U Albaniji je u periodu od 2019 do 2021. godine oko 900.000 građana, odnosno 32 odsto stanovništva patilo zbog nedostatka hrane, navodi se u najnovijem izvještaju Svjetskog programa za hranu Ujedinjenih nacijaa FAO, prenosi Telegrafi.
To znači, navodi se, da oko jedne trećine stanovništva Albanije ima problem da obezbjedi hranu.
FAO je ocjenio da, generalno gledano, svijet nije napredovao ni ka obezbjeđivanju pristupa bezbjednoj, hranljivoj i dovoljnoj hrani za sve ljude, niti ka iskorijenjivanju svih oblika pothranjenosti.
Sukobi, klimatska varijabilnost i ekstremi, ekonomske krize i nedavno rat u Ukrajini označeni su kao ključni pokretači koji usporavaju napredak ka bezbjednosti hrane, posebno tamo gdje je nejednakost velika. Pandemija kovid-19 i rat u Ukrajini učinili su put ka ciljevima još strmijim.
Broj ljudi pogođenih globalnom glađu dostigao je 828 miliona u 2021, što je povećanje od oko 46 miliona od 2020. i 150 miliona od izbijanja pandemije kovida-19, prema podacima Ujedinjenih nacija.
Procenat ljudi pogođenih glađu porastao je 2020. godine i nastavio da raste u 2021. godini, na 9,8 odsto svetske populacije. Oko 2,3 milijarde ljudi u svijetu (29,3 odsto) imalo je insuficijenciju hrane.
U 2021. godini, 350 miliona ljudi više širom svijeta je bilo nesigurno u hranu u poređenju sa periodom prije pandemije.
Prognoze pokazuju da će se skoro 670 miliona ljudi (8 odsto svjetske populacije) suočiti sa glađu 2030. Ovo je sličan broj kao i 2015. godine, kada je pokrenut cilj da se do kraja ove decenije okončaju glad, nesigurnost hrane i pothranjenost do kraja ove decenije.
Rat u Ukrajini, u koji su uključena dva najveća svjetska proizvođača žitarica, ulja i đubriva, remeti međunarodne lance snabdjevanja i podiže cijene žitarica, đubriva i energenata. S druge strane, sve češće ekstremne klimatske promjene, posebno u zemljama sa niskim dohotkom, dodatno povećavaju nesigurnost u snabdjevanju hranom.
Izvor: Kosovo Online/Telegrafi
FAO je ocjenio da, generalno gledano, svijet nije napredovao ni ka obezbjeđivanju pristupa bezbjednoj, hranljivoj i dovoljnoj hrani za sve ljude, niti ka iskorijenjivanju svih oblika pothranjenosti.
Sukobi, klimatska varijabilnost i ekstremi, ekonomske krize i nedavno rat u Ukrajini označeni su kao ključni pokretači koji usporavaju napredak ka bezbjednosti hrane, posebno tamo gdje je nejednakost velika. Pandemija kovid-19 i rat u Ukrajini učinili su put ka ciljevima još strmijim.
Broj ljudi pogođenih globalnom glađu dostigao je 828 miliona u 2021, što je povećanje od oko 46 miliona od 2020. i 150 miliona od izbijanja pandemije kovida-19, prema podacima Ujedinjenih nacija.
Procenat ljudi pogođenih glađu porastao je 2020. godine i nastavio da raste u 2021. godini, na 9,8 odsto svetske populacije. Oko 2,3 milijarde ljudi u svijetu (29,3 odsto) imalo je insuficijenciju hrane.
U 2021. godini, 350 miliona ljudi više širom svijeta je bilo nesigurno u hranu u poređenju sa periodom prije pandemije.
Prognoze pokazuju da će se skoro 670 miliona ljudi (8 odsto svjetske populacije) suočiti sa glađu 2030. Ovo je sličan broj kao i 2015. godine, kada je pokrenut cilj da se do kraja ove decenije okončaju glad, nesigurnost hrane i pothranjenost do kraja ove decenije.
Rat u Ukrajini, u koji su uključena dva najveća svjetska proizvođača žitarica, ulja i đubriva, remeti međunarodne lance snabdjevanja i podiže cijene žitarica, đubriva i energenata. S druge strane, sve češće ekstremne klimatske promjene, posebno u zemljama sa niskim dohotkom, dodatno povećavaju nesigurnost u snabdjevanju hranom.
Izvor: Kosovo Online/Telegrafi
