Inicijativu za nepovjerenje vladi pokreno je aktuelni potpredsjednik crnogorske Vlade i čelnik Ujedinjene reformske akcije (URA) Dritan Abazović.
Crnogorski parlament izglasao je nepovjerenje vladi premijera Zdravka Krivokapića, nakon što mu je prethodno potpredsjednik vlade i koalicijski partner Dritan Abazović uskratio podršku, u jeku velikih političkih napetosti u toj zemlji.
U crnogorskom parlamentu, koji ima 81 zastupnika, za nepovjerenje vladi kasno u petak glasala su 43 zastupnika opozicije uz podršku zastupničkog kluba “Crno na bijelo”, koji su ranije bili dio Krivokapićeve vlade.
Protiv pada vlade glasalo je 11 zastupnika Demokrata, Prave Crne Gore i Ujedinjene Crne Gore. Te male partije su bile dio šireg saveza koji je predvodio Krivokapić na izborima prošle godine.
Pred glasanje o nepovjerenju vladi u parlamentnu se vodila žustra rasprava.
Parlament su napustili zastupnici Demokratskog fronta (DF), Pokreta za promjene (PzP) i Socijalističke narodne partije (SNP).
To je prvi put da vladi Crne Gore bude izglasano nepovjerenje u parlamentu.
Šef kluba zastupnika Građanskog pokreta URA Miloš Konatar rekao je da je vlada premijera Zdravka Krivokapića dostigla limit i da politička kriza u kojoj se Crna Gora nalazi zahtijevala teške odluke.
Tokom rasprave, kojoj nije prisustvovao premijer, dok su u sali bila svega dva od njegovih 12 ministara, zastupnici URA-u i opozicije ponovili su stav da je Krivokapić svojim djelovanjem više puta u prethodnom periodu ugrozio i otežao saradnju između zakonodavne i izvršne vlasti, što je direktno proizvelo institucionalnu i političku krizu u zemlji.
Također, kako prenosi Hina, Krivokapić je optužen da je njegovo djelovanje dovelo do usporavanja integracije Crne Gore u EU.
"Ova odluka jeste teška i spremni smo da za nju preduzmemo odgovornost“, kazao je Konatar.
Rekao je da smatra kako mandatar za sastav nove vlade treba biti aktuelni potpredsjednik vlade Abazović, prenosi Radio televizija Crna Gore.
On je u parlamentu rekao da će razgovori o novoj vladi početi već sutra i da će se razgovarati prvo sa predstavnicima aktulne većine, ali i sa drugim subjektima u parlamentu.
On je, kako prenosi novinska agencija Anadolija, pozvao građane da budu spokojni, jer se, kako je naveo, u Crnoj Gori danas ne dešava nikakva apokalipsa.
"Ne dešava se ništa što se ne dešava u normalnim evropskim državama. Mi smo glasali, borili se za to da je promjena bilo koje vlade normalna stvar“, dodao je Konatar.
"Želimo da pomirimo Crnu Goru. Ne smijemo da pristanemo na podjele. Hoću da vjerujem da se svako može mijenjati na bolje. Hoću da gledamo u budućnost, a ne da ostanemo u prošlosti“, naveo je Konatar.
Tokom zasjedanja crnogorskog parlamenta bilo je pojačano prisustvo policiije, a provladinih protesta, iako su bili najavljeni, nije bilo. Prethodno su premijer i predsjednik parlamenta pozvali pristaše da ostanu kod kuće ustvrdivši da imaju informacije o osjetljivoj sigurnosnoj situaciji.
Prilikom pokretanja inicijative Abazović je najavio da će, nakon pada Krivokapićeve vlade, s Bošnjačkom strankom te albanskim strankama i umjerenom prosrpskom Socijalističkom narodnom partijom formirati manjinsku vladu, koju će podržati aktualna opozicija.
Rekao je da od Demokratske partije socijalista (DPS) crnogorskog predsjednika Mila Đukanovića, koju je, zajedno s koalicionim partnerima, porazio na izborima u avgustu 2020, očekuje podršku u parlamentu za formiranje manjinske vlade, ali da je neće pozvati u vladu.
Krivokapićeva vlada odmah nakon njenog izbora naišla je na uvjetovanje političkih stranaka koje su činili političku većinu u parlamentu, naročito prosrpskog Demokratskog fronta, i uvijek je bila na ivici pada.
Veliki utjecaj na formiranje te vlade imala je Srpska pravoslavna crkva, pa joj je tako prvi korak bio izmjena zakona o slobodi vjeroispovijesti, koji je prilagođen zahtjevima SPC-a.
U crnogorskom parlamentu, koji ima 81 zastupnika, za nepovjerenje vladi kasno u petak glasala su 43 zastupnika opozicije uz podršku zastupničkog kluba “Crno na bijelo”, koji su ranije bili dio Krivokapićeve vlade.
Protiv pada vlade glasalo je 11 zastupnika Demokrata, Prave Crne Gore i Ujedinjene Crne Gore. Te male partije su bile dio šireg saveza koji je predvodio Krivokapić na izborima prošle godine.
Pred glasanje o nepovjerenju vladi u parlamentnu se vodila žustra rasprava.
Parlament su napustili zastupnici Demokratskog fronta (DF), Pokreta za promjene (PzP) i Socijalističke narodne partije (SNP).
To je prvi put da vladi Crne Gore bude izglasano nepovjerenje u parlamentu.
Šef kluba zastupnika Građanskog pokreta URA Miloš Konatar rekao je da je vlada premijera Zdravka Krivokapića dostigla limit i da politička kriza u kojoj se Crna Gora nalazi zahtijevala teške odluke.
Tokom rasprave, kojoj nije prisustvovao premijer, dok su u sali bila svega dva od njegovih 12 ministara, zastupnici URA-u i opozicije ponovili su stav da je Krivokapić svojim djelovanjem više puta u prethodnom periodu ugrozio i otežao saradnju između zakonodavne i izvršne vlasti, što je direktno proizvelo institucionalnu i političku krizu u zemlji.
Također, kako prenosi Hina, Krivokapić je optužen da je njegovo djelovanje dovelo do usporavanja integracije Crne Gore u EU.
"Ova odluka jeste teška i spremni smo da za nju preduzmemo odgovornost“, kazao je Konatar.
Rekao je da smatra kako mandatar za sastav nove vlade treba biti aktuelni potpredsjednik vlade Abazović, prenosi Radio televizija Crna Gore.
On je u parlamentu rekao da će razgovori o novoj vladi početi već sutra i da će se razgovarati prvo sa predstavnicima aktulne većine, ali i sa drugim subjektima u parlamentu.
On je, kako prenosi novinska agencija Anadolija, pozvao građane da budu spokojni, jer se, kako je naveo, u Crnoj Gori danas ne dešava nikakva apokalipsa.
"Ne dešava se ništa što se ne dešava u normalnim evropskim državama. Mi smo glasali, borili se za to da je promjena bilo koje vlade normalna stvar“, dodao je Konatar.
"Želimo da pomirimo Crnu Goru. Ne smijemo da pristanemo na podjele. Hoću da vjerujem da se svako može mijenjati na bolje. Hoću da gledamo u budućnost, a ne da ostanemo u prošlosti“, naveo je Konatar.
Tokom zasjedanja crnogorskog parlamenta bilo je pojačano prisustvo policiije, a provladinih protesta, iako su bili najavljeni, nije bilo. Prethodno su premijer i predsjednik parlamenta pozvali pristaše da ostanu kod kuće ustvrdivši da imaju informacije o osjetljivoj sigurnosnoj situaciji.
Smjenu inicirao vicepremijer Abazović
Inicijativu za nepovjerenje vladi pokreno je aktuelni potpredsjednik crnogorske vlade i čelnik Ujedinjene reformske akcije (URA) Dritan Abazović.Prilikom pokretanja inicijative Abazović je najavio da će, nakon pada Krivokapićeve vlade, s Bošnjačkom strankom te albanskim strankama i umjerenom prosrpskom Socijalističkom narodnom partijom formirati manjinsku vladu, koju će podržati aktualna opozicija.
Rekao je da od Demokratske partije socijalista (DPS) crnogorskog predsjednika Mila Đukanovića, koju je, zajedno s koalicionim partnerima, porazio na izborima u avgustu 2020, očekuje podršku u parlamentu za formiranje manjinske vlade, ali da je neće pozvati u vladu.
Vlada uz podršku SPC-a
Crna Gora je prije nešto više od godinu dobila vladu koju su nazvali “vladom eksperata”, na čijem čelu je bio premijer Zdravko Krivokapić, čelnik šire koalicije Za budućnost Crne Gore. Krivokapićeva koalicija je, uz koaliciji Crno na bijelo predvođenu Abazovićevom URA-om, i koalicijom Mir je naša nacija, predsjednika parlamenta Alekse Bečića, na izborima održanim krajem avgustu 2020. godine prvi puta nakon tri desetljeća porazila Đukanovićev DPS.Krivokapićeva vlada odmah nakon njenog izbora naišla je na uvjetovanje političkih stranaka koje su činili političku većinu u parlamentu, naročito prosrpskog Demokratskog fronta, i uvijek je bila na ivici pada.
Veliki utjecaj na formiranje te vlade imala je Srpska pravoslavna crkva, pa joj je tako prvi korak bio izmjena zakona o slobodi vjeroispovijesti, koji je prilagođen zahtjevima SPC-a.
