Analiza

Srbija, Bosna i Hercegovina, Sjeverna Makedonija, Kosovo. Za samo nedjelju dana u posjetu Zapadnom Balkanu stizali su redom njemačka ministarka spoljnih poslova Annalena Baerbock, evropski šef diplomatije Joseph Borell i austrijski kancelar Karl Nehammer.

Do ovih posjeta došlo je dok na tlu Evrope bukti rat, a situacija u Ukrajini natjerala je, kako se čini, zapadne lidere da region koji dvije decenije čeka na pridruživanje EU "čvršće zagrle". Pitanje koje, međutim, i dalje provejava - hoće li sve ostati samo na riječima?

Rat u Ukrajini, koji traje više od 20 dana, naterao je mnoge evropske države da se opredjele i u tom smislu zemlje Zapadnog Balkana nisu izostajale. U posebnom fokusu je, međutim, bila pozicija Srbije, koja je, iako poštuje teritorijalni integritet Ukrajine, jedna od rijetkih koja Rusiji nije uvela nikakve sankcije. Pritisci, kako je isticao i sam predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, postoje, a nije bilo ni čudno što su u Beograd ubrzo počele da stižu i evropske diplomate.

Ipak, poruke koje su tom prilikom čule bile su poruke ohrabrenja. Za Annalenu Baerbock, koja je osim Beograda posjetila i Sarajevo i Prištinu, Zapadni Balkan ostaje ključni prioritet i Berlin, kako je rekla, želi da Srbije postane punopravni član EU. I Borell, koji je posjetio Skoplje i Tiranu, istakao je da je vrijeme da se oživi proces proširenja, a utisak koji su ove posjete ostavile jeste da je kriza na evropskom tlu natjerala Zapad da svoje stavove pokaže kroz niz pozitivnih poruka da je Zapadnom Balkanu mjesto u EU.

Za sagovornike Euronews Srbija aktuelna kriza može da predstalja povoljan kontekst za ubrzanje evropskih integracija regiona, ali je prije svega i trenutak da se Srbiji, ali i cijelom regionu, pokaže da ih EU zaista vidi i tretira kao integralni dio.

EU mora brzo da reguje?

Još otkako je počela kriza oko Ukrajine, čekala se i reakcija lidera na Zapadnom Balkanu. Iz perspektive Evropske unije, ne samo da je riječ o problematičnom regionu na kom i dalje postoje neraščišćeni teritorijalni računi, a na kom Rusija ima snažan uticaj, već su i mnogi zapadni političari upozoravali da bi sukob mogao i da se "prelije".

Na primjer, na to je prva upozorila britanska ministarka spoljnih poslova Liz Truss, a onda je i austrijski sociolog Gerald Kanus naveo da Moskva ima interesa da raspiruje tenzije i na Zapadnom Balkanu, te da stoga Evropska unija ovom regionu mora brzo da ponudi jasnu i konkrentnu perspektivu.

Da nije dovoljno samo govoriti o perspektivi, već da je treba aktivno i podsticati istakao je nedavno i njemački kancelar Olaf Scholz, a onda su te poruke ponovljene i lično posjetama Beogradu, Prištini, Tirani, Skoplju i Sarajevu.

Baerbock je na primjer poručila da će Njemačka biti prisutnija u budućnosti na Zapadnom Balkanu i najavila da će se zvaničan Berlin, nakon izbora u Srbiji, zalagati da se postigne sveobuhvatni sporazum u dijalogu Beograda i Prištine. Naglasila je da Zapadni Balkan ostaje ključni prioritet Njemačke i da Berlin želi da Srbija postane punpravni član EU.

I visoki predstavnik Evropske unije za spoljnu politiku Joseph Borell izjavio je u Tirani da je vrijeme da se oživi proces proširenja i da se Zapadni Balkan integriše u Evropsku uniju.

Kako je za Euronews Srbija rekao Miloš Petrović, naučni saradnik u Centru za evroatlantske studije Instituta za međunarodnu politiku i privredu, ove posjete imaju tri cilja.

"Da podvuku evropsku perspektivu Zapadnog Balkana, da pozdrave usklađivanje sa spoljnopolitičkim i bezbjednosnim stavovima Evropske unije u kontekstu ukrajinske krize, kao i da pošalju poruku Zapadnom Balkanu, koji je bio poprište sukoba, da je to područje u bezbjednosnom smislu drugačije u odnosu na postsovjetski evropski istok i da očuvanje mira ostaje prioritetno, posebno u svijetlu pogoršanja geopolitičke situacije", rekao je on.

Hoće li sve ostati na riječima?

Sve poruke koje su upućene Zapadnom Balkanu, međutim, nisu nove. O proširenju Unije se govori godinama, a proces priključivanja bio je dugo u blokadi. Od zemalja Zapadnog Balkana jedino je Srbija, na primjer, prošle godine uspjela da otvori jedan klaster u pristupnim pregovorima, a da li će do kraja ove godine otvoriti još neki i dalje je nepoznanica.

Aktuelna kriza u Ukrajini mogla bi, kako kaže Petrović, da predstavlja povoljan kontekst za ubzranje evropskih integracija regiona, pod uslovom da se politika proširenja ponovo shvati kao strateški instrument.

"Da podsjetim, devedestih godina je krvavi raspad Jugoslavije doprineo povećanju strateškog značaja politike proširenja i ubrzanju evropskog puta naših susjeda. Logika je bila da se izbjegne širenje sukoba a da se kroz svojevrsnu 'demokratizaciju kroz integraciju' kandidati preobraze do trenutka članstva u Uniju. Još jedan dodatan razlog za dinamizaciju evropskog puta aktuelnih kandidata je i činjenica da je u jeku ukrajinskog rata ta zemlja podnela zahtjev za članstvo u Evropskoj uniji, i to po onome što je nazvala 'ubrzanom procedurom'", rekao je on.

Petrović podsjeća da je na na samitu u Parizu odbačena ideja o bilo kakvom ubrzanom pristupanju jer za to ne postoje ni pravni ni drugi osnovi. Međutim, prvi put su, kako kaže, otškrinuta vrata za razmatranje perspektive članstva Ukrajine, kao i Gruzije i Moldavije koje su po domino-efektu takođe aplicirale za članstvo. Sve to predstavlja dodatne argumente da se pristupni tok Zapadnog Balkana napokon učini kredibilnijim i bližim, a samim tim i funkcionalnijim, kaže on.

Od Srbije, kao kandidata za članstvo u EU, očekuje se da svoju spoljnu i bezbjednosnu politiku usklađuje sa onom koju vodi Brisel. Iako taj procenat usklađivanja posljednjih godina jeste u porastu, Beograd se uglavnom nije usklađivao sa onim rezolucijama i mjerama koje se tiču Ruske Federacije. Baš zbog toga, uoči posjete Baerbockove očekivalo se i da će jedna od osnova biti i ponovni poziv da se Srbija uskladi. Međutim, kako je ranije za Euronews Srbija istakla programska direktorka Centra za evropske politike Milena Lazarević, veoma bi važno bilo i da se Srbiji ponudi i pomoć i podrška u rješavanju negativnih posljedica tog usklađivanja, prije svega u energetskom sektoru.

"Sada je ključni trenutak da EU pokaže da Srbiju, i cio region Zapadnog Balkana, zaista vidi i tretira kao svoj integralni dio, te da nas uključi u sve svoje mjere i inicijative, kao dio porodice. Takvu ponudu jedinstva i integracije Srbija nikako ne bi smela da odbije", istakla je ona.

Kako je ona dodala, ovo je trenutak u kojem sama EU može mnogo da učini da pomogne Srbiji da promjeni svoj stav prema Rusiji i da počne da se usklađuje sa zvaničnim stavovima EU u spoljnoj politici.

"Konkretnija perspektiva članstva, umjesto dosadašnje neopipljive 'evropske perspektive', konkretne mjere i pomoć u energetskom snabdjevanju, perspektiva ubrzane i fazne integracije uz dosljednu primjenu uslova za članstvo, ali i uvećani pristup fondovima i institucijama EU: sve su to mjere koje EU može i treba da ponudi Srbiji kako bi uvjerila ovdašnje vlasti da će kompenzovati konkretne gubitke koje bi Srbija imala zbog usklađivanja sa EU", istakla je ona.

EU bez naknade za zemlje koje su podržale sankcije

I dok bi u teoriji sve moglo da bude drugačije, u praksi - poruke zahvalnosti. Naime, u Briselu kažu da su zahvalni zemljama Zapadnog Balkana koje su podrzale EU sankcije protiv Rusije, ali ne navode da planiraju kompenzacione fondove za štetu koje bi te zemlje mogle da pretrpe zbog ovog usklađivanja sa EU mjerama.

Na pitanje makedonskih medija da li će EU na bilo koji način novim izdvajanjima pomoći zemlje regiona zbog krize u Ukrajini, a posebno one čije privrede mogu da izgube zbog priključivanja EU sankcijama, u Briselu odgovaraju da će EU nastaviti da radi zajedno sa Zapadnim Balkanom i da ga podržava.

Izvor: Euronews Srbija