Sada, dvije sedmice nakon početka ruske agresije na Ukrajinu, nakon početne konfuzije, na Kosovu i na Zapadnom Balkanu, počela se artikulirati želja za ubrzanim članstvom u EU i NATO-u. Tu želju dodatno je potaknula molba Ukrajine za pridruživanje Uniji koju je Zelenski potpisao pod odjekom ruskih bombi. Premijer Albin Kurti, vjerojatno je postao prvi koji je javno rekao da se članstvo ne može obaviti na stari način, aludirajući na dug i mukotrpan proces ulaska u klub europskih zemalja. "Imperativ je da Bruxelles, kao glavni grad NATO i EU, trebali bi preispitati proširenje na Zapadni Balkan." No, Njemačka je, kao jedna od ključnih zemalja koja je postavila pitanje o novom članstvu, sinoć na Kosovu ugasila san o katapultiranju u EU. Njemačka kancelarka Annalena Baerbock rekla je da ne postoji brzi put do EU. U Prištini je spomenula sve faze koje treba proći, uključujući i razgovore sa Srbijom, koje je povezala sa statusom kandidata kojeg Kosovo još nema. Istu poruku jučer su Ukrajini poslali čelnici EU - nema brzog načina.
Bombe će i dalje padati na ukrajinski teritorij, a EU će imati još jasniju prijetnju od Putinove Rusije. Države članice EU također će biti svjesnije da bi Rusi mogli izazvati ozbiljne probleme u njihovoj susjednoj regiji, Zapadnom Balkanu, ali to ih neće tjerati na ustupak ka ubrzanom članstvu Zapadnog Balkana, regija koja teži postati dijelom EU.
Njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock, prije početka službene posjete trima zemljama zapadnog Balkana, priznala je da je Bruxelles razočarao zemlje regije.
"Moramo biti iskreni, razočarali smo i zanemarili mnoge od ovih zemalja posljednjih godina", rekla je Baerbock.
Ona je rekla da u Prištini, Sarajevu i Beogradu daje poruku da "regiju koja se nalazi u srcu Europe neće ostaviti pod uticajem Moskve".
Ali, samo to i ništa više.
U četvrtak navečer, na konferenciji za medije s premijerom Kurtijem, njemačka ministrica dala je malo nade za brzo članstvo.
Spomenula je faze kroz koje Kosovo mora proći za ulazak u EU, direktno povezujući s procesom dijaloga sa Srbijom. Tačnije, njemačka diplomatkinja je status zemlje kandidata, za koji je Kurti rekao da će se Kosovo prijaviti ove godine, povezala s dijalogom sa Srbijom.
“Ovdje sam da dam jasan signal u pogledu perspektive EU, ali prije članstva je status kandidata, a prije statusa kandidata dolazi dijalog za normalizaciju. Zato sam naglasila da ćemo mi kao Njemačka učiniti sve da vam pomognemo i podržimo na tom putu kako bi ovaj dijalog o normalizaciji mogao napredovati. Zato je važno da obje strane sjednu za ovaj stol dijaloga i međusobno razgovaraju, želimo naglasiti da je ovo naša zajednička Europa, mi smo u Europi davali obećanja u prošlosti i sada moramo održati riječ", rekla je Baerbock.
U Versaillesu su u četvrtak čelnici država članica razgovarali o pitanju članstva Ukrajine u EU. Iako su izjavili da će pomoći u ratu, nisu dali nadu da mogu prihvatiti Ukrajinu u sadašnjoj situaciji.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron, koji predsjeda EU, rekao je da bi Ukrajina trebala poslati snažan signal potpore, ali je odbacio ulazak u blok.
"Možemo li otvoriti proceduru za ulazak zemlje u ratu u EU? Mislim da ne možemo", rekao je Macron.
"Hoćemo li zatvoriti vrata i reći ne (Ukrajini): Nikad? To bi bilo nepravedno", rekao je Macron.
I druga zemlja, Nizozemska, koja je rigorozna kada je riječ o novim članstvima, pokazala se rigidnom u slučaju Ukrajine.
Marke Rutte, nizozemski premijer rekao je da se članstvo Ukrajine u EU ne može ubrzati.
"Ne postoji brza procedura, brz način", rekao je Rutte.
Pomenuo je i zemlje zapadnog Balkana, rekavši da su radile više od decenije kako bi postale zemlja kandidatkinja za članstvo.
“Pomislite na slučaj Albanije i Sjeverne Makedonije. Da vidimo što možemo učiniti u praktičnom smislu", rekao je Rutte.
U svakom slučaju, premijer Kurti je i u prisustvu svog gosta iz Njemačke elaborirao o bržem pristupanju regije i Kosova EU. Kazao je da je Kosovo orijentirano kao proeuropska zemlja, navodeći kao razlog odbijanje da primi ruske i kineske vakcine.
No, čini se da se proeuropski pristup, iako genijalan na Kosovu, ne mijenja puno.
Njemački glavni diplomat, međutim, dala je Kosovu više nade za vize.
“Ojačat ćemo naše bilateralne veze s Kosovom, uključujući bezvizni režim. Ovo će poboljšati živote ljudi, stvoriti više kontakta među njima i ojačati mir. Kosovo je obavilo posao, sada EU mora odraditi posao. Njemačka radi na tome da se to dogodi", rekla je Barbeock.
Njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock, prije početka službene posjete trima zemljama zapadnog Balkana, priznala je da je Bruxelles razočarao zemlje regije.
"Moramo biti iskreni, razočarali smo i zanemarili mnoge od ovih zemalja posljednjih godina", rekla je Baerbock.
Ona je rekla da u Prištini, Sarajevu i Beogradu daje poruku da "regiju koja se nalazi u srcu Europe neće ostaviti pod uticajem Moskve".
Ali, samo to i ništa više.
U četvrtak navečer, na konferenciji za medije s premijerom Kurtijem, njemačka ministrica dala je malo nade za brzo članstvo.
Spomenula je faze kroz koje Kosovo mora proći za ulazak u EU, direktno povezujući s procesom dijaloga sa Srbijom. Tačnije, njemačka diplomatkinja je status zemlje kandidata, za koji je Kurti rekao da će se Kosovo prijaviti ove godine, povezala s dijalogom sa Srbijom.
“Ovdje sam da dam jasan signal u pogledu perspektive EU, ali prije članstva je status kandidata, a prije statusa kandidata dolazi dijalog za normalizaciju. Zato sam naglasila da ćemo mi kao Njemačka učiniti sve da vam pomognemo i podržimo na tom putu kako bi ovaj dijalog o normalizaciji mogao napredovati. Zato je važno da obje strane sjednu za ovaj stol dijaloga i međusobno razgovaraju, želimo naglasiti da je ovo naša zajednička Europa, mi smo u Europi davali obećanja u prošlosti i sada moramo održati riječ", rekla je Baerbock.
U Versaillesu su u četvrtak čelnici država članica razgovarali o pitanju članstva Ukrajine u EU. Iako su izjavili da će pomoći u ratu, nisu dali nadu da mogu prihvatiti Ukrajinu u sadašnjoj situaciji.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron, koji predsjeda EU, rekao je da bi Ukrajina trebala poslati snažan signal potpore, ali je odbacio ulazak u blok.
"Možemo li otvoriti proceduru za ulazak zemlje u ratu u EU? Mislim da ne možemo", rekao je Macron.
"Hoćemo li zatvoriti vrata i reći ne (Ukrajini): Nikad? To bi bilo nepravedno", rekao je Macron.
I druga zemlja, Nizozemska, koja je rigorozna kada je riječ o novim članstvima, pokazala se rigidnom u slučaju Ukrajine.
Marke Rutte, nizozemski premijer rekao je da se članstvo Ukrajine u EU ne može ubrzati.
"Ne postoji brza procedura, brz način", rekao je Rutte.
Pomenuo je i zemlje zapadnog Balkana, rekavši da su radile više od decenije kako bi postale zemlja kandidatkinja za članstvo.
“Pomislite na slučaj Albanije i Sjeverne Makedonije. Da vidimo što možemo učiniti u praktičnom smislu", rekao je Rutte.
U svakom slučaju, premijer Kurti je i u prisustvu svog gosta iz Njemačke elaborirao o bržem pristupanju regije i Kosova EU. Kazao je da je Kosovo orijentirano kao proeuropska zemlja, navodeći kao razlog odbijanje da primi ruske i kineske vakcine.
No, čini se da se proeuropski pristup, iako genijalan na Kosovu, ne mijenja puno.
Njemački glavni diplomat, međutim, dala je Kosovu više nade za vize.
“Ojačat ćemo naše bilateralne veze s Kosovom, uključujući bezvizni režim. Ovo će poboljšati živote ljudi, stvoriti više kontakta među njima i ojačati mir. Kosovo je obavilo posao, sada EU mora odraditi posao. Njemačka radi na tome da se to dogodi", rekla je Barbeock.
