Srbija se nalazi na petom mjestu liste zemalja sa najvećim "viškom smrtnosti", koji ukazuje na potencijalnu razliku između prijavljenog i stvarnog broja smrtnih slučajeva od posljedica kovida-19, objavio je britanski magazin Economist, pozivajući se na zvanično objavljene podatke za period od 1. aprila 2020. godine do 30. juna ove godine.
Prema tom istraživanju, na prvom mjestu liste je Peru, slijede Bugarska i Sjeverna Makedonija, a mjesto ispred Srbije zauzela je još samo Rusija. Broj zvanično evidentiranih slučajeva koronavirusa u Srbiji u posmatranom periodu je 7.030, dok je u istom periodu preminulo 30.210 ljudi više od prosjeka u posljednjih pet godina.
Ekonomist u svom članku ukazuje da ukupan broj smrtnih slučajeva uzrokovanih pandemijom koronavirusa nažalost može biti veći od prijavljenog broja, navodeći više razloga za tu pretpostavku. Prvo, zvanična statistika u mnogim zemljama isključuje žrtve koje nisu bile pozitivne na kovid-19 prije smrti – što može biti većina na mjestima sa niskim kapacitetima za testiranje.
Drugo, bolnice i matične knjige možda neće obrađivati izvode smrti nekoliko dana, pa čak i nedelja, što stvara zaostajanje u podacima. I treće, pandemija je ljekarima otežala liječenje drugih bolesti i obeshrabrila ljude da idu u bolnicu, što je, kako je navedeno, možda indirektno uzrokovalo povećanje smrtnosti od drugih bolesti osim kovid-19.
Kako su istakli autori istraživanja, jedan od načina da se objasne ti metodološki problemi je upotreba jednostavnije mjere, poznate kao „višak smrtnosti“, o čemu je pre godinu dana govorio i član Kriznog štaba dr Predrag Kon, poredeći broj ljudi koji umiru zbog bilo kog uzroka u određenom periodu sa višegodišnjim prosjekom broja smrtnih slučajeva.
Londonski nedjeljnik je koristio statističke modele za kreiranje polaznih osnova, predviđajući broj smrtnih slučajeva koji bi svaki region normalno zabilježio 2020. i 2021. godine. Nulta osnova predstavlja prosjek broja svih smrtnih slučajeva u jednoj zemlji u periodu od 2015. do 2019. godine, pri čemu broj iznad nule znači više smrtnih slučajeva nego što se očekivalo.
Analiza Ekonomista pokazuje da je u većini država broj takozvanih prekomjernih smrti (u poređenju sa osnovnom vrijednošću) veći od zvanično objavljenog broja smrtnih slučajeva od infekcije kovid-19.
Portal N1 već je pisao o sumnjama u tačnost podataka o broju preminulih od posljedica kovida u Srbiji koje su se pojavile u junu 2020. godine, a kulminirale krajem prošle godine, kada su navode o manipulaciji podacima iznijli i ljekari okupljeni u udruženju “Ujedinjeni protiv kovida“ (UPK).
Da se u Srbiji skrivaju podaci o stvarnom broju umrlih od bolesti kovid-19 bio je „gotovo uvjeren“ i predsjednik Sindikata ljekara i farmaceuta Srbije i član Savjeta UPK dr. Rade Panić, koji je u razgovoru za portal N1 iznijo tvrdnju da vlasti pribjegavaju prikrivanju tačnih podataka o preminulima “da bi imali čime da se hvale, jer sve što su do sada pričali epidemija im je izbila iz ruku“.
U prilog tim tvrdnjama išao je i zvaničan podatak Republičkog zavoda za statistiku (RZS) o broju preminulih u decembru 2020. godine, koji je bio veći za čak 6.805 u odnosu na desetogodišnji prosek broja umrlih u tom mjesecu. U istom mjesecu, prema podacima Instituta za javno zdravlje “dr. Milan Jovanović Batut”, broj preminulih od posljedica kovida-19 iznosio je zvanično 1.646.
Broj umrlih u Srbiji od 1. aprila do 31. decembra 2020. godine veći je za čak 15.372 u odnosu na isti period prošle godine, odnosno za 13.069 u poređenju sa desetogodišnjim prosjekom, pokazuju podaci RZS. Još veća razlika zabilježena u prvih šest mjeseci ove godine, kada su, prema zvaničnim podacima, u Srbiji preminule 14.302 osobe više od prosjeka za period januar – jun od 2010. do 2019. godine.
Ekonomist u svom članku ukazuje da ukupan broj smrtnih slučajeva uzrokovanih pandemijom koronavirusa nažalost može biti veći od prijavljenog broja, navodeći više razloga za tu pretpostavku. Prvo, zvanična statistika u mnogim zemljama isključuje žrtve koje nisu bile pozitivne na kovid-19 prije smrti – što može biti većina na mjestima sa niskim kapacitetima za testiranje.
Drugo, bolnice i matične knjige možda neće obrađivati izvode smrti nekoliko dana, pa čak i nedelja, što stvara zaostajanje u podacima. I treće, pandemija je ljekarima otežala liječenje drugih bolesti i obeshrabrila ljude da idu u bolnicu, što je, kako je navedeno, možda indirektno uzrokovalo povećanje smrtnosti od drugih bolesti osim kovid-19.
Znatno više smrtnih slučajeva od petogodišnjeg prosjeka
Kako su istakli autori istraživanja, jedan od načina da se objasne ti metodološki problemi je upotreba jednostavnije mjere, poznate kao „višak smrtnosti“, o čemu je pre godinu dana govorio i član Kriznog štaba dr Predrag Kon, poredeći broj ljudi koji umiru zbog bilo kog uzroka u određenom periodu sa višegodišnjim prosjekom broja smrtnih slučajeva.Londonski nedjeljnik je koristio statističke modele za kreiranje polaznih osnova, predviđajući broj smrtnih slučajeva koji bi svaki region normalno zabilježio 2020. i 2021. godine. Nulta osnova predstavlja prosjek broja svih smrtnih slučajeva u jednoj zemlji u periodu od 2015. do 2019. godine, pri čemu broj iznad nule znači više smrtnih slučajeva nego što se očekivalo.
Analiza Ekonomista pokazuje da je u većini država broj takozvanih prekomjernih smrti (u poređenju sa osnovnom vrijednošću) veći od zvanično objavljenog broja smrtnih slučajeva od infekcije kovid-19.
Portal N1 već je pisao o sumnjama u tačnost podataka o broju preminulih od posljedica kovida u Srbiji koje su se pojavile u junu 2020. godine, a kulminirale krajem prošle godine, kada su navode o manipulaciji podacima iznijli i ljekari okupljeni u udruženju “Ujedinjeni protiv kovida“ (UPK).
"Prikrivaju prave podatke da bi imali čime da se hvale"
Da se u Srbiji skrivaju podaci o stvarnom broju umrlih od bolesti kovid-19 bio je „gotovo uvjeren“ i predsjednik Sindikata ljekara i farmaceuta Srbije i član Savjeta UPK dr. Rade Panić, koji je u razgovoru za portal N1 iznijo tvrdnju da vlasti pribjegavaju prikrivanju tačnih podataka o preminulima “da bi imali čime da se hvale, jer sve što su do sada pričali epidemija im je izbila iz ruku“.U prilog tim tvrdnjama išao je i zvaničan podatak Republičkog zavoda za statistiku (RZS) o broju preminulih u decembru 2020. godine, koji je bio veći za čak 6.805 u odnosu na desetogodišnji prosek broja umrlih u tom mjesecu. U istom mjesecu, prema podacima Instituta za javno zdravlje “dr. Milan Jovanović Batut”, broj preminulih od posljedica kovida-19 iznosio je zvanično 1.646.
Broj umrlih u Srbiji od 1. aprila do 31. decembra 2020. godine veći je za čak 15.372 u odnosu na isti period prošle godine, odnosno za 13.069 u poređenju sa desetogodišnjim prosjekom, pokazuju podaci RZS. Još veća razlika zabilježena u prvih šest mjeseci ove godine, kada su, prema zvaničnim podacima, u Srbiji preminule 14.302 osobe više od prosjeka za period januar – jun od 2010. do 2019. godine.
