Slovenački predsjednik Borut Pahor izjavio je da podržava ono što je počelo kao mini-šengen, a završilo se kao Otvoreni Balkan. On je za Albanian post istakao da će svi imati koristi od te inicijative.
"Snažno podržavam sve inicijative koje doprinose miru i stabilnosti u regionu. Podržavam Berlinski proces, Proces saradnje u jugoistočnoj Evropi (SEECP), Savjet za regionalnu saradnju (RCC), ali podržavam i Otvoreni Balkan", rekao je Pahor.
Štaviše, kaže on, inicijativa Otvoreni Balkan ima potencijal da podigne ekonomsku saradnju između država na potpuno novi nivo, gdje bi svi imali koristi.
Slovenački predsjednik je uvjeren da bi Otvoreni Balkan, inicijativa u kojoj Kosovo i dalje odbija da učestvuje, "doprineo da se svaka zemlja pojedinačno bolje pripremi za Evropsku uniju".
"Međutim, i želim da budem vrlo jasan u vezi sa tim, inicijativa Otvoreni Balkan nije alternativa članstvu u Evropskoj uniji. Nijedna regionalna saradnja nije alternativa članstvu u EU", kazao je on.
Pahoru je drugi mandat predsjednika Slovenije. Drugi petogodišnji mandat završava u decembru ove godine, a čak i da želi, Pahor više ne može da se kandiduje za ovu funkciju, jer Ustav ne dozvoljava više od dva mandata na toj funkciji.
On je dugi niz godina u politici, ali ima samo 58 godina, pa se po završetku mandata slovenačkog predsjednika spekulisalo o još nekoliko važnih funkcija, koje prevazilaze slovenačku nacionalnu politiku. Pričalo se da bi on mogao biti nasljednik Miroslava Lajčaka, na mjestu posrednika angažovanog od strane Evropske unije, za dijalog Kosova i Srbije.
Pahor demantuje te navode, ali ih i ne isključuje u potpunosti.
"Ja sam predsjednik Republike Slovenije. Fokusiram se na svoje trenutne zadatke i razmišljaću o tome šta da radim u budućnosti, tek kada završim svoj mandat u kabinetu predsjednika", izjavio je on.
Što se tiče rada Slovaka Lajčaka, Pahor kaže da ne samo on, već bilo ko drugi na njegovom mjestu, ne može više, jer nije na posrednicima da pronalaze rješenja kada to ne rade države koje vode dijalog.
"Nijedan fasilitator, nijedan posrednik ili visoki predstavnik ne mogu učiniti mnogo ako same države nisu u potpunosti posvećene rješavanju svojih otvorenih pitanja", istakao je Pahor.
Pahor dodaje da je "na vlastima na Kosovu da definišu svoje ciljeve, i da izaberu taktiku kako da te ciljeve ostvare".
"Nisam ovde da sudim, ali ni gospodin Lajčak nije za to", rekao je Pahor i dodao da je Lajčak tu u ime međunarodne zajednice da pomogne.
"Samo to, da pomognu, a ne da rade posao koji Priština i Beograd moraju da rade" rekao je on.
Pahor je ocjenio da nijedna strana ne radi posao kako treba.
"Moji utisci su da su početne pozicije obe strane, i Beograda i Prištine, veoma različite. Vjerovatno i više nego u prethodnim vladama na Kosovu. Izgleda da postoji nedostatak poverenja između dvije strane", rekao je Pahor.
Kao političar posvećen zdravim odnosima na Balkanu, Pahor kaže da bi i sam želeo da vidi "više saradnje u regionu, dobrosusjedstvo, brže reforme i više napora za pomirenje".
"Prije 12 godina pokrenuo sam proces Brdo-Brioni, platformu da lideri regiona otvoreno razgovaraju o raznim pitanjima koja ih se tiču. Podsjećam da je proces Brdo-Broni bio prvi međunarodni forum na kome su Priština i Beograd bili predstavljeni na najvišem nivou, i sedeli za istim stolom. Berlinski proces je bio zasnovan na tom iskustvu", dodao je on.
Na pitanje o članstvu Kosova u NATO alijansi Pahor smatra da možda sada nije najbolje vrijeme.
"Zabrinut sam zbog uticaja rata u Ukrajini na stabilnost Zapadnog Balkana i pozivam lidere da se uzdrže od bilo kakve akcije koja bi pogoršala situaciju u regionu. Kosovo je uspostavilo saradnju sa NATO, kao i Srbija, iako u različitim oblicima. Siguran sam da saradnja između Kosova i NATO-a može biti dodatno ojačana, ali u isto vrijeme nisam siguran da je sada pravo vrijeme za podnošenje zahtjeva za članstvo u NATO", dodao je on.
Prošle godine objavljen je dokument slovenačkih medija u kojem se navodi da je tadašnji premijer Slovenije Janez Janša predložio međunarodnoj zajednici rješenje koje predviđa pomjeranje granica na Balkanu.
Pahor se dugo protivio ovoj ideji. Razlozi za to su jasni. On smatra da tako nešto, na Balkanu, ne može da se uradi mirnim putem.
"U principu, uvek je na državama da se dogovore o zajedničkim granicama. Države snose odgovornost za svoje susjedske odnose i miran razvoj događaja. Ali u slučaju Zapadnog Balkana, više sam uvjeren da bi eventualna promjena granica između Kosova i Srbije dovela do promjene granica u Bosni i Hercegovini, a to bi dovelo do rata", rekao je Pahor.
Što se navodnog non-pejpera tiče, Pahor kaže da ga nije video.
"Mogu da ponovim da sam protiv takve ideje, jer čvrsto vjerujem da je gotovo nemoguće da se promjena granica odvija mirnim putem", kazao je Pahor.
Na pitanje o tome što Srbija nije uvela sankcije Rusiji, Pahor nije direktno odgovorio ali je naveo da je odgovor protiv ruskog uticaja na Balkanu najbrža moguća integracija ovog regiona u strukture Evropske unije.
"Postoji zabrinutost da bi rat u Ukrajini mogao da sklizne na zapadni Balkan. Region je doživeo rat ne tako davno, a bezbjednosna situacija u mnogim zemljama zapadnog Balkana i dalje je krhka. Zato se zalažem za brže proširenje EU. Što će EU više biti prisutna na Zapadnom Balkanu, to će manje prostora za Rusku Federaciju. Kao što često kažem, EU je odgovor na sva pitanja na Zapadnom Balkanu", zaključio je Pahor.
Izvor: Kosovo Online/Albanian post
Štaviše, kaže on, inicijativa Otvoreni Balkan ima potencijal da podigne ekonomsku saradnju između država na potpuno novi nivo, gdje bi svi imali koristi.
Slovenački predsjednik je uvjeren da bi Otvoreni Balkan, inicijativa u kojoj Kosovo i dalje odbija da učestvuje, "doprineo da se svaka zemlja pojedinačno bolje pripremi za Evropsku uniju".
"Međutim, i želim da budem vrlo jasan u vezi sa tim, inicijativa Otvoreni Balkan nije alternativa članstvu u Evropskoj uniji. Nijedna regionalna saradnja nije alternativa članstvu u EU", kazao je on.
Pahoru je drugi mandat predsjednika Slovenije. Drugi petogodišnji mandat završava u decembru ove godine, a čak i da želi, Pahor više ne može da se kandiduje za ovu funkciju, jer Ustav ne dozvoljava više od dva mandata na toj funkciji.
On je dugi niz godina u politici, ali ima samo 58 godina, pa se po završetku mandata slovenačkog predsjednika spekulisalo o još nekoliko važnih funkcija, koje prevazilaze slovenačku nacionalnu politiku. Pričalo se da bi on mogao biti nasljednik Miroslava Lajčaka, na mjestu posrednika angažovanog od strane Evropske unije, za dijalog Kosova i Srbije.
Pahor demantuje te navode, ali ih i ne isključuje u potpunosti.
"Ja sam predsjednik Republike Slovenije. Fokusiram se na svoje trenutne zadatke i razmišljaću o tome šta da radim u budućnosti, tek kada završim svoj mandat u kabinetu predsjednika", izjavio je on.
Što se tiče rada Slovaka Lajčaka, Pahor kaže da ne samo on, već bilo ko drugi na njegovom mjestu, ne može više, jer nije na posrednicima da pronalaze rješenja kada to ne rade države koje vode dijalog.
"Nijedan fasilitator, nijedan posrednik ili visoki predstavnik ne mogu učiniti mnogo ako same države nisu u potpunosti posvećene rješavanju svojih otvorenih pitanja", istakao je Pahor.
Pahor dodaje da je "na vlastima na Kosovu da definišu svoje ciljeve, i da izaberu taktiku kako da te ciljeve ostvare".
"Nisam ovde da sudim, ali ni gospodin Lajčak nije za to", rekao je Pahor i dodao da je Lajčak tu u ime međunarodne zajednice da pomogne.
"Samo to, da pomognu, a ne da rade posao koji Priština i Beograd moraju da rade" rekao je on.
Pahor je ocjenio da nijedna strana ne radi posao kako treba.
"Moji utisci su da su početne pozicije obe strane, i Beograda i Prištine, veoma različite. Vjerovatno i više nego u prethodnim vladama na Kosovu. Izgleda da postoji nedostatak poverenja između dvije strane", rekao je Pahor.
Kao političar posvećen zdravim odnosima na Balkanu, Pahor kaže da bi i sam želeo da vidi "više saradnje u regionu, dobrosusjedstvo, brže reforme i više napora za pomirenje".
"Prije 12 godina pokrenuo sam proces Brdo-Brioni, platformu da lideri regiona otvoreno razgovaraju o raznim pitanjima koja ih se tiču. Podsjećam da je proces Brdo-Broni bio prvi međunarodni forum na kome su Priština i Beograd bili predstavljeni na najvišem nivou, i sedeli za istim stolom. Berlinski proces je bio zasnovan na tom iskustvu", dodao je on.
Na pitanje o članstvu Kosova u NATO alijansi Pahor smatra da možda sada nije najbolje vrijeme.
"Zabrinut sam zbog uticaja rata u Ukrajini na stabilnost Zapadnog Balkana i pozivam lidere da se uzdrže od bilo kakve akcije koja bi pogoršala situaciju u regionu. Kosovo je uspostavilo saradnju sa NATO, kao i Srbija, iako u različitim oblicima. Siguran sam da saradnja između Kosova i NATO-a može biti dodatno ojačana, ali u isto vrijeme nisam siguran da je sada pravo vrijeme za podnošenje zahtjeva za članstvo u NATO", dodao je on.
Prošle godine objavljen je dokument slovenačkih medija u kojem se navodi da je tadašnji premijer Slovenije Janez Janša predložio međunarodnoj zajednici rješenje koje predviđa pomjeranje granica na Balkanu.
Pahor se dugo protivio ovoj ideji. Razlozi za to su jasni. On smatra da tako nešto, na Balkanu, ne može da se uradi mirnim putem.
"U principu, uvek je na državama da se dogovore o zajedničkim granicama. Države snose odgovornost za svoje susjedske odnose i miran razvoj događaja. Ali u slučaju Zapadnog Balkana, više sam uvjeren da bi eventualna promjena granica između Kosova i Srbije dovela do promjene granica u Bosni i Hercegovini, a to bi dovelo do rata", rekao je Pahor.
Što se navodnog non-pejpera tiče, Pahor kaže da ga nije video.
"Mogu da ponovim da sam protiv takve ideje, jer čvrsto vjerujem da je gotovo nemoguće da se promjena granica odvija mirnim putem", kazao je Pahor.
Na pitanje o tome što Srbija nije uvela sankcije Rusiji, Pahor nije direktno odgovorio ali je naveo da je odgovor protiv ruskog uticaja na Balkanu najbrža moguća integracija ovog regiona u strukture Evropske unije.
"Postoji zabrinutost da bi rat u Ukrajini mogao da sklizne na zapadni Balkan. Region je doživeo rat ne tako davno, a bezbjednosna situacija u mnogim zemljama zapadnog Balkana i dalje je krhka. Zato se zalažem za brže proširenje EU. Što će EU više biti prisutna na Zapadnom Balkanu, to će manje prostora za Rusku Federaciju. Kao što često kažem, EU je odgovor na sva pitanja na Zapadnom Balkanu", zaključio je Pahor.
Izvor: Kosovo Online/Albanian post
