Dokument Savjeta EU

Ministri zemalja članica Evropske unije razgovarali su juče o procesu proširenja i stabilizaciji i pridruživanju, a na sastanku Savjeta za opšte poslove ponovili su svoju posvećenost procesu proširenja, za koji kažu da ostaje ključna politika EU, prenosi Zeri.

Međutim, tokom rasprave nije postignuta saglasnost svih država članica o usvajanju zaključaka, jer su neke države imale primjedbe. Zato su se ministri sinoć još jednom vratlti ovoj temi, da vide da li će biti saglasnosti oko zaključaka.

Prema diplomatskim izvorima, Bugarska je nastavila da zahtjeva da njeni dokumenti o bilateralnim problemima sa Sjevernom Makedonijom budu uključeni u dokumente EU.

Grčka i Kipar su imali primjedbe na dio teksta koji govori o Turskoj, dok je Hrvatska imala primjedbe na dio teksta posvećenog izbornoj reformi u Bosni i Hercegovini.

Slovenačko predsjedavanje EU insistira na otvaranju pregovora o članstvu sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom do kraja ove godine, iako se takva prilika čini malo vjerovatnom.

Ukoliko zemlje EU ne postignu dogovor o novoj verziji teksta, koja bi mogla izaći tokom dana, onda će zaključci biti objavljeni kao "zaključci slovenačkog predsjedavanja EU". Ako se to desi, onda će zaključci biti više politička poruka nego zajednički dokument Savjeta EU.

Inače, u nacrtu zaključaka se navodi da je proces proširenja evropskog bloka "ulaganje u mir, demokratiju, prosperitet, bezbjednost i stabilnost u Evropi".

"Savjet ističe da su podržavanje osnovnih vrednosti EU i evropske perspektive strateški izbor, od suštinskog značaja za sve partnere koji teže članstvu u EU", navodi se u nacrtu zaključaka.

Od zemalja regiona Zapadnog Balkana se zahtjeva da svoje spoljnopolitičke stavove usklade sa stavovima EU. Takođe se zahtjeva da njihove politike zaštite životne sredine budu u skladu sa strategijom EU. To se zahtjeva da se uradi kroz "zelenu agendu za Zapadni Balkan" i da bude sastavni dio evropskog investicionog plana za Zapadni Balkan.

Savjet takođe ističe da je vladavina prava ključni element od koga će zavisiti dinamika napretka balkanskih zemalja u procesu evropskih integracija.

U dijelu posvećenom Kosovu, u dokumentu se navodi da EU pozdravlja potvrdu nove Vlade Kosova za njenu posvećenost evropskom putu i da reforme u vezi sa tim vidi kao strateško rješenje.

Dokument sa zaključcima zahtjeva od Kosova da primjeni važeće zakonodavstvo i pokaže rezultate u borbi protiv korupcije, kao i da sprovodi reforme u skladu sa evropskim standardima.

Što se tiče dijaloga između Kosova i Srbije, od obe zemlje se zahtjeva da se angažuju dobrom voljom u ovom procesu, u duhu kompromisa, kako bi se postigao sveobuhvatan, pravno obavezujući sporazum.

"Ovaj sporazum treba da se bavi svim otvorenim pitanjima i doprinese regionalnoj stabilnosti. Ovo je ključno kako bi Kosovo i Srbija mogli da krenu napred na svom evropskom putu", navodi se u nacrtu zaključaka.

Savjet ponavlja svoje snažno očekivanje da će svi sporazumi postignuti u prošlosti biti poštovani i sprovedeni bez odlaganja.

"Obe strane takođe moraju da izbegavaju akcije koje podrivaju stabilnost i retoriku, što ne vodi dijalogu", navodi se.

Neki ministri su pozvali EU da učini više za region Zapadnog Balkana.

Francuski ministar za evropska pitanja Kleman Bon izrazio je zabrinutost zbog situacije u Bosni i Hercegovini, kao i ministar spoljnih poslova Luksemburga Jean Aselborn, koji je kritikovao "separatističke težnje lidera bosanskih Srba Milorada Dodika".

U međuvremenu, državna sekretarka Hrvatske Adreja Metelko-Zgombić rekla je da je njena zemlja opredjeljena za jedinstvenu, nedjeljivu Bosnu i Hercegovinu, u kojoj tri entiteta uživaju jednaka prava.

Izvor: Zeri/RSE/Kosovoonline