Od svih sastanaka za Kosovo se očekuje i ohrabrenje i zahtjev. Očekuje se da će pozivi za liberalizaciju viznog režima za Kosovo biti ohrabrujući, iako se odluka ne očekuje na ovim sastancima. Ali ako se vizna liberalizacija podrži na najvišem političkom nivou, onda čak i na nivou radnih grupa u Savjetu EU, mogu se pokrenuti procedure koje će se zaključiti tokom češkog predsjedavanja EU.
U Briselu se očekuje naporna nedjelja, čak i kada je Zapadni Balkan u pitanju, a posebno Kosovo. U utorak se očekuju sastanci u okviru dijaloga Kosova i Srbije, ovoga puta u nadi da će biti postignut konačan dogovor o energetici, a možda i o nestalima. U četvrtak održaće se Samit lidera zemalja EU sa zemljama Zapadnog Balkana, na kojem se očekuje da će Kosovo predstavljati predsjednica Vjosa Osmani.
Lideri EU će potom održati samit Evropskog savjeta na nivou 27 šefova država ili vlada. Proces proširenja i Zapadni Balkan takođe će biti glavne teme na ovom samitu EU. Razgovaraće se i o rezultatima konferencije o budućnosti Evrope, a proširenje se sada pominje kao jedna od tema vezanih za ovu budućnost kontinenta.
Kada je riječ o budućnosti Evrope i odnosima sa zemljama koje još nisu članice EU, očekuje se da će se razgovarati o prijedlogu predsjednika Francuske Emmanuela Macrona za stvaranje "Evropske političke zajednice". Francuska je tokom protekle nedjelje poslala kratko pismo u formi "non-pejpera", u kojem objašnjava svoje ideje za stvaranje ove zajednice. Francuska je tvrdila da stvaranje ovog političkog okvira, gdje bi sve evropske zemlje koje žele da dijele zajedničke vrijednosti sarađivale i komunicirale, što neće biti zamjena za članstvo u EU za one evropske zemlje koje to žele.
Štaviše, Francuska vidi stvaranje takve strukture kao priliku za zemlje koje žele da uđu, a još nisu u EU, kao što su zemlje Zapadnog Balkana i Istočne Evrope, ali i zemlje koje ne žele da budu u EU, poput Velike Britanije, Norveške, Švicarske, Islanda i drugih. Očekuje se da će ova ideja biti pomenuta u zaključcima Samita.
Na samitu će se razgovarati i o davanju statusa kandidata Ukrajini i Moldaviji, što je Evropska komisija preporučila u petak.
Očekuje se da će zahtjevi za Kosovo biti vezani za dijalog. U nacrtu zaključaka sa ovog samita, kome je Koha imala pristup, navodi se da Evropski savjet ponavlja svoju hitnost da ostvari opipljiv napredak u rješavanju postojećih bilateralnih i regionalnih sporova, uključujući i dijalog Kosova i Srbije, da podrži normalizaciju odnosa između Kosova i Srbije.
Savjet će pozvati na produbljivanje odnosa između zemalja regiona Zapadnog Balkana i Evropske unije.
Nakon preporuke Evropske komisije za dodelu statusa kandidata Ukrajini i Moldaviji, pojačani su pozivi da EU bude fleksibilnija prema zemljama Zapadnog Balkana, koje godinama čekaju u redu u procesu EU integracija. Bosna i Hercegovina i Kosovo, uz Gruziju, koja je dobila samo preporuku Komisije za "evropsku perspektivu", sada su jedine zemlje, ne samo u regionu, već i u cijeloj Evropi, koje žele da uđu u EU, ali nema ni preporuke Evropske komisije za status kandidata. Bosna i Hercegovina je prije više od šest godina podnela zahtjev za članstvo u EU, ali je Komisija ocjenila da zemlja nije ispunila uslove za status kandidata i dala 14 uslova koji moraju biti ispunjeni da bi dobila takvu preporuku.
Kosovo se uopšte nije prijavilo, dok je Vlada Kosova najavila da će tokom ove godine podneti formalni zahtjev za članstvo u EU. Kosovo ima kao prepreku to što ga kao državu ne priznaje pet država članica. Iako su te zemlje u manjini, pošto su ostale 22 države članice priznale državljanstvo Kosova, ali EU o pitanjima proširenja odlučuje uz saglasnost svih država članica.
Piše: Augustin Paljokaj, dopisnik Kohe iz Brisela
Izvor: Koha ditore/Kosovoonline
Lideri EU će potom održati samit Evropskog savjeta na nivou 27 šefova država ili vlada. Proces proširenja i Zapadni Balkan takođe će biti glavne teme na ovom samitu EU. Razgovaraće se i o rezultatima konferencije o budućnosti Evrope, a proširenje se sada pominje kao jedna od tema vezanih za ovu budućnost kontinenta.
Kada je riječ o budućnosti Evrope i odnosima sa zemljama koje još nisu članice EU, očekuje se da će se razgovarati o prijedlogu predsjednika Francuske Emmanuela Macrona za stvaranje "Evropske političke zajednice". Francuska je tokom protekle nedjelje poslala kratko pismo u formi "non-pejpera", u kojem objašnjava svoje ideje za stvaranje ove zajednice. Francuska je tvrdila da stvaranje ovog političkog okvira, gdje bi sve evropske zemlje koje žele da dijele zajedničke vrijednosti sarađivale i komunicirale, što neće biti zamjena za članstvo u EU za one evropske zemlje koje to žele.
Štaviše, Francuska vidi stvaranje takve strukture kao priliku za zemlje koje žele da uđu, a još nisu u EU, kao što su zemlje Zapadnog Balkana i Istočne Evrope, ali i zemlje koje ne žele da budu u EU, poput Velike Britanije, Norveške, Švicarske, Islanda i drugih. Očekuje se da će ova ideja biti pomenuta u zaključcima Samita.
Na samitu će se razgovarati i o davanju statusa kandidata Ukrajini i Moldaviji, što je Evropska komisija preporučila u petak.
Očekuje se da će zahtjevi za Kosovo biti vezani za dijalog. U nacrtu zaključaka sa ovog samita, kome je Koha imala pristup, navodi se da Evropski savjet ponavlja svoju hitnost da ostvari opipljiv napredak u rješavanju postojećih bilateralnih i regionalnih sporova, uključujući i dijalog Kosova i Srbije, da podrži normalizaciju odnosa između Kosova i Srbije.
Savjet će pozvati na produbljivanje odnosa između zemalja regiona Zapadnog Balkana i Evropske unije.
Nakon preporuke Evropske komisije za dodelu statusa kandidata Ukrajini i Moldaviji, pojačani su pozivi da EU bude fleksibilnija prema zemljama Zapadnog Balkana, koje godinama čekaju u redu u procesu EU integracija. Bosna i Hercegovina i Kosovo, uz Gruziju, koja je dobila samo preporuku Komisije za "evropsku perspektivu", sada su jedine zemlje, ne samo u regionu, već i u cijeloj Evropi, koje žele da uđu u EU, ali nema ni preporuke Evropske komisije za status kandidata. Bosna i Hercegovina je prije više od šest godina podnela zahtjev za članstvo u EU, ali je Komisija ocjenila da zemlja nije ispunila uslove za status kandidata i dala 14 uslova koji moraju biti ispunjeni da bi dobila takvu preporuku.
Kosovo se uopšte nije prijavilo, dok je Vlada Kosova najavila da će tokom ove godine podneti formalni zahtjev za članstvo u EU. Kosovo ima kao prepreku to što ga kao državu ne priznaje pet država članica. Iako su te zemlje u manjini, pošto su ostale 22 države članice priznale državljanstvo Kosova, ali EU o pitanjima proširenja odlučuje uz saglasnost svih država članica.
Piše: Augustin Paljokaj, dopisnik Kohe iz Brisela
Izvor: Koha ditore/Kosovoonline
