Premijer Kosova Albin Kurti i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić sastaće se danas sa njemačkim kancelarom Olafom Scholzem, a kako ocjenjuje Deutsche welle iako od tih susreta niko ne očekuje senzaciju, Berlin ipak šalje jasan signal da je Zapadni Balkan i dalje važan i to ne uprkos, nego upravo zbog Ukrajine.
Socijaldemokrata Scholz možda po svom trezvenom nastupu i analitičkom pristupu problematici liči na svoju prethodnicu i bivšu šeficu Angelu Merkel, ali to bi više trebalo povezivati sa njihovim zajedničkim sjevernonemačkim mentalitetom, nego sa političkim uvjerenjima. Tome bi trebalo dodati i činjenicu da se od dolaska nove socijaldemokratsko-zeleno-liberalne vlade uporno govori kako će, nakon odlaska Merkel, "početi da duva neki novi vjetar“ u odnosu prema vlastima u Beogradu.
Međutim, do sada se baš i ne bi moglo reći da je do neke osjetne promjene došlo. Štaviše, Vučić se, kao i ranije, smatra jednom od ključnih figura kada je u pitanju bezbjednost i stabilnost na Zapadnom Balkanu. To mu je, između ostalog, dala do znanja i nova njemačka ministarka spoljnih poslova Annalena Bearbok kada je prije nekoliko nedjelja u sklopu svoje balkanske turneje posjetila Beograd.
Činjenica da sat vremena prije sastanka sa Vučićem Scholz dočekuje premijera Kosova Albina Kurtija, posjetu predsjednika Srbije Berlinu dodatno stavlja van klasičnih bilateralnih razgovora o daljem razvoju ekonomskih i političkih odnosa. Berlinu je očigledno stalo da, kao rodonačelniku ideje Berlinskog procesa i približavanja zemalja Zapadnog Balkana Zapadu i Evropskoj uniji, udari u možda najtvrđi orah balkanskog bezbjednosnog kompleksa: odnose Kosova i Srbije i pokretanje pregovora s mrtve tačke. Pregovora koji, kako za DW kaže jedan dobro obavješteni izvor u Briselu, "nisu bili u gorem stanju od potpisivanja Briselskog sporazuma".
Izvor DW u Briselu smatra da bi se graničilo s čudom kada bi nakon tih susreta – osim nekih opštih izjava tipa "zaključilo se da dijalog mora da se održi" – došlo do nekih značajnijih pomaka u pregovorima.
"Ova politička kombinacija prije svega služi Berlinu da naglasi svoju okrenutost Zapadnom Balkanu i rješavanju problema", navodi isti izvor.
Nesporno je da se iznad čitavog tog diplomatskog procesa Berlina, od 24. februara nadvija sjenka ruske agresije u Ukrajini. Zamjenik portparola nemačke vlade Wolfgang Bihner prošle nedjelje je na redovnoj vladinoj konferenciji za novinare rekao da će razgovori s Kurtijem i Vučićem poslužiti "usklađivanju daljih reakcija na rusku agresiju na Ukrajinu".
To u razgovoru za DW potvrđuje i novi izvestilac Spoljnopolitičkog odbora Bundestaga za Zapadni Balkan, socijaldemokrata Adis Ahmetović.
"Posjeta predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i premijera Kosova Albina Kurtija šalje ispravnu poruku u pozadini rata u Ukrajini", kaže Ahmetović. I on ponavlja mantru koja se toliko često čula od početka ruske agresije, kako upravo sada evropska perspektiva zemalja Zapadnog Balkana dobija na važnosti.
Očigledno je i da će pitanje kako sljedeće zime stanove održavati toplim biti presudno prilikom postavljanja budućih političkih smernica. Portparol njemačke vlade Stefen Hebeshtrite je na pitanje DW o tome koji je glavni cilj današnje intenzivne diplomatske aktivnosti u Berlinu, u igru uveo pitanje jedinstva Evrope i to ne samo onog dijela koji je već u Evropskoj uniji.
"Dio dinamike koju sada zbog ruskog napada na Ukrajinu doživljavamo, jeste i to da kažemo: Evropa mora biti složnija. Sada moramo da obavimo nekoliko zadataka, a jedan od njih je i integracija Zapadnog Balkana u evropske saveze. To bi sada, počevši s ovom sredom, trebalo da uzme maha i da dobije na dinamici", rekao je on.
Izvor: dw.com
Međutim, do sada se baš i ne bi moglo reći da je do neke osjetne promjene došlo. Štaviše, Vučić se, kao i ranije, smatra jednom od ključnih figura kada je u pitanju bezbjednost i stabilnost na Zapadnom Balkanu. To mu je, između ostalog, dala do znanja i nova njemačka ministarka spoljnih poslova Annalena Bearbok kada je prije nekoliko nedjelja u sklopu svoje balkanske turneje posjetila Beograd.
Činjenica da sat vremena prije sastanka sa Vučićem Scholz dočekuje premijera Kosova Albina Kurtija, posjetu predsjednika Srbije Berlinu dodatno stavlja van klasičnih bilateralnih razgovora o daljem razvoju ekonomskih i političkih odnosa. Berlinu je očigledno stalo da, kao rodonačelniku ideje Berlinskog procesa i približavanja zemalja Zapadnog Balkana Zapadu i Evropskoj uniji, udari u možda najtvrđi orah balkanskog bezbjednosnog kompleksa: odnose Kosova i Srbije i pokretanje pregovora s mrtve tačke. Pregovora koji, kako za DW kaže jedan dobro obavješteni izvor u Briselu, "nisu bili u gorem stanju od potpisivanja Briselskog sporazuma".
Izvor DW u Briselu smatra da bi se graničilo s čudom kada bi nakon tih susreta – osim nekih opštih izjava tipa "zaključilo se da dijalog mora da se održi" – došlo do nekih značajnijih pomaka u pregovorima.
"Ova politička kombinacija prije svega služi Berlinu da naglasi svoju okrenutost Zapadnom Balkanu i rješavanju problema", navodi isti izvor.
Nesporno je da se iznad čitavog tog diplomatskog procesa Berlina, od 24. februara nadvija sjenka ruske agresije u Ukrajini. Zamjenik portparola nemačke vlade Wolfgang Bihner prošle nedjelje je na redovnoj vladinoj konferenciji za novinare rekao da će razgovori s Kurtijem i Vučićem poslužiti "usklađivanju daljih reakcija na rusku agresiju na Ukrajinu".
To u razgovoru za DW potvrđuje i novi izvestilac Spoljnopolitičkog odbora Bundestaga za Zapadni Balkan, socijaldemokrata Adis Ahmetović.
"Posjeta predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i premijera Kosova Albina Kurtija šalje ispravnu poruku u pozadini rata u Ukrajini", kaže Ahmetović. I on ponavlja mantru koja se toliko često čula od početka ruske agresije, kako upravo sada evropska perspektiva zemalja Zapadnog Balkana dobija na važnosti.
Očigledno je i da će pitanje kako sljedeće zime stanove održavati toplim biti presudno prilikom postavljanja budućih političkih smernica. Portparol njemačke vlade Stefen Hebeshtrite je na pitanje DW o tome koji je glavni cilj današnje intenzivne diplomatske aktivnosti u Berlinu, u igru uveo pitanje jedinstva Evrope i to ne samo onog dijela koji je već u Evropskoj uniji.
"Dio dinamike koju sada zbog ruskog napada na Ukrajinu doživljavamo, jeste i to da kažemo: Evropa mora biti složnija. Sada moramo da obavimo nekoliko zadataka, a jedan od njih je i integracija Zapadnog Balkana u evropske saveze. To bi sada, počevši s ovom sredom, trebalo da uzme maha i da dobije na dinamici", rekao je on.
Izvor: dw.com
