Prištini ne odgovara status kvo, ali mislim da je s aktuelnom ukrajinskom krizom u pozadini i odnosa Beograda prema Moskvi, loptica sada u Beogradu“, zaključuje Fetahu.
Najnoviji potez u procesu intenziviranja napora da se riješe problemi na Zapadnom Balkanu koji u sebi sadrže opasnost većeg sukoba, jeste da je kancelar svog savjetnika za spoljnu i bezbjednosnu politiku Jensa Pletnera uključio u proces razvoja dijaloga o normalizaciji odnosa između Kosova i Srbije.
To je učinjeno u dogovoru s Francuskom, čiji predsjednik Emmanuel Macron takođe na raspolaganje i kao pomoć specijalnom izaslaniku EU za dijalog Miroslavu Lajčaku, stavlja svog spoljnopolitičkog savetnika Emmanuela Bonna.
Početkom nedjelje portparol njemačke vlade Stephen Hebestreigth potvrdio je da već ovog petka Pletner sa svojim kolegom Bonnom putuje na Kosovo i u Srbiju, kao pratnja Lajčaku.
Bezbjednost u Evropi, pa tako i stabilnost na Zapadnom Balkanu, od velike je važnosti, kako za kancelara Olafa Scholza, tako i za predsjednika Emmanuela Macrona.
U to spada i jaki angažman za potpunu normalizaciju odnosa između Kosova i Srbije.
U sjenci posljednjih napetosti, oni su svoje spoljnopolitičke savjetnike, dakle Jensa Pletnera i Emmanuela Bonna, zamolili da specijalnog izaslanika EU Miroslava Lajčaka direktno podrže u njegovim nastojanjima.
"Kao prvi korak, oba spoljnopolitička savjetnika će u pratnji Lajčaka 9. septembra posjetiti Kosovo kako bi se susreli s premijerom Kurtijem, te Srbiju, kako bi se susreli s Vučićem, a sve u cilju ispitivanja opcija za napredak u dijalogu“, rekao je Hebestreigth pred novinarima u Berlinu.
Politički analitičari to vide kao dalji korak u jačem angažmanu Njemačke u regionu.
„Niko u ovom trenutku ne želi eskalaciju sukoba na Balkanu“, moglo se čuti na marginama rasprave „Pozicija Kosova u pregovorima sa Srbijom“ koja je u organizaciji trusta mozgova Aspen-institut Njemačka održana ove nedjelje u Berlinu.
„Činjenica da će Jens Pletner, šef spoljne i bezbjednosne politike kabineta saveznog kancelara, sada otputovati na Kosovo i u Srbiju kako bi podržao Lajčaka kao predstavnik Olafa Scholza, još više pokazuje koliku težinu Berlin pridaje dijalogu u sjenci rata u Ukrajini, koja je u međuvremenu i EU-kandidat“, rekla je za Deutsche welle Johana Dajmel, nezavisna njemačka ekspertkinja za Balkan.
Ona je dodala da je, nakon opasnih tenzija koje su krajem jula „namerno raspirivane na sjeveru Kosova“ oko registarskih oznaka automobila, kosovsko-srpski dijalog ponovo visoko na dnevnom redu u EU, NATO i SAD.
„S obzirom na rat u Ukrajini, važna je deeskalacija“, zaključuje ta analitičarka koja dobro poznaje prilike u jugoistočnoj Evropi.
Izvor: Deutsche welle
Po prvi put je imenovan povjerenik za Zapadni Balkan (političar Zelenih Manuel Zaracin), među prvim turnejama u mandatu i za kancelara Olafa Scholza i za ministarku spoljnih poslova Annalenu Bearbok bio je obilazak tog regiona.
Scholz je početkom maja u Berlin pozvao na razgovore kosovskog premiejra Albina Kurtija i srpskog predsjednika Aleksandra Vučića.
I Berlinski proces, kojem je Njemačka glavna pokretačka snaga, nastavlja se samitom 3. novembra u Berlinu, piše Deutsche welle.
„Najveći problem koji se mora riješiti“
Prema mišljenju Gorana Buldioskog, direktora kancelarije Fondacije otvoreno društvo u Berlinu, Evropska unija sebi jednostavno više ne može da priušti čekanje, prenosi Deutsche welle.
„Mislim da ni EU, a ni Zapadni Balkan nemaju više opcije zbog toga što nesporazumi koji su prisutni u regionu jednostavno traju predugo. U situaciji kada imamo rat i agresiju na Ukrajinu, niko sebi ne može da dozvoli još jedan otvoreni konflikt“, rekao je Buldioski.
Činjenica da Njemačka i Francuska podižu nivo diplomatske aktivnosti u smjeru rješavanja sukoba između Srbije i Kosova je, kako smatra Buldioski, poruka regionu da se želi doći na neku drugu poziciju, koja je bolja i za Zapadni Balkan, ali i za Evropsku uniju.
„To je pozicija u kojoj nema otvorenih sukoba i previše otvorenih pitanja, a tu je dijalog Beograd-Priština najveći problem koji se mora riješiti“, smatra Buldioski.
On nedavno međusobno priznanje ličnih karata smatra pragmatičnim rješenjem koje će pomoći boljem protoku ljudi i razvoju privrede.
„Nakon toga može se razgovarati i o priznavanju nezavisnosti Kosova, koja je neupitna“, smatra Buldioski.
„Loptica je u Beogradu“
Jedan od glavnih izlagača na raspravi o Kosovu u Aspen-institutu, Arber Fetahu, analitičar s prištinskog trusta mozgova Grupa za pravne i političke studije (GLPS), smatra da se sa ovim intenziviranjem diplomatskih aktivnost (ili bolje rečeno – pritiska) predsjednik Srbije našao u situaciji u kojoj mora da dođe do nekih rezultata.
„Pritisak je naravno i na Kurtija da se stvari pomaknu dalje, Prištini ne odgovara status kvo, ali mislim da je s aktuelnom ukrajinskom krizom u pozadini i odnosa Beograda prema Moskvi, loptica sada u Beogradu“, zaključuje Fetahu.
Dijalog kao pitanje bezbjednosti
Najnoviji potez u procesu intenziviranja napora da se riješe problemi na Zapadnom Balkanu koji u sebi sadrže opasnost većeg sukoba, jeste da je kancelar svog savjetnika za spoljnu i bezbjednosnu politiku Jensa Pletnera uključio u proces razvoja dijaloga o normalizaciji odnosa između Kosova i Srbije.
To je učinjeno u dogovoru s Francuskom, čiji predsjednik Emmanuel Macron takođe na raspolaganje i kao pomoć specijalnom izaslaniku EU za dijalog Miroslavu Lajčaku, stavlja svog spoljnopolitičkog savetnika Emmanuela Bonna.
Početkom nedjelje portparol njemačke vlade Stephen Hebestreigth potvrdio je da već ovog petka Pletner sa svojim kolegom Bonnom putuje na Kosovo i u Srbiju, kao pratnja Lajčaku.
Bezbjednost u Evropi, pa tako i stabilnost na Zapadnom Balkanu, od velike je važnosti, kako za kancelara Olafa Scholza, tako i za predsjednika Emmanuela Macrona.
U to spada i jaki angažman za potpunu normalizaciju odnosa između Kosova i Srbije.
U sjenci posljednjih napetosti, oni su svoje spoljnopolitičke savjetnike, dakle Jensa Pletnera i Emmanuela Bonna, zamolili da specijalnog izaslanika EU Miroslava Lajčaka direktno podrže u njegovim nastojanjima.
"Kao prvi korak, oba spoljnopolitička savjetnika će u pratnji Lajčaka 9. septembra posjetiti Kosovo kako bi se susreli s premijerom Kurtijem, te Srbiju, kako bi se susreli s Vučićem, a sve u cilju ispitivanja opcija za napredak u dijalogu“, rekao je Hebestreigth pred novinarima u Berlinu.
„Važna je deeskalacija“
Politički analitičari to vide kao dalji korak u jačem angažmanu Njemačke u regionu.
„Niko u ovom trenutku ne želi eskalaciju sukoba na Balkanu“, moglo se čuti na marginama rasprave „Pozicija Kosova u pregovorima sa Srbijom“ koja je u organizaciji trusta mozgova Aspen-institut Njemačka održana ove nedjelje u Berlinu.
„Činjenica da će Jens Pletner, šef spoljne i bezbjednosne politike kabineta saveznog kancelara, sada otputovati na Kosovo i u Srbiju kako bi podržao Lajčaka kao predstavnik Olafa Scholza, još više pokazuje koliku težinu Berlin pridaje dijalogu u sjenci rata u Ukrajini, koja je u međuvremenu i EU-kandidat“, rekla je za Deutsche welle Johana Dajmel, nezavisna njemačka ekspertkinja za Balkan.
Ona je dodala da je, nakon opasnih tenzija koje su krajem jula „namerno raspirivane na sjeveru Kosova“ oko registarskih oznaka automobila, kosovsko-srpski dijalog ponovo visoko na dnevnom redu u EU, NATO i SAD.
„S obzirom na rat u Ukrajini, važna je deeskalacija“, zaključuje ta analitičarka koja dobro poznaje prilike u jugoistočnoj Evropi.
Izvor: Deutsche welle
