Švicarski regionalni dnevni list "Neue Zürcher Zeitung" (NZZ)piše da je namjera Srbije, Albanije i Sjeverne Makedonije za slobodno kretanje roba i osoba izazvala nepovjerenje u regionu, uz naglasak da "sve dok Srbija ne prihvati Kosovo, ono neće imati koristi od 'Otvorenog Balkana'", prenosi Koha.
Nakon "non-pejper" dokumenta o novim granicama na Balkanu, koji se pojavio početkom godine i ne zna se ko je autor, drugi predlog koji je izazvao kontraverze u regionu je projekat "Otvoreni Balkan", "koji je izvorno srpska ideja", piše švicarski list.
Kako navodi taj dnevnik, albanski premijer Edi Rama i Sjeverne Makedonije Zoran Zaev pridružili su se projektu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića "Otvoreni Balkan".
Predviđeno je da do 2023. godine neće biti granične kontrole u balkanskim zemljama koje podržavaju projekat. Takođe ima za cilj stvaranje zone slobodne trgovine.
Pristalice projekta (Vučić, Rama i Zaev) kažu da "Otvoreni Balkan" nije konkurencija evropskim integracijama, ali je "Neue Zürcher Zeitung" ubeđen u suprotno: obe inicijative proističu iz uvjerenja da članstvo u EU na duži rok djeluje nerealno.
Istina je, da u Albaniji, Srbiji ili Bosni i Hercegovini godinama nema značajnog napretka u oblasti vladavine prava, navodi švicarski list i dodaje da nije slučajno što se "Otvorenom Balkanu" protive tri zemlje koje imaju komplikovane odnose sa Srbijom: Kosovo, BiH i Crna Gora.
U sve tri zemlje, beogradska inicijativa (koju podržavaju Tirana i Skoplje) smatra se dijelom interesa Srbije za dominaciju u regionu.
Prema navodima NZZ, korist koju Kosovo ima od "Otvorenog Balkana" je praktično nula sve dok Srbija ne prizna nezavisnost Kosova, a najvažnije trgovinske barijere su necarinske prirode, jer Srbija ne prihvata robu ili carinske dokumente u kojima se Kosovo pojavljuje kao država.
Najoštriji stav protiv "Otvorenog Balkana" imao je Miroslav Lajčak, izaslanik EU za dijalog Srbije i Kosova. Prema njegovim riječima, projekat predstavlja nezdravu konkurenciju procesu evropskih integracija, navodi švicarski list i podsjeća da Berlinski proces za unapređenje regionalne saradnje već postoji.
Većina balkanskih zemalja su male i gotovo da nemaju unutrašnje tržište. Ekonomski prostor sa 18 miliona stanovnika poboljšao bi preduslove. Ekonomski krugovi u načelu pozitivno gledaju na upozorenje "Otvorenog Balkana".
Srbija ima potencijal da postane regionalni centar, ali, podvlači NZZ, bez dogovora o glavnim pitanjima (kao u slučaju Kosova), ekonomska saradnja ne pokriva praznine.
Izvor: Kosovo Online/Koha ditore
Kako navodi taj dnevnik, albanski premijer Edi Rama i Sjeverne Makedonije Zoran Zaev pridružili su se projektu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića "Otvoreni Balkan".
Predviđeno je da do 2023. godine neće biti granične kontrole u balkanskim zemljama koje podržavaju projekat. Takođe ima za cilj stvaranje zone slobodne trgovine.
Pristalice projekta (Vučić, Rama i Zaev) kažu da "Otvoreni Balkan" nije konkurencija evropskim integracijama, ali je "Neue Zürcher Zeitung" ubeđen u suprotno: obe inicijative proističu iz uvjerenja da članstvo u EU na duži rok djeluje nerealno.
Istina je, da u Albaniji, Srbiji ili Bosni i Hercegovini godinama nema značajnog napretka u oblasti vladavine prava, navodi švicarski list i dodaje da nije slučajno što se "Otvorenom Balkanu" protive tri zemlje koje imaju komplikovane odnose sa Srbijom: Kosovo, BiH i Crna Gora.
U sve tri zemlje, beogradska inicijativa (koju podržavaju Tirana i Skoplje) smatra se dijelom interesa Srbije za dominaciju u regionu.
Prema navodima NZZ, korist koju Kosovo ima od "Otvorenog Balkana" je praktično nula sve dok Srbija ne prizna nezavisnost Kosova, a najvažnije trgovinske barijere su necarinske prirode, jer Srbija ne prihvata robu ili carinske dokumente u kojima se Kosovo pojavljuje kao država.
Najoštriji stav protiv "Otvorenog Balkana" imao je Miroslav Lajčak, izaslanik EU za dijalog Srbije i Kosova. Prema njegovim riječima, projekat predstavlja nezdravu konkurenciju procesu evropskih integracija, navodi švicarski list i podsjeća da Berlinski proces za unapređenje regionalne saradnje već postoji.
Većina balkanskih zemalja su male i gotovo da nemaju unutrašnje tržište. Ekonomski prostor sa 18 miliona stanovnika poboljšao bi preduslove. Ekonomski krugovi u načelu pozitivno gledaju na upozorenje "Otvorenog Balkana".
Srbija ima potencijal da postane regionalni centar, ali, podvlači NZZ, bez dogovora o glavnim pitanjima (kao u slučaju Kosova), ekonomska saradnja ne pokriva praznine.
Izvor: Kosovo Online/Koha ditore
