Albanske i srpske porodice nestalih zajedno su danas iz Beograda zatražile da se politika povuče iz procesa rasvjetljavanja sudbine nestalih i da cio proces što prije dobije novi, jači zamah, prenosi Tanjug.
Nakon što su u petak u Prištini održali zajedničku konferenciju članovi prištinskog Resursnog centra za nestale i beogradskog Udrženja "Kosovski stradalnici" danas su uoči obilježavanja Međunarodnog dana ljudskih prava apelovali na nadležne u Beogradu i Prištini da žrtvama vrate dostojanstvo, bez obzira na njihovu nacionalnu ili vjersku pripadnost.
Ocjenili su i da će sve dok se ne usvoji zakon o nestalima njihova prava biti ugrožena i da bez rješavanja tog humanitarnog pitanja, kako kažu, nema pomirenja i multietničkog društva.
Bajram Qerkinaj iz Resursnog centra smatra da je proces rasvjetljavanja sudbine nestalih stao zbog politike, tvrdeći da se radne grupe Beograda i Prištine ne sastaju mjesecima, kao i da porodice ne znaju o čemu pričaju na sastancima u Briselu i Vašingtonu.
Porodice, kako kaže, moraju da se ujedine i izađu pred parlamente u Prištini i Beogradu, da vrše pritisak "kao onda kada su tela nalažena u crkvama i džamijama", jer su sve masovne grobnice i u Srbiji i na Kosovu poznate.
"Da su vaše majke plakale, vaša braća i sinovi ubijeni, sve bi bio drugačije", poručio je Qerkinaj političarima koji za, kako je dodao, više od dvije decenije nisu doneli čak ni zakon koji bi regulisao taj problem.
Predstavnici udruženja rekli su da se i dalje traga za 1.630 osoba i da ne žele da pitanje nestalih bude talac jedne osobe.
Nataša Šćepanović iz Udruženja "Kosovski stradalnici" ocjenila je da je nestalima oduzeto osnovno ljudsko pravo na život i slobodu i dodala da ne postoji istinska želja i volja da se riješi problem nestalih.
Ona smatra i da je sakrivanje informacija o prisilno otetim grubo kršenje ljudskih prava.
Šćepanović je dodala da porodice očekuju rezulate i ubrzanje procesa pronalaženja nestalih, podizanje zajedničkog memorijala, reparaciju za duševnu bol.
Član Udruženja Gordana Ðikanović kazala je da im je zajednički cilj da nateraju odgovorne da ubrzaju proces koji stagnira.
"Svih ovih godina oni nas sluđuju i ponižavaju različitim kontradiktornim informacijama", rekla je ona.
Ocjenili su i da će sve dok se ne usvoji zakon o nestalima njihova prava biti ugrožena i da bez rješavanja tog humanitarnog pitanja, kako kažu, nema pomirenja i multietničkog društva.
Bajram Qerkinaj iz Resursnog centra smatra da je proces rasvjetljavanja sudbine nestalih stao zbog politike, tvrdeći da se radne grupe Beograda i Prištine ne sastaju mjesecima, kao i da porodice ne znaju o čemu pričaju na sastancima u Briselu i Vašingtonu.
Porodice, kako kaže, moraju da se ujedine i izađu pred parlamente u Prištini i Beogradu, da vrše pritisak "kao onda kada su tela nalažena u crkvama i džamijama", jer su sve masovne grobnice i u Srbiji i na Kosovu poznate.
"Da su vaše majke plakale, vaša braća i sinovi ubijeni, sve bi bio drugačije", poručio je Qerkinaj političarima koji za, kako je dodao, više od dvije decenije nisu doneli čak ni zakon koji bi regulisao taj problem.
Predstavnici udruženja rekli su da se i dalje traga za 1.630 osoba i da ne žele da pitanje nestalih bude talac jedne osobe.
Nataša Šćepanović iz Udruženja "Kosovski stradalnici" ocjenila je da je nestalima oduzeto osnovno ljudsko pravo na život i slobodu i dodala da ne postoji istinska želja i volja da se riješi problem nestalih.
Ona smatra i da je sakrivanje informacija o prisilno otetim grubo kršenje ljudskih prava.
Šćepanović je dodala da porodice očekuju rezulate i ubrzanje procesa pronalaženja nestalih, podizanje zajedničkog memorijala, reparaciju za duševnu bol.
Član Udruženja Gordana Ðikanović kazala je da im je zajednički cilj da nateraju odgovorne da ubrzaju proces koji stagnira.
"Svih ovih godina oni nas sluđuju i ponižavaju različitim kontradiktornim informacijama", rekla je ona.
