Lakše na Zapad

Samo u posljednjih nekoliko godina 1.126 građana sa Kosova prijavilo je boravište ili prebivalište u Srbiji na teritoriji Topličkog okruga. Od ukupnog broja prijavljenih, 309 je sa promjenom prebivališta i 817 sa boravištem. Policija nema informacije da li građani Kosova kupuju nekretnine i zemljište na teritoriji Topličkog okruga, dok u prokupačkom Povjereništvu za izbjegle nemaju podatak da se bilo ko evidentirao kod njih, prenosi Politika.

Najveći broj prijavljenih je na teritoriji Kuršumlije, gdje je evidentirano 713 osoba, 119 sa prebivalištem i 594 sa boravištem, neznatno manji broj je u Prokuplju, gdje je prijavljeno 700, sa prebivalištem 150 i boravištem 550 osoba.

U druge dvije topličke opštine mjesto za život i interesovanje građana sa Kosova je mnogo manje, pa su tako u Blacu prijavljene 172 osobe, 31 sa prebivalištem i 141 sa boravištem, dok je u opštini Žitorađa ta brojka dvocifrena, prijavljena je 81 osoba, devet na prebivalištu i 71 na boravištu.

"Prema zvaničnim podacima, tokom 2018. godine 80 osoba je promjenilo prebivalište, a 347 boravište, dok je u naredne dvije godine 2019. i 2020, evidentiran potpuno isti broj prijavljenih osoba, po 64 sa prebivalištem i 313 sa boravištem. U 2021. godini policiji se prijavilo 77 osoba za promenu prebivališta, dok je 272 dobilo boravište u Toplici. Od početka godine 24 osobe su tražile prebivalište, a 112 boravište", kažu u policiji Srbije.

Ko su ljudi koji naseljavaju Toplička sela i gradove dok se veliki broj mladih svake godine iseljava sa ovih prostora, šta oni rade i čime se bave, za sada malo ko zna ili niko i ne zna, jer nijedan Topličanin sa kojima je ekipa lista Politika razgovarala još nije upoznao svog komšiju koji se posljednjih godina doselio sa Kosova.

"Zabrinjava činjenica da se oglašava sve više kuća na prodaju, cijena nekretnina je veća od tržišne vrijednosti, stanovi u novoizgrađenim zgradama se prodaju bez problema, a ljudi sve teže žive i jedva sastavljaju kraj sa krajem. Prije nekoliko mjeseci u selu u okolini Prokuplja prodata je porodična kuća za oko 40.000 eura, što je sigurno za par hiljada eura veća cena od realne. Ono što je čudno jeste činjenica da se u toj kući do danas niko nije uselio, niti je ko od mještana video novog susjeda, a navodno je kupio čovjek iz Sjeverne Makedonije", priča jedan Prokupčanin.

Kaže i da građane uznemirava i sve češća priča, a za koju do danas nema dokaza, da je u stambenim zgradama sve veći broj praznih stanova koji su prodati, a za koje se ne zna ni ko su vlasnici, ni gdje su.

Ako je tačna priča da se doseljavaju Albanci sa Kosova, gdje su onda ti ljudi? Od čega žive, gdje rade, da li su pokrenuli neki biznis u Srbiji i koji, pitaju se Prokupčani.

Kažu da je ovo mala sredina, da se svi manje-više znaju, a da niko ne zna i nije upoznao nijednog komšiju Albanca, iako je činjenica da se određeni broj njih prijavljuju na prebivalište i boravište u Toplici.

Tokom 2010. godine pokrenuta je priča o naseljavanju Albanaca, a tada je najveći broj prijavljenih bio na teritoriji Merošine, nakon čega su uhapšeni i policajci zbog zloupotrebe položaja i falsifikovanja službene isprave.

Sumnjalo se da su oni u dužem periodu unosili netačne podatke u službene isprave i tako omogućili većem broju kosovskih Albanaca da na osnovu lažnih dokumenata prijave prebivalište na teritoriji opštine Merošina i tako dobiju nove srpske pasoše.

Najveći broj Albanaca se tada "doseljavao" iz Podujeva, a kako se kasnije ispostavilo, takvih fiktivnih prijava, osim u Merošini, bilo je i u Svrljigu i Nišu, ali i u gradovima širom Srbije.