Stručnjak za evropske integracije Besnik Vasoli izjavio je za Kosovo onlajn da je jasno da Brisel nije zadovoljan rezultatima dijaloga, ali da pravično traži odgovornost i Beograda i Prištine, ukazujući im da napredak u pravcu postizanja sporazuma o normalizaciji određuje i tempo njihovog približavanja Evropskoj uniji.
“Evropska unija je rekla da je dijalog veoma važan da bi Kosovo i Srbija napredovali ka evropskim integracijama. Srbija je naprednija u ovom procesu, oni su već otvorili poglavlja, a Kosovo tek treba da dobije status kandidata. Dijalog mora da postoji, kad se priča o sporazumu obe strane su veoma daleko, ne izgleda da će se nešto dogovoriti na predstojećem sastanku. Vidjećemo kako će biti naredne godine, ali važno je da se više radi na dijalogu i na pronalaženju sporazuma, koji bi ceo region poslao ka Evropskoj uniji”, kazao je Vasoli.
Evropski put Kosova je, prema riječima Vasolija, uslovljen i priznanjima od strane pet zemalja članica Evropske unije.
“Za status kandidata Kosovu je najveći problem pet zemlja koje ga nisu priznale. Ako bi se to riješilo Kosovo bi tehnički moglo da traži status zemlje kandidata, a do tada treba da primjeni sporazume, realizuje što više kriterijuma i poboljša život ljudi na Kosovu”, rekao je Vasoli.
Kosovo ne priznaju pet zemalja Evropske unije - Grčka, Kipar, Slovačka, Španija i Rumunija. Vasoli ističe da se tokom sastanka juče u Briselu, gdje se Kurti sastao sa čelnicima EU oko Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, analizirao napredak Kosova u posljednjih pet godina.
“Sastanak u Briselu predstavlja godišnji zamah, da se sagleda koliko je napretka Kosovo postiglo u primjeni sporazuma iz 2016. godine. Na ovom događaju će biti riječi o dostignućima, dok će EU takođe predstaviti svoj stav”, istakao je Vasoli.
Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju je prvi i jedini ugovorni sporazum između Kosova i Evropske unije, koji je stupio na snagu 1. aprila 2016. godine i koji ima za cilj da podrži napore Kosova da ojača demokratiju i vladavinu prava.
Prema mišljenju Vasolija, taj sporazum Kosovo treba da posmatra kao putokaz ka ispunjavanju kriterijuma i podvlači da je i dalje potrebna posvećenost ka reformi javne uprave, vladavini prava i negovanju dobrosusjedskih odnosa.
"Izazovi koje je Kosovo imalo u prethodnih pet godina sa ovim sporazumom, kao što su vladavina prava, reforma javne uprave i dobrosusjedski odnosi i dalje će morati da se implementiraju. Inače to su izazovi cijelog regiona. Evropska unija očekuje da se radi na implementaciji ovih kriterijuma i da naša budućnost kao regiona bude u Evropi, a ne negdje drugdje”, zaključio je Vasoli.
Evropski put Kosova je, prema riječima Vasolija, uslovljen i priznanjima od strane pet zemalja članica Evropske unije.
“Za status kandidata Kosovu je najveći problem pet zemlja koje ga nisu priznale. Ako bi se to riješilo Kosovo bi tehnički moglo da traži status zemlje kandidata, a do tada treba da primjeni sporazume, realizuje što više kriterijuma i poboljša život ljudi na Kosovu”, rekao je Vasoli.
Kosovo ne priznaju pet zemalja Evropske unije - Grčka, Kipar, Slovačka, Španija i Rumunija. Vasoli ističe da se tokom sastanka juče u Briselu, gdje se Kurti sastao sa čelnicima EU oko Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, analizirao napredak Kosova u posljednjih pet godina.
“Sastanak u Briselu predstavlja godišnji zamah, da se sagleda koliko je napretka Kosovo postiglo u primjeni sporazuma iz 2016. godine. Na ovom događaju će biti riječi o dostignućima, dok će EU takođe predstaviti svoj stav”, istakao je Vasoli.
Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju je prvi i jedini ugovorni sporazum između Kosova i Evropske unije, koji je stupio na snagu 1. aprila 2016. godine i koji ima za cilj da podrži napore Kosova da ojača demokratiju i vladavinu prava.
Prema mišljenju Vasolija, taj sporazum Kosovo treba da posmatra kao putokaz ka ispunjavanju kriterijuma i podvlači da je i dalje potrebna posvećenost ka reformi javne uprave, vladavini prava i negovanju dobrosusjedskih odnosa.
"Izazovi koje je Kosovo imalo u prethodnih pet godina sa ovim sporazumom, kao što su vladavina prava, reforma javne uprave i dobrosusjedski odnosi i dalje će morati da se implementiraju. Inače to su izazovi cijelog regiona. Evropska unija očekuje da se radi na implementaciji ovih kriterijuma i da naša budućnost kao regiona bude u Evropi, a ne negdje drugdje”, zaključio je Vasoli.
