U protestima u Sjevernoj Makedoniji tokom prošle nedjelje na desetine ljudi je povređeno, a u središtu previranja je dugotrajna potraga male balkanske države da se pridruži Evropskoj uniji, proces koji se suočio sa preprekama, piše Associated Press.
Najnovija prepreka je veto Bugarske, članice EU. Francuski prijedlog za kompromis za rješavanje zabrinutosti Bugarske podjelio je Sjevernu Makedoniju, što je izazvalo ponekad nasilne proteste. Francuski plan je takođe naišao na duboke primjedbe u Bugarskoj i pomogao je da se sruši vlada, koja je prihvatila kompromis.
O čemu je spor?
Sjeverna Makedonija je već 17 godina kandidat za članstvo u EU. Zemlja je nastala raspadom Jugoslavije 1990-ih i nastojala je da izgradi snažan nacionalni identitet. Ali u regionu u kojem su se granice i etničke pripadnosti vjekovima pomjerale i preklapale, od početka je bio opterećen problemima.
Izabrano ime zemlje, Makedonija, izazvalo je ogorčenje u susjednoj Grčkoj, koja je rekla da taj termin gaji ekspanzionističke ciljeve protiv njene istoimene pokrajine i da je pokušaj da se uzurpira grčka istorija i kultura. Atina je godinama zadržavala kandidature Skoplja za članstvo u EU i NATO-u, sve dok nije postignut dogovor iz 2019. koji je uključivao da manja država promjeni ime u Sjeverna Makedonija.
Ali sljedeće godine, susjedna Bugarska je blokirala pokušaje preimenovane nacije da se pridruži EU, optužujući Skoplje za nepoštovanje zajedničkih kulturnih i istorijskih veza. Među ključnim zahtjevima Bugarske bili su priznanje da jezik Sjeverne Makedonije potiče od bugarskog i priznanje bugarske manjine.
Veličina bugarske zajednice u Sjevernoj Makedoniji je predmet spora. Zvanični podaci iz popisa iz 2021. godine govore o 3.504 ljudi, ili oko 0,2 odsto stanovništva. Bugarska sumnja u tu cifru, napominjući da je oko 90.000 od oko 2 miliona stanovnika Sjeverne Makedonije dobilo dvojno bugarsko državljanstvo u posljednje dvije decenije na osnovu porodičnih korijena. Još oko 53.000 prijava je na čekanju.
Zašto je to važno?
Kandidatura Sjeverne Makedonije za prijem u EU povezana je sa sličnom kandidaturom susjedne Albanije. Obe zemlje vide pridruživanje 27-članom bloku kao sredstvo za obezbjeđivanje stabilnosti i prosperiteta u sve nestabilnijem svijetu. Izgledi zemalja zapadnog Balkana za EU dobili su povećanu pažnju nakon napora bloka da približi Ukrajinu nakon ruske invazije.
Šta je francuski prijedlog?
Francuska je bila rotirajuće predsjedavajuće EU između januara i juna i tako je bila duboko uključena u pregovore da se izađe sa mrtve tačke. Lideri EU održali su samit sa zemljama Zapadnog Balkana prošlog mjeseca, tokom iste nedjelje kada su Ukrajinu i Moldaviju postavili kandidatima za članstvo u EU.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron nadao se da će deblokiranje nastojanja Sjeverne Makedonije i Albanije za EU predstaviti kao veliki uspjeh. Ambasada Francuske u Skoplju objavila je u četvrtak poruku Macrona.
"Još jednom je Sjeverna Makedonija stigla do ključnog trenutka u svojoj istoriji. Sedamnaest godina nakon dobijanja statusa kandidata, otvorila se istorijska prilika. Izbor je na vama“, rekao je on.
Macronov prijedlog predviđa ustupke obe strane. Vlada u Skoplju bi se obavezala da promjeni svoj ustav kako bi priznala bugarsku manjinu, zaštitila prava manjina i zabranila govor mržnje.
Francuski lider je naglasio da prijedlog ne dovodi u pitanje zvanično postojanje makedonskog jezika, ali je napomenuo da, kao i svi dogovori, "počiva na kompromisima i ravnoteži“.
Kako je primljen prijedlog?
Kompromisi u francuskom prijedlogu doveli su do raskola u obe zemlje.
Centristička vlada bugarskog premijera Kirila Petkova srušena je glasanjem o nepovjerenju 22. juna. Mlađi partner u vlasti napustio je krhku četvorostranačku koaliciju, opisujući Petkovovu spremnost da ukine veto Sjevernoj Makedoniji kao "nacionalnu izdaju“. Prevremeni izbori mogli bi da dovedu do jačeg prisustva nacionalističkih i proruskih poslanika u parlamentu.
Narodna skupština je već odobrila prijedlog, ali su zakonodavci postavili dodatne uslove za pristanak Sjeverne Makedonije na članstvo u EU. Oni su uključivali odgovarajuću ustavnu zaštitu za Bugare koji žive u Sjevernoj Makedoniji, i bez pretpostavke da će Bugarska priznati makedonski kao poseban jezik od bugarskog.
U Sjevernoj Makedoniji, i predsjednik Stevo Pendarovski i vlada premijera Dimitra Kovačevska podržali su prijedlog kao razuman kompromis. Prihvatanje toga „neće biti ni istorijski trijumf, kako bi to jedan tabor nazvao, ni istorijski neuspjeh ili debakl, kako kažu oni u drugom taboru“, rekao je Pendarovski.
Vlada je naglasila da prijedlog ne ugrožava nacionalne interese ili identitet. Ali glavna opoziciona stranka desnog centra, VMRO-DPMNE, kao i druge, ne slažu se, rekavši da sporazum favorizuje bugarske zahtjeve koji dovode u pitanje istoriju, jezik, identitet, kulturu i nasleđe Sjeverne Makedonije.
Biljana Vankovska, profesor prava na Institutu za bezbjednost, odbranu i mir Univerziteta „Sveti Ćirilo i Metodije“, kritikovala je francuski prijedlog kao da klanja „nacionalističkim i šovinističkim zahtjevima Bugarske“.
"Nevjerovatno je da je od male nacije zatraženo da prepusti svoj jezik, istoriju i ustavotvorna ovlašćenja spoljnim silama kako bi započela proces pristupanja EU“, rekla je ona.
Politički analitičar Albert Musliu, šef istraživačkog centra Asocijacije za demokratske inicijative, tvrdi da prijedlog nudi Sjevernoj Makedoniji šansu da započne pregovore o članstvu sa EU.
"Ako me pitate da li je fer, onda da, prijedlog je nepravedan, ali međunarodni poredak nije zasnovan na pravičnosti“, rekao je on.
Šta je sljedeće?
Bugarska je prihvatila francuski prijedlog, koji sada zahtjeva podršku parlamenta Sjeverne Makedonije. Tekst je sada na nivou odbora u parlamentu. Plenarna sjednica nije zakazana.
Izvor: Kosovo online/AP
O čemu je spor?
Sjeverna Makedonija je već 17 godina kandidat za članstvo u EU. Zemlja je nastala raspadom Jugoslavije 1990-ih i nastojala je da izgradi snažan nacionalni identitet. Ali u regionu u kojem su se granice i etničke pripadnosti vjekovima pomjerale i preklapale, od početka je bio opterećen problemima.
Izabrano ime zemlje, Makedonija, izazvalo je ogorčenje u susjednoj Grčkoj, koja je rekla da taj termin gaji ekspanzionističke ciljeve protiv njene istoimene pokrajine i da je pokušaj da se uzurpira grčka istorija i kultura. Atina je godinama zadržavala kandidature Skoplja za članstvo u EU i NATO-u, sve dok nije postignut dogovor iz 2019. koji je uključivao da manja država promjeni ime u Sjeverna Makedonija.
Ali sljedeće godine, susjedna Bugarska je blokirala pokušaje preimenovane nacije da se pridruži EU, optužujući Skoplje za nepoštovanje zajedničkih kulturnih i istorijskih veza. Među ključnim zahtjevima Bugarske bili su priznanje da jezik Sjeverne Makedonije potiče od bugarskog i priznanje bugarske manjine.
Veličina bugarske zajednice u Sjevernoj Makedoniji je predmet spora. Zvanični podaci iz popisa iz 2021. godine govore o 3.504 ljudi, ili oko 0,2 odsto stanovništva. Bugarska sumnja u tu cifru, napominjući da je oko 90.000 od oko 2 miliona stanovnika Sjeverne Makedonije dobilo dvojno bugarsko državljanstvo u posljednje dvije decenije na osnovu porodičnih korijena. Još oko 53.000 prijava je na čekanju.
Zašto je to važno?
Kandidatura Sjeverne Makedonije za prijem u EU povezana je sa sličnom kandidaturom susjedne Albanije. Obe zemlje vide pridruživanje 27-članom bloku kao sredstvo za obezbjeđivanje stabilnosti i prosperiteta u sve nestabilnijem svijetu. Izgledi zemalja zapadnog Balkana za EU dobili su povećanu pažnju nakon napora bloka da približi Ukrajinu nakon ruske invazije.
Šta je francuski prijedlog?
Francuska je bila rotirajuće predsjedavajuće EU između januara i juna i tako je bila duboko uključena u pregovore da se izađe sa mrtve tačke. Lideri EU održali su samit sa zemljama Zapadnog Balkana prošlog mjeseca, tokom iste nedjelje kada su Ukrajinu i Moldaviju postavili kandidatima za članstvo u EU.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron nadao se da će deblokiranje nastojanja Sjeverne Makedonije i Albanije za EU predstaviti kao veliki uspjeh. Ambasada Francuske u Skoplju objavila je u četvrtak poruku Macrona.
"Još jednom je Sjeverna Makedonija stigla do ključnog trenutka u svojoj istoriji. Sedamnaest godina nakon dobijanja statusa kandidata, otvorila se istorijska prilika. Izbor je na vama“, rekao je on.
Macronov prijedlog predviđa ustupke obe strane. Vlada u Skoplju bi se obavezala da promjeni svoj ustav kako bi priznala bugarsku manjinu, zaštitila prava manjina i zabranila govor mržnje.
Francuski lider je naglasio da prijedlog ne dovodi u pitanje zvanično postojanje makedonskog jezika, ali je napomenuo da, kao i svi dogovori, "počiva na kompromisima i ravnoteži“.
Kako je primljen prijedlog?
Kompromisi u francuskom prijedlogu doveli su do raskola u obe zemlje.
Centristička vlada bugarskog premijera Kirila Petkova srušena je glasanjem o nepovjerenju 22. juna. Mlađi partner u vlasti napustio je krhku četvorostranačku koaliciju, opisujući Petkovovu spremnost da ukine veto Sjevernoj Makedoniji kao "nacionalnu izdaju“. Prevremeni izbori mogli bi da dovedu do jačeg prisustva nacionalističkih i proruskih poslanika u parlamentu.
Narodna skupština je već odobrila prijedlog, ali su zakonodavci postavili dodatne uslove za pristanak Sjeverne Makedonije na članstvo u EU. Oni su uključivali odgovarajuću ustavnu zaštitu za Bugare koji žive u Sjevernoj Makedoniji, i bez pretpostavke da će Bugarska priznati makedonski kao poseban jezik od bugarskog.
U Sjevernoj Makedoniji, i predsjednik Stevo Pendarovski i vlada premijera Dimitra Kovačevska podržali su prijedlog kao razuman kompromis. Prihvatanje toga „neće biti ni istorijski trijumf, kako bi to jedan tabor nazvao, ni istorijski neuspjeh ili debakl, kako kažu oni u drugom taboru“, rekao je Pendarovski.
Vlada je naglasila da prijedlog ne ugrožava nacionalne interese ili identitet. Ali glavna opoziciona stranka desnog centra, VMRO-DPMNE, kao i druge, ne slažu se, rekavši da sporazum favorizuje bugarske zahtjeve koji dovode u pitanje istoriju, jezik, identitet, kulturu i nasleđe Sjeverne Makedonije.
Biljana Vankovska, profesor prava na Institutu za bezbjednost, odbranu i mir Univerziteta „Sveti Ćirilo i Metodije“, kritikovala je francuski prijedlog kao da klanja „nacionalističkim i šovinističkim zahtjevima Bugarske“.
"Nevjerovatno je da je od male nacije zatraženo da prepusti svoj jezik, istoriju i ustavotvorna ovlašćenja spoljnim silama kako bi započela proces pristupanja EU“, rekla je ona.
Politički analitičar Albert Musliu, šef istraživačkog centra Asocijacije za demokratske inicijative, tvrdi da prijedlog nudi Sjevernoj Makedoniji šansu da započne pregovore o članstvu sa EU.
"Ako me pitate da li je fer, onda da, prijedlog je nepravedan, ali međunarodni poredak nije zasnovan na pravičnosti“, rekao je on.
Šta je sljedeće?
Bugarska je prihvatila francuski prijedlog, koji sada zahtjeva podršku parlamenta Sjeverne Makedonije. Tekst je sada na nivou odbora u parlamentu. Plenarna sjednica nije zakazana.
Izvor: Kosovo online/AP
