Kosovo je jedina zemlja u regionu koja je odbila da učestvuje na sastanku „Otvorenog Balkana”, koji je počeo u utorak u Ohridu. Pored šefova država koji su pokrenuli ovu regionalnu inicijativu, u Sjevernoj Makedoniji su prisutni i predstavnici Crne Gore i Bosne i Hercegovine. Liderima iz regiona obratiće se komesar EU za proširenje Oliver Varhelyi, a putem video poruke zamjenik pomoćnika sekretara SAD Gabriel Escobar.
Komesar EU za susjedstvo i proširenje Oliver Varhelyi i zamenik pomoćnika američkog državnog sekretara Gabriel Escobar pridružiće se regionalnim liderima na Samitu otvorenog Balkana u Ohridu u utorak, koji se nastavlja do srijede popodne.
Predstavnik Kosova će biti odsutan sa ovog događaja, jer je utvrđeno da predstavnici institucija neće biti uključeni u projekat „Otvoreni Balkan“.
Kako je saopšteno iz Vlade Sjeverne Makedonije, u srijedu će se prisutnima obratiti premijer ove zemlje Dimitar Kovačevski, premijer Albanije Edi Rama, kao i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić. Govore će održati i premijer Crne Gore Dritan Abazović, predsjedavajući Savjeta ministara Bosne i Hercegovine Zoran Tegeltija, kao i komesar EU Oliver Varhelyi. U međuvremenu, uz video poruku, učesnicima samita će se obratiti zamenik pomoćnika američkog državnog sekretara Gabriel Eskobar.
Kada se govori završe, počeće paneli za diskusiju.
Prvi panel će biti sa temom: „Otvoreni Balkan, otvoreni turizam“, koji će otvoriti zamjenik premijera za ekonomska pitanja i koordinaciju sa ministarstvima privrede Fatmir Bytyqi, zajedno sa ministrom ekonomije Kreshnikom Bekteshijem, kao i to da će ministarka turizma i životne sredine Albanije Mirela Kumbaro-Furhi i ministarka trgovine, turizma i telekomunikacija Srbije Tatjana Matić razgovarati o prednostima inicijative i mjerama koje treba preduzeti za razvoj turizma na regionalnom nivou.
U podne učesnici će razgovarati o kulturi. Potpredsjednik Vlade za evropske integracije Bojan Maričić, zajedno sa ministarkom kulture Biserom Kostadinovskom-Stojčevskom i Elvom Margariti, ministarkom kulture Albanije, i Majom Gojković, potpredsjednicom Vlade i ministarkom kulture i informisanja Srbije, razgovaraće o značaju kulture u okviru inicijative „Otvoreni Balkan“.
Nakon razgovora uslijediće potpisivanje memoranduma o saradnji u četiri oblasti.
Samit će biti završen konferencijom za novinare lidera osnivača inicijative, Sjeverne Makedonije, Albanije i Srbije.
Izvršna vlast Sjeverne Makedonije ocjenila je inicijativu pozitivnom.
„Inicijativa ‘Otvoreni Balkan’, sa svim osnovama ekonomske logike je pozitivna, jer stvara veliko tržište kapitala, mogućnosti za razmjenu, a to će uzrokovati povećanje bruto domaćeg proizvoda za region“, navodi se u saopštenju Vlade Sjeverne Makedonije.
Za razliku od Crne Gore i Bosne i Hercegovine, čiji će lideri biti dio samita „Otvoreni Balkan“, iako su mu se u početku kao inicijativi protivili, isti stav i dalje zauzima Vlada Kosova, za šta takođe postoji konsenzus sa opozicionim partijama.
Premijer Albin Kurti saopštio je prošlog vikenda da je negativno odgovorio na poziv da učestvuje.
„Zapadni Balkan je otvoren za NATO, za EU, za Ujedinjeno Kraljevstvo. Ne vjerujem da treba da budemo otvoreni za bilo kakvu sjeveroistočnu ili istočnu intervenciju“, rekao je premijer Kurti na samitu u Bratislavi.
„I mi se mnogo oslanjamo na Berlinski proces 2.0. Već sa novim početkom kancelara Scholza, podržavamo inicijativu sa evropskim vrednostima iznutra i EU da nam pomogne, ali ne i van EU“.
Predsjednik PDK Memli Krasniqi rekao je u utorak da bez obzira na to ko se bude pridružio „Otvorenom Balkanu“, Kosovo mora da stoji iza interesa koje ima kao država.
„Razumijem da ako ostanemo sami, to će izgledati kao problematična situacija, ali na kraju su interesi države važniji i moramo ih imati u centru našeg donošenja odluka i politike. Radnje koje može da preduzme bilo koja država u regionu ne bi trebalo nužno da utiču na odluku Kosova za ovaj projekat – gdje se ništa nije promjenilo. Stavovi koje smo imali na početku sada se ne mogu promjeniti, pošto su činjenice iste”, rekao je Krasniqi na konferenciji za novinare.
Prema riječima predsjednika PDK, inicijativa „Otvoreni Balkan“ za stranku koju vodi je problematična od početka.
„Mimo ekonomskog projekta, to je prije svega politički projekat i ne možemo da budemo nemilosrdan zagovornik i pobornik slobodnog tržišta, slobodnog kretanja i bez prepreka ljudi, roba, usluga, ideja, i takođe ne možemo da zatvaramo oči na činjenicu da Kosovo ima zamrznut konflikt koji ne izgleda u perspektivi da se uskoro riješi“, rekao je Krasniqi.
„Ne možemo tako lako da sjednemo za sto i da nas smatraju ravnopravnim u projektu gdje nismo bili od njegovog nastanka i zato na političkoj sceni Kosova postoji konsenzus koji ne podržava uključivanje Kosova u ‘Otvoreni Balkan’.“
Dan ranije podršku „Otvorenom Balkanu“ dala je i Rusija.
Komentarišući podršku Rusije, šef kabineta predsjednice Vjose Osmani Blerim Vela povezao je veze između namjera Rusije u Ukrajini i namjera Srbije na Kosovu.
„Ruski ministar spoljnih poslova Lavrov otvoreno potvrđuje vezu između hegemonističkih namjera Rusije u Ukrajini i hegemonističkih namjera Srbije prema Kosovu. Štaviše, Lavrov vidi inicijativu „Otvoreni Balkan“ kao instrument za promovisanje regionalne hegemonije Rusije i Srbije i za remećenje integracije u EU i NATO“, napisao je Vela.
Nekoliko godina nakon Berlinske inicijative, koja promoviše sprovođenje četiri osnovne slobode u regionu, pokrenut je Balkanski minišengen. Projekat pretvoren u „Otvoreni Balkan“ prvi put su u oktobru 2019. godine u Novom Sadu predstavili predsjednik ove zemlje Aleksandar Vučić, premijer Albanije Edi Rama i tadašnji premijer Sjeverne Makedonije, Zoran Zaev. Dvije godine kasnije, potpisali su u Skoplju sporazum koji predviđa ukidanje graničnih kontrola između ovih zemalja, od 1. januara 2023. Inicijativa planira stvaranje zajedničkog tržišta i jedinstvene ekonomske zone.
Izvor: Koha/Kossev
Predstavnik Kosova će biti odsutan sa ovog događaja, jer je utvrđeno da predstavnici institucija neće biti uključeni u projekat „Otvoreni Balkan“.
Kako je saopšteno iz Vlade Sjeverne Makedonije, u srijedu će se prisutnima obratiti premijer ove zemlje Dimitar Kovačevski, premijer Albanije Edi Rama, kao i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić. Govore će održati i premijer Crne Gore Dritan Abazović, predsjedavajući Savjeta ministara Bosne i Hercegovine Zoran Tegeltija, kao i komesar EU Oliver Varhelyi. U međuvremenu, uz video poruku, učesnicima samita će se obratiti zamenik pomoćnika američkog državnog sekretara Gabriel Eskobar.
Kada se govori završe, počeće paneli za diskusiju.
Prvi panel će biti sa temom: „Otvoreni Balkan, otvoreni turizam“, koji će otvoriti zamjenik premijera za ekonomska pitanja i koordinaciju sa ministarstvima privrede Fatmir Bytyqi, zajedno sa ministrom ekonomije Kreshnikom Bekteshijem, kao i to da će ministarka turizma i životne sredine Albanije Mirela Kumbaro-Furhi i ministarka trgovine, turizma i telekomunikacija Srbije Tatjana Matić razgovarati o prednostima inicijative i mjerama koje treba preduzeti za razvoj turizma na regionalnom nivou.
U podne učesnici će razgovarati o kulturi. Potpredsjednik Vlade za evropske integracije Bojan Maričić, zajedno sa ministarkom kulture Biserom Kostadinovskom-Stojčevskom i Elvom Margariti, ministarkom kulture Albanije, i Majom Gojković, potpredsjednicom Vlade i ministarkom kulture i informisanja Srbije, razgovaraće o značaju kulture u okviru inicijative „Otvoreni Balkan“.
Nakon razgovora uslijediće potpisivanje memoranduma o saradnji u četiri oblasti.
Samit će biti završen konferencijom za novinare lidera osnivača inicijative, Sjeverne Makedonije, Albanije i Srbije.
Izvršna vlast Sjeverne Makedonije ocjenila je inicijativu pozitivnom.
„Inicijativa ‘Otvoreni Balkan’, sa svim osnovama ekonomske logike je pozitivna, jer stvara veliko tržište kapitala, mogućnosti za razmjenu, a to će uzrokovati povećanje bruto domaćeg proizvoda za region“, navodi se u saopštenju Vlade Sjeverne Makedonije.
Za razliku od Crne Gore i Bosne i Hercegovine, čiji će lideri biti dio samita „Otvoreni Balkan“, iako su mu se u početku kao inicijativi protivili, isti stav i dalje zauzima Vlada Kosova, za šta takođe postoji konsenzus sa opozicionim partijama.
Premijer Albin Kurti saopštio je prošlog vikenda da je negativno odgovorio na poziv da učestvuje.
„Zapadni Balkan je otvoren za NATO, za EU, za Ujedinjeno Kraljevstvo. Ne vjerujem da treba da budemo otvoreni za bilo kakvu sjeveroistočnu ili istočnu intervenciju“, rekao je premijer Kurti na samitu u Bratislavi.
„I mi se mnogo oslanjamo na Berlinski proces 2.0. Već sa novim početkom kancelara Scholza, podržavamo inicijativu sa evropskim vrednostima iznutra i EU da nam pomogne, ali ne i van EU“.
Predsjednik PDK Memli Krasniqi rekao je u utorak da bez obzira na to ko se bude pridružio „Otvorenom Balkanu“, Kosovo mora da stoji iza interesa koje ima kao država.
„Razumijem da ako ostanemo sami, to će izgledati kao problematična situacija, ali na kraju su interesi države važniji i moramo ih imati u centru našeg donošenja odluka i politike. Radnje koje može da preduzme bilo koja država u regionu ne bi trebalo nužno da utiču na odluku Kosova za ovaj projekat – gdje se ništa nije promjenilo. Stavovi koje smo imali na početku sada se ne mogu promjeniti, pošto su činjenice iste”, rekao je Krasniqi na konferenciji za novinare.
Prema riječima predsjednika PDK, inicijativa „Otvoreni Balkan“ za stranku koju vodi je problematična od početka.
„Mimo ekonomskog projekta, to je prije svega politički projekat i ne možemo da budemo nemilosrdan zagovornik i pobornik slobodnog tržišta, slobodnog kretanja i bez prepreka ljudi, roba, usluga, ideja, i takođe ne možemo da zatvaramo oči na činjenicu da Kosovo ima zamrznut konflikt koji ne izgleda u perspektivi da se uskoro riješi“, rekao je Krasniqi.
„Ne možemo tako lako da sjednemo za sto i da nas smatraju ravnopravnim u projektu gdje nismo bili od njegovog nastanka i zato na političkoj sceni Kosova postoji konsenzus koji ne podržava uključivanje Kosova u ‘Otvoreni Balkan’.“
Dan ranije podršku „Otvorenom Balkanu“ dala je i Rusija.
Komentarišući podršku Rusije, šef kabineta predsjednice Vjose Osmani Blerim Vela povezao je veze između namjera Rusije u Ukrajini i namjera Srbije na Kosovu.
„Ruski ministar spoljnih poslova Lavrov otvoreno potvrđuje vezu između hegemonističkih namjera Rusije u Ukrajini i hegemonističkih namjera Srbije prema Kosovu. Štaviše, Lavrov vidi inicijativu „Otvoreni Balkan“ kao instrument za promovisanje regionalne hegemonije Rusije i Srbije i za remećenje integracije u EU i NATO“, napisao je Vela.
Nekoliko godina nakon Berlinske inicijative, koja promoviše sprovođenje četiri osnovne slobode u regionu, pokrenut je Balkanski minišengen. Projekat pretvoren u „Otvoreni Balkan“ prvi put su u oktobru 2019. godine u Novom Sadu predstavili predsjednik ove zemlje Aleksandar Vučić, premijer Albanije Edi Rama i tadašnji premijer Sjeverne Makedonije, Zoran Zaev. Dvije godine kasnije, potpisali su u Skoplju sporazum koji predviđa ukidanje graničnih kontrola između ovih zemalja, od 1. januara 2023. Inicijativa planira stvaranje zajedničkog tržišta i jedinstvene ekonomske zone.
Izvor: Koha/Kossev
