Istraživanje centra Pev

Prema anketi istraživačkog centra Pev, stanovnici Balkana na Sjedinjene Američke Države gledaju pozitivno, dok su Kosovo i Bosna i Hercegovina okarakterisane kao "najprozapadnije", prenosi Ekonomija onlajn.

Ove ankete pokazuju da se globalna slika Amerike na Balkanu popravlja.

Istraživanje centra Pev, sprovedeno u 17 zemalja, predviđa dobra vremena za SAD i Zapad. Ameriku blagonaklono gleda 61 odsto, a predsjednika Josepha Bidena pozitivno vidi 60 odsto ispitanika.

Nakon ruske invazije na Ukrajinu, pogled na NATO je pozitivan i raste, sa ukupnom naklonošću od 66 odsto. Tokom proteklih 18 mjeseci, dva događaja su poboljšala međunarodni imidž Amerike - početak mandata predsjednika Josepha Bidena u Bijeloj kući u januaru 2021. godine i odgovor na dešavanja u Ukrajini koji predvode SAD.

Ubrzo nakon objavljivanja nalaza istraživačkog centra Pev, rezultati istraživanja koje je u regionu sproveo Međunarodni republikanski institut (IRI) na sličan način su pokazali da je imidž Amerike pozitivan u jednom uglu Evrope: na Balkanu.

Bosna i Hercegovina, Kosovo i Sjeverna Makedonija ostaju proamerički i prozapadni. Etnička podjela pokazuje da su Bošnjaci i Albanci glavni američki saveznici u regionu.

Oko 80 odsto ispitanih Bošnjaka u BiH ima pozitivno mišljenje o SAD, u poređenju sa 36 odsto Srba i 59 odsto Hrvata. U međuvremenu, 89 odsto bosanskih Srba imalo je pozitivno mišljenje o Rusiji.

U Sjevernoj Makedoniji, 80 odsto Albanaca ima pozitivan pogled na SAD. Na Kosovu 94 odsto kosovskih Albanaca imalo je blagonaklono mišljenje o SAD. Predsjednik Joseph Biden je i dalje popularna ličnost na Balkanu.

Kao senator 1990-ih, bio je snažna pristalica Bosne i Hercegovine i Kosova i podržavao je snažno angažovanje SAD na Balkanu u svakoj prilici. 69 odsto Bošnjaka je imalo blagonaklono mišljenje o Bidenu, dok je samo 15 odsto bosanskih Srba imalo isto mišljenje.

Nasuprot tome, 83 odsto bosanskih Srba imalo je pozitivno mišljenje o ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu. U Bosni i Hercegovini većina podržava prozapadnu spoljnu politiku.

Na pitanje kakva bi trebalo da bude spoljna politika BiH, 58 odsto Bošnjaka je za proevropsku i prozapadnu politiku, dok je za to 52 odsto Hrvata. Na Kosovu su rezultati još više podržavali Zapad, jer je 84 odsto Albanaca bilo za ovaj kurs.

Slično, u Sjevernoj Makedoniji, 68 odsto Albanaca je za prozapadni pristup. U Bosni i Hercegovini, ukupna podrška punopravnom članstvu u NATO-u je solidna i iznosi 51 odsto, što predstavlja povećanje od 3 odsto u odnosu na 2020. Članstvo BiH u NATO podržavaju Bošnjaci (69 odsto) i Hrvati (77 odsto), dok ga podržava samo 8 odsto bosanskih Srba.

Na Kosovu se 82 odsto Albanaca zalaže za punopravno članstvo u NATO, u skladu sa snažnom posvećenošću zapadnim institucijama. Ono što je istraživanje IRI pokazalo jeste da su BiH, Kosovo i Sjeverna Makedonija proamerički i pro-NATO.

To je bio slučaj još od intervencija na Balkanu 1990-ih godina koje su predvodile SAD. Čak i dok se antiamerikanizam širio globalno nakon američke invazije na Irak, podrška Americi je generalno bila jaka u BiH i na Kosovu, i traje i danas.

Ali američki posao na Balkanu ostaje nedovršen. Tokom proteklih 15 godina, SAD su pomerile svoj fokus negdje drugde, a ovaj vakuum moći se osjetio u regionu, a Rusija i Kina su nastojale da ga popune. Evropska unija je pokušala da poveća svoj uticaj, ali bezuspješno.

Balkan je trenutno u takozvanom limbu, jer su BiH i Kosovo izvan Evropske unije i NATO-a i bez jake veze sa zapadnim institucijama. Političkim, vojnim i finansijskim ulaganjem u rekonstrukciju BiH i Kosova, SAD ne smeju dozvoliti umešacima poput Rusije i Kine da ponište dostignuća više od dvije decenije izgradnje mira.

Kako se navodi Bidenova administracija mora da udvostruči svoje napore da integriše Bosnu i Hercegovinu i Kosovo u NATO.

Dodaje se i da bi širenje NATO-a na Balkan osiguralo sigurnost i stabilnost za Bosnu i Kosovo. Sada kada članstvo u EU suštinski ne dolazi u obzir za obe zemlje nakon nedavnog samita Evropskog savjeta, potreba za pridruživanjem NATO-u je još važnija. Prihvatanje dvije balkanske države u alijansu je veoma efikasan način da se obezbjedi da Balkan ne postane "bure baruta" u Evropi.

Izvor: Kosovo Online/Ekonomia Online