Evropski poslanici socijalisti i demokrate koji se bave Zapadnim Balkanom u pismu upućenom državama članicama Evropske unije pozvali su da se što prije počne sa pregovorima o članstvu sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom i poručili da Zapadni Balkan ne treba da se prepušta Rusiji i Kini, prenosi Koha.
U pismu koje su potpisali izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru Tonino Picula, Tanja Fajon šef delegacije EP za Srbiju, Izabel Santos izvjestilac EP za Albaniju, Andreas Schieder izvjestilac za Sjevernu Makedoniju, Dietmar Köster, izvjestilac u sjenci za Bosnu i Hercegovinu, Demetris Papadakis, izvjestilac u sjenci za Srbiju, navodi se da napad na Ukrajinu i evropske vrijednosti treba da podsjete na važnost procesa proširenja, koje je, ističu, ako se sprovede na odgovarajući način, pokretač demokratije, slobode, mira, vladavine prava i prosperiteta.
Oni navode ja Zapadni Balkan krhko područje i da je neophodan veći uticaj EU, koji, kako ističu, slabi iz godine u godinu.
"Šestog aprila 1992. godine, počeo je rat u Bosni i Hercegovini, koji je trajao do 1995. godine i odneo živote više od 100.000 ljudi. Najstrašniji zločin dogodio se u istočnoj Bosni i Hercegovini u Srebrenici, gdje su za nekoliko dana u julu 1995. godine vojnici bosanskih Srba ubili više od 8.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka. 30 godina kasnije, Bosna i Hercegovina je danas u dubokoj političkoj krizi, postala je peta tačka korumpiranih političkih elita, negatora genocida i prokremljskih političara. Oni su spremni da dovedu zemlju do kolapsa zbog svojih separatističkih planova i svojih ličnih interesa. Kao demokrate i socijalisti, dugo smo pozivali Evropsku uniju da bude proaktivnija u okončanju krize, uključujući pritisak i sankcije protiv onih koji bojkotuju državne institucije. EU ima obavezu da zaštiti integritet, jedinstvo i mir Bosne i Hercegovine i da spreči povratak nasilju iz 1990-ih", navodi se u pismu.
Dodaje se da Evropa, ako hoće da ima jaču političku ulogu u Bosni i Hercegovini, mora hitno da povrati svoj kredibilitet širom regiona Zapadnog Balkana, kao i da je zapanjujuće koliko su ljudi u regionu razočarani u EU.
Podsjeća se da povjerenje u EU opada i da je percepcija EU kao najvećeg saveznika Sjeverne Makedonije naglo pala sa 43,2 odsto u 2019. na 13,1 odsto u 2021. godini.
"Jedan od razloga za to je neaktivnost Evrope. Ili još gore: obećanja prekršena. Kada su se Atina i Skoplje prije četiri godine dogovorili oko istorijskog Prespanskog sporazuma za rješavanje 27-godišnjeg spora oko imena, otvorila se zapanjujuća prilika: da se zapadni Balkan približi Uniji – i pritom da se usadi sjeme mira i prosperiteta za milione ljudi. Ali nismo održali riječ. EU još nije započela pregovore o članstvu ni sa Sjevernom Makedonijom ni sa Albanijom, iako je u više navrata govorila da su dve zemlje učinile sve što smo od njih tražili da počnu pregovore", navodi se u pismu.
Evropski poslanici dalje ističu da je Ruski uticaj u Srbiji jak, što se videlo kroz proteste podrške Rusiji, ali da EU ne sme da odustane od Zapadnog Balkana.
Kako ističu, Putinova borba protiv Ukrajine i evropskih vrijednosti trebalo bi da bude poziv na buđenje za EU da hitno ponovi svoje obaveze prema Zapadnom Balkanu i dodaju da će dalja odlaganja u procesu proširenja učiniti region ranjivijim.
"Mnoge regionalne i svjetske sile imaju sve veći politički i finansijski interes da ostvare evropske ambicije šest zapadnobalkanskih republika. Ruska strana intervencija i kampanje dezinformacija već su ostavile trag, posebno u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Srbiji, gdje smo videli demonstracije podrške Ruskoj Federaciji nakon Putinovog napada na Ukrajinu. Zavisnost Srbije od Moskve ide toliko daleko da vlada odbija da se pridruži sankcijama EU protiv Rusije. Ako srpske vlasti ne promjene kurs posle izbora, onda to mora da ima posljedice po evropsku perspektivu zemlje. Ali u svakom slučaju, Evropa ne sme da odustane od regiona", navode poslanici.
Ističu da je više nego ikad, potrebna posvećenost i akcija EU na Zapadnom Balkanu kako bi se suprotstavili intervencionističkim kampanjama Rusije i Kine, koje šire anti-EU sentiment i pokušavaju da destabilizuju ceo region.
"Čvrsto vjerujemo da će, kada se pregovori otvore, uticaj ruskih dezinformacija, kao i populističkih grupa i partija koje podržava Rusija, opasti, a proevropske i prodemokratske snage će se fokusirati na neophodne reforme ka evropskom članstvu. Odgovarajući proces proširenja biće pokretač promena za demokratiju, slobodu medija, građanske slobode i vladavinu zakona – vrijednosti koje je Putin godinama uskraćivao Rusima i za koje se Ukrajinci sada bore", navodi se u pismu Evropskih poslanika.
Oni ističu da budućnost Zapadnog Balkana leži u Evropskoj uniji, u vladavini prava, liberalnoj demokratiji, socijalnoj pravdi i inovativnom duhu otvorenog društva.
"Članstvo u EU i, što je najvažnije, iskreni i ambiciozni pregovori o putu koji oni nude jedina su garancija da će građani šest zemalja u jednom trenutku uživati u ovim pogodnostima. Evropa ne treba da ih razočara", zaključuje se u njihovom pismu upućenom državama članicama EU.
Izvor: Kosovo Online/Koha ditore
Oni navode ja Zapadni Balkan krhko područje i da je neophodan veći uticaj EU, koji, kako ističu, slabi iz godine u godinu.
"Šestog aprila 1992. godine, počeo je rat u Bosni i Hercegovini, koji je trajao do 1995. godine i odneo živote više od 100.000 ljudi. Najstrašniji zločin dogodio se u istočnoj Bosni i Hercegovini u Srebrenici, gdje su za nekoliko dana u julu 1995. godine vojnici bosanskih Srba ubili više od 8.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka. 30 godina kasnije, Bosna i Hercegovina je danas u dubokoj političkoj krizi, postala je peta tačka korumpiranih političkih elita, negatora genocida i prokremljskih političara. Oni su spremni da dovedu zemlju do kolapsa zbog svojih separatističkih planova i svojih ličnih interesa. Kao demokrate i socijalisti, dugo smo pozivali Evropsku uniju da bude proaktivnija u okončanju krize, uključujući pritisak i sankcije protiv onih koji bojkotuju državne institucije. EU ima obavezu da zaštiti integritet, jedinstvo i mir Bosne i Hercegovine i da spreči povratak nasilju iz 1990-ih", navodi se u pismu.
Dodaje se da Evropa, ako hoće da ima jaču političku ulogu u Bosni i Hercegovini, mora hitno da povrati svoj kredibilitet širom regiona Zapadnog Balkana, kao i da je zapanjujuće koliko su ljudi u regionu razočarani u EU.
Podsjeća se da povjerenje u EU opada i da je percepcija EU kao najvećeg saveznika Sjeverne Makedonije naglo pala sa 43,2 odsto u 2019. na 13,1 odsto u 2021. godini.
"Jedan od razloga za to je neaktivnost Evrope. Ili još gore: obećanja prekršena. Kada su se Atina i Skoplje prije četiri godine dogovorili oko istorijskog Prespanskog sporazuma za rješavanje 27-godišnjeg spora oko imena, otvorila se zapanjujuća prilika: da se zapadni Balkan približi Uniji – i pritom da se usadi sjeme mira i prosperiteta za milione ljudi. Ali nismo održali riječ. EU još nije započela pregovore o članstvu ni sa Sjevernom Makedonijom ni sa Albanijom, iako je u više navrata govorila da su dve zemlje učinile sve što smo od njih tražili da počnu pregovore", navodi se u pismu.
Evropski poslanici dalje ističu da je Ruski uticaj u Srbiji jak, što se videlo kroz proteste podrške Rusiji, ali da EU ne sme da odustane od Zapadnog Balkana.
Kako ističu, Putinova borba protiv Ukrajine i evropskih vrijednosti trebalo bi da bude poziv na buđenje za EU da hitno ponovi svoje obaveze prema Zapadnom Balkanu i dodaju da će dalja odlaganja u procesu proširenja učiniti region ranjivijim.
"Mnoge regionalne i svjetske sile imaju sve veći politički i finansijski interes da ostvare evropske ambicije šest zapadnobalkanskih republika. Ruska strana intervencija i kampanje dezinformacija već su ostavile trag, posebno u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Srbiji, gdje smo videli demonstracije podrške Ruskoj Federaciji nakon Putinovog napada na Ukrajinu. Zavisnost Srbije od Moskve ide toliko daleko da vlada odbija da se pridruži sankcijama EU protiv Rusije. Ako srpske vlasti ne promjene kurs posle izbora, onda to mora da ima posljedice po evropsku perspektivu zemlje. Ali u svakom slučaju, Evropa ne sme da odustane od regiona", navode poslanici.
Ističu da je više nego ikad, potrebna posvećenost i akcija EU na Zapadnom Balkanu kako bi se suprotstavili intervencionističkim kampanjama Rusije i Kine, koje šire anti-EU sentiment i pokušavaju da destabilizuju ceo region.
"Čvrsto vjerujemo da će, kada se pregovori otvore, uticaj ruskih dezinformacija, kao i populističkih grupa i partija koje podržava Rusija, opasti, a proevropske i prodemokratske snage će se fokusirati na neophodne reforme ka evropskom članstvu. Odgovarajući proces proširenja biće pokretač promena za demokratiju, slobodu medija, građanske slobode i vladavinu zakona – vrijednosti koje je Putin godinama uskraćivao Rusima i za koje se Ukrajinci sada bore", navodi se u pismu Evropskih poslanika.
Oni ističu da budućnost Zapadnog Balkana leži u Evropskoj uniji, u vladavini prava, liberalnoj demokratiji, socijalnoj pravdi i inovativnom duhu otvorenog društva.
"Članstvo u EU i, što je najvažnije, iskreni i ambiciozni pregovori o putu koji oni nude jedina su garancija da će građani šest zemalja u jednom trenutku uživati u ovim pogodnostima. Evropa ne treba da ih razočara", zaključuje se u njihovom pismu upućenom državama članicama EU.
Izvor: Kosovo Online/Koha ditore
