Cilj pojačanje tenzija

Cilj Rusije je da pojača tenzije na Balkanu kako bi se mogla pozicionirati kao jedini regionalni posrednik i garant sigurnosti, a istovremeno ona želi da pokaže da NATO i Evropska unija nisu kredibilni partneri nijednoj od balkanskih zemalja, piše američki portal Foreign Affairs.

Oni navode da je najeksplozivnija atmosfera na Balkanu na Kosovu i u Bosni i Hercegovini, kao i da ruski predsjednik Vladimir Putin koristi bivše jugoslovenske republike kao sljedeće bojno polje za slabljenje NATO i EU.

"Iako stanovništvo Kosova čini više od 90 odsto Albanaca, Srbi vide tu zemlju kao pradomovinu na kojoj se nalaze najsvetija mjesta Srpske pravoslavne crkve", navedeno je u tekstu uz konstantaciju da Kremlj koristi Srpsku pravoslavnu crkvu da "destabilizuje zemlju i region".

Slično strategiji Kremlja na Kavkazu, cilj Rusije na Balkanu je da pojača tenzije kako bi se mogla pozicionirati kao jedini regionalni posrednik i garant bezbjednosti.

Zbog rastućeg uticaja Rusije, kako upozoravaju, dozvoljeno im je da postave vojnu opremu u blizini velike američke baze, a moguć je i pristup Jadranskom moru.

Putinov važniji cilj je, navode, da preokrene odnos snaga u Evropi u korist Moskve, a Balkan je dio te strategije.

"Moskva je pokrenula informativne operacije kako bi rasplamsala etničke tenzije i podstakla proteste, zacementirala poslove sa oružjem, iskoristila energetsku infrastrukturu i dugogodišnje vjerske i kulturne veze između Ruske pravoslavne crkve i Srpske pravoslavne crkve u svoju korist u regionu", navodi se u ovom tekstu.

Podsjećaju i da je Ruska pravoslavna crkva nedavno izrazila zabrinutost za "sudbinu hrišćanskih svetinja na Kosovu“ nakon što su se rasplamsale tenzije između Kosova i Srbije.

U tekstu se navodi da je Srbija ključni igrač u interesovanju Kremlja za Balkan. I Vlada i Crkva, kako pišu, odani su Moskvi, a ta odanost se temelji na viševjekovnim zajedničkim verskim i kulturnim vezama, kao i izolacijom Srbije i Rusije od savremenih zapadnih sila.

Srpska vlada, kako dodaju, pozvala je na stvaranje "srpskog svijeta", čime se pravi paralela Putinovom "ruskom svijetu".

Rusija, kako navode, uzvraća na srpsku lojalnost velikodušnom podrškom srpskoj vojsci.

"Od 2018. budžet Srbije za odbranu se skoro udvostručio i prednjači među balkanskim državama po izdavajanjima na odbranu. Uprkos pretnji sankcijama, Moskva je poslala Srbiji raketni sistem S-400 na vojnu vježbu. Kremlj je ove godine dodatno povećao nivo kada je dozvolio Srbiji da nabavi PVO sisteme Pancir-S1",navodi se.

Podsjeća se i da u Srbiji postoji "Srpsko-ruski humanitarni centar" koji služi "za prikupljanje obavještajnih podataka", a nalazi se u blizini američkog kampa "Bondstil" na Kosovu.

Naglašavaju i da je Moskva jasno stavila do znanja da je priznanje nezavisnosti Kosova u Ujedinjenim nacija nemoguće bez odobrenja Rusije.

Putin, podsjećaju, često navodi primjer Kosova da opravda rusku aneksiju Krima, tvrdeći da je priznanje zapadnih zemalja teritorije koja se odcjepila od Srbije stvorilo presedan koji legitimiše "jednostrano proglašenje nezavisnosti".

Navode i da Brisel nije uspio da napravi napredak ka srpskom priznanju Kosova, baš kao ni "Vašingtonski sporazum" kojim nije postignut napredak u ključnim pitanjima.

"KFOR, mirovne snage NATO stacionirane na Kosovu, na sličan način se bore da održe stabilnost. U septembru je došlo do protesta zbog zabrane ulaska vozila sa srpskim tablicama na Kosovo. To je rezultiralo blokadom i demonstracijom vazdušnih snaga Srbije, raspoređivanjem kosovskih policijskih snaga. Očekivano, Rusija je pratila događaj rugajući se KFOR i pozivajući EU na neadekvatno posredovanje u tekućim tenzijama između Kosova i Srbije", pišu na ovom portalu.

Za rusko jačanje na Balkanu, kako navode, zaslužan je slab odgovor Evropske unije.

Uprkos obećanjima o članstvu za "zapadnobalkansku šestorku" pregovori su zamrznuti. Ovaj neuspjeh je, kako zaključuju, učinio Balkan lakom metom za Putina.

Kako je rečeno, Kosovo i Bosna i Hercegovina su najeksplozivniji teren. U analizi se naglašava da je Dejtonski sporazum u krizi, te da zemlju i dalje vode podjele između bošnjačke, srpske i hrvatske zajednice, a Rusija je ove podjele iskoristila u svoju korist.

- Rusija je u martu zaprijetila da će reagirati ako BiH uđe u NATO. U međuvremenu, član Predsjedništva BiH Milorad Dodik zaprijetio je da će se Republika Srpska, jedan od dva entiteta koja čine zemlju, otcijepiti od Bosne. U decembru, Narodna skupština Republike Srpske glasala je za pokretanje procedure za povlačenje bosanskih Srba iz institucija na državnom nivou, uključujući OSBiH, sigurnosne službe, porezni sistem i pravosuđe. Pored Republike Srpske, Kremlj podržava nacionaliste bosanskih Hrvata da se zalažu za stvaranje još jednog entiteta unutar Bosne i Hercegovine. Međunarodni visoki predstavnik u Bosni Christian Schmidt podigao je uzbunu u novembru kada je rekao da su "izgledi za dalje podjele i sukobe vrlo realni" - stoji u analizi američkog časopisa, te upozorava kako je krajnje vrijeme da se zapadne sile probude zbog prijetnje koju rusko miješanje na Balkanu predstavlja po njihove interese.

Zaključuje se da bi NATO trebao ubrzati ulazak Bosne i Hercegovine i Kosova u NATO, što bi bila poruka Moskvi i Putinu da Balkan neće biti prepušten sam sebi.

Izvor: Kosovo Online/Foreign Affairs