"Neophodan je brz nastavak dijaloga Kosova i Srbije" su sve češće poruke međunarodnih zvaničnika. Međutim, s obzirom na proces tehničkog dijaloga o registracionim oznakama, nerealno je očekivati da su strane u pregovaračkom procesu spremne da u narednom periodu naprave pomak u postizanju nekog sveobuhvatnog sporazuma, kažu pojedini poznavaoci političkih prilika, prenosi RTK2.
Postizanje dogovora o registracionim oznaka može trajati u nedogled i na sveopštu štetu, rekao je Dukagjin Gorani na nedavnom predstavljanju studije Ključ u Gračanici.
On je mišljenja da je odgovornost na obema stranama, jer se politička rješenja ne posmatraju kao pragmatična već ideološka.
"Mislim da su nemoderna, nesavremena i da se politička misao naših društava zasniva na negativnoj konstrukciji identiteta, a to znači da njima nije previše važno šta su, nego je mnogo važnije šta nisu“, kazo je Dukagjin Gorani, analitičar.
Ako se pronađe rješenje za registracione oznake to bi bio dobar signal da se proces dijaloga Kosova i Srbije može nastaviti, kaže Adrian Arifaj, analitičar i dodaje da nije bilo realno očekivati neka rješenja u dijalogu prije završetka izbornog procesa u Srbiji.
"Mada taj dogovor je već godinama na neki način spreman, samo treba da se i sprovede. Valjda, nije bilo spremnosti, barem kod jedne strane da se krene napred. Ali, izbori u Srbiji, Francuskoj i Sloveniji su završeni pa se može očekivati da se strane vrate dijalogu kao procesu i pronađu konkretno rješenje. Mada nije to proces koji će barem u ovoj godini doneti nešto novo“, kazao je Arifaj, nekadašnji savjetnik bivšeg predsednika Kosova Hashima Thaçija.
Za Nenada Rašića su ispravne pojedine analize analitičara da je Briselski dijalog klinički mrtav.
"Jednostavno nemaju dovoljno snage, volje i autoriteta, da krenu naprijed. Nema jasnih ciljeva i poluga za sprovođenje postignutih dogovora. Stalno se vraćam tim dogovrima, njih ima oko 15-ak, neispunjenih. Uglavnom ja prevashodno krivim Brisel, nakon toga odgovornost za to što nisu postignuti dogovori snose, kako ja umem često da ih nazovem ,,naše strane“ za ne sprovođenje dogovora".
Njemački kancelar Olaf Scholz ugostiće u srijedu 4. maja premijera Albina Kurtija i predsjednika Srbije Aleksandra Vučića. Scholz je pozvao i specijalnog predstavnika Evropske unije za dijalog Kosova i Srbije, Miroslava Lajčaka, koji će se 4. maja sastati sa Kurtijem i Vučićem, prenosi Gazeta Express.
Teme posebnih sastanaka, kako prenose mediji na osnovu zvaničnog saopštenja, biće dijalog Kosova i Srbije, koordinacija odnosa prema ruskoj agresiji u Ukrajini i bilateralni odnosi.
On je mišljenja da je odgovornost na obema stranama, jer se politička rješenja ne posmatraju kao pragmatična već ideološka.
"Mislim da su nemoderna, nesavremena i da se politička misao naših društava zasniva na negativnoj konstrukciji identiteta, a to znači da njima nije previše važno šta su, nego je mnogo važnije šta nisu“, kazo je Dukagjin Gorani, analitičar.
Ako se pronađe rješenje za registracione oznake to bi bio dobar signal da se proces dijaloga Kosova i Srbije može nastaviti, kaže Adrian Arifaj, analitičar i dodaje da nije bilo realno očekivati neka rješenja u dijalogu prije završetka izbornog procesa u Srbiji.
"Mada taj dogovor je već godinama na neki način spreman, samo treba da se i sprovede. Valjda, nije bilo spremnosti, barem kod jedne strane da se krene napred. Ali, izbori u Srbiji, Francuskoj i Sloveniji su završeni pa se može očekivati da se strane vrate dijalogu kao procesu i pronađu konkretno rješenje. Mada nije to proces koji će barem u ovoj godini doneti nešto novo“, kazao je Arifaj, nekadašnji savjetnik bivšeg predsednika Kosova Hashima Thaçija.
Za Nenada Rašića su ispravne pojedine analize analitičara da je Briselski dijalog klinički mrtav.
"Jednostavno nemaju dovoljno snage, volje i autoriteta, da krenu naprijed. Nema jasnih ciljeva i poluga za sprovođenje postignutih dogovora. Stalno se vraćam tim dogovrima, njih ima oko 15-ak, neispunjenih. Uglavnom ja prevashodno krivim Brisel, nakon toga odgovornost za to što nisu postignuti dogovori snose, kako ja umem često da ih nazovem ,,naše strane“ za ne sprovođenje dogovora".
Njemački kancelar Olaf Scholz ugostiće u srijedu 4. maja premijera Albina Kurtija i predsjednika Srbije Aleksandra Vučića. Scholz je pozvao i specijalnog predstavnika Evropske unije za dijalog Kosova i Srbije, Miroslava Lajčaka, koji će se 4. maja sastati sa Kurtijem i Vučićem, prenosi Gazeta Express.
Teme posebnih sastanaka, kako prenose mediji na osnovu zvaničnog saopštenja, biće dijalog Kosova i Srbije, koordinacija odnosa prema ruskoj agresiji u Ukrajini i bilateralni odnosi.
