Reciprocitet pod tenzijama

Na napuštenoj benzinskoj pumpi, pola milje od kosovskog graničnog prijelaza Jarinje sa Srbijom, na krovu je postavljena srpska zastava. Grupa mladih ljudi sedela je na prevrnutim gajbama piva i dijelila flaše vode i domaće rakije u male plastične čaše, opisuje britanski list Guardian situaciju posljednjih 13 dana na sjeveru Kosova, prenosi Ekonomija onlajn.

Planinski put u njihovoj blizini, sa obe strane okružen grupama demonstranata oko šatora i logorskih vatri, bio je blokiran kamionima.

"Prizori u blizini sela Jarinje mogu širom svijeta izgledati misteriozno", navodi britanski list i dodaje da je blokada prelaza od strane Srba navela Vladu Kosova da pošalje specijalne policijske snage kako bi deblokirali prijelaze.

To je za Beograd bila provokacija, da prikaže borbene avione i tenkove, koji su evocirali na prošlost međunarodne lidere, koji su osjetili potrebu da pozovu na smanjenje tenzija, piše Guardian.

Policija Kosova saopštila je, prošlog vikenda, o požaru u kome je izgorela kancelarija za izdavanje registracija vozila, na jednu kancelariju, piše Guardian, bačene su bombe, koje nisu eksplodirale.

Kfor predvođen NATO, koji je imao mirovnu ulogu na Kosovu od 1999. godine, pojačao je patrole.

Srpski ministar odbrane je u pratnji ruskog ambasadora u Beogradu obišao kopnenu zonu, što je alarmiralo mnoge.

Spor oko registarskih tablica opasno je eskalirao.

Za mnoge posmatrače, razvoj situacije u posljednje dvije nedjelje ukazao je na nedostatak međunarodnog vođstva po tom pitanju, posebno iz EU.

Prošle nedjelje je predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen naglasila da je budućnost "Zapadnog Balkana" - Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Sjeverna Makedonija, Crna Gora i Srbija – u  Evropskoj uniji.

Međutim, poput Srbije, Kine i Rusije, pet od 27 zemalja članica EU - Slovačka, Rumunija, Grčka, Kipar i Španija još uvijek nisu priznale Kosovo, uglavnom iz straha od podsticanja pokreta za nezavisnost na njihovoj teritoriji, piše britanski list.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron jasno je stavio do znanja da s obzirom na degradaciju vladavine prava u Poljskoj i Mađarskoj i slabost briselskih institucija u odgovoru na tu prijetnju, prioritet EU treba da bude jačanje onoga što imaju.

"To je 'ne' proširenju iz Pariza", izjavila je Vjosa Musliu, profesor međunarodnih odnosa u Briselu.

"S obzirom na nepravilan odnos prema regionu, posebno posljednjih nedjelja, čini se da je EU najnenormalniji akter u cijeloj strukturi. EU je predstavila dijalog između Prištine i Beograda kao čisto tehnički, ali u stvari je duboko politički i zahtjeva vođstvo", rekla je Musliu i dodala "ne možete ignorisati velikog slona u prostoriji".

Izvor: Kosovo Online/Ekonomia Online