Tokom 22 godine, od završetka ratnih sukoba na Kosovu, Rusija je bila među najvećim protivnicima državnosti Kosova, piše Radio slobodna Evropa.
Osim političkog i diplomatskog rata, Rusija nastavlja da zasipa Kosovo propagandom i lažnim sadržajima u medijima pod kontrolom ruske Vlade, navode kosovski politikolozi.
Prema njihovim riječima, mediji koji djeluju u regionu, stalno produkuju lažne sadržaje, koji imaju za cilj da stvore narativ da je Kosovo zločinačka zemlja i da se proglasilo državom, suprotno međunarodnom pravu.
Od septembra 2001. do 12. avgusta 2021. godine na veb stranici ruskog Ministarstva spoljnih poslova objavljeno je ukupno 835 tekstova u kojima se pominje Kosovo.
U većini slučajeva, to su izjave ruskih ministara i zvaničnika u kojima se negira državnost Kosova, osuđuju nasilni akti nad srpskom manjinom na Kosovu, kulturnim nasleđem Srpske pravoslavne crkve i optužuje Oslobodilačka vojska Kosova za trgovinu organima.
U jednoj od publikacija, 26. marta 2021. godine, portparolka Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova optužuje Kosovo za zločine počinjene nad Srbima 1998.-1999. godine.
"Djelujući pod okriljem NATO agresije, militanti iz takozvane Oslobodilačke vojske Kosova čine strašne zločine, uključujući otmicu Srba, i trgovinu njihovim organima", rekla je Zaharova.
U saopštenju od 17. juna 2021. optužuje SAD za naoružavanje albanskih vojnih snaga na Kosovu, što prema njenim riječima predstavlja potencijal za izbijanje sukoba u regionu.
"Ideja Vašingtona je stvaranje ’vojske’ na toj teritoriji, što je direktno i otvoreno kršenje Rezolucije 1244 Saveta bezbjednosti UN", rekla je Zaharova.
U novembru 2020. godine, Ministarstvo spoljnih poslova Rusije, između ostalog, pohvalilo je Specijalizovana vijeća Kosova nakon hapšenja bivšeg predsjednika Hashima Thaçija i bivšeg predsjednika Skupštine Kosova Kadrija Veselija.
Na toj veb stranici postoji na desetine drugih saopštenja i izjava koje osporavaju državnost Kosova i ulogu zapadnih država u očuvanju mira i jačanju države Kosovo.
Pored političkog i diplomatskog rata koji Rusija vodi protiv Kosova, Kosovski institut za istraživanje i razvoj politika je u izvještaju objavljenom u martu 2021. godine utvrdio je da su mediji pod kontrolom Rusije prilično aktivni u propagandi protiv Kosova.
"Posebno Sputnjik Srbija, Sputnik International i Rusija danas (RT) prednjače u smislu propagande i dezinformacija protiv Kosova", kaže autor tog istraživanja Lulzim Peci.
On ističe da se nakon analize akcija Rusije u odnosu na Kosovo može zaključiti da zvanična politika Kremlja od proglašenja nezavisnosti Kosova u međunarodnoj diplomatiji ima za cilj da izgradi narativ da je proglašenje nezavisnosti u suprotnosti sa međunarodnim pravom i da je Kosovo zločinačka i ekstremistička država.
"Pokušavaju da prikažu Kosovo kao 'kvazi' državu i zločinačku državu koja je koristila nasilje nad lokalnom srpskom zajednicom, Pravoslavnom crkvom, koja je leglo islamskog ekstremizma, i tako dalje", kaže Peci.
Mnoge zvanične reakcije ruske vlade, kao i zvaničnika vlade, godinama optužuju međunarodnu zajednicu da je intervencijom NATO omogućila oslobođenje Kosova, što je kasnije dovelo do proglašenja nezavisnosti 2008.
"Svrha, ruske propagande, nije samo Kosovo, već i diskreditacija uloge Zapada u miru i bezbjednosti na Balkanu, ali i u samoj državnosti Kosova", kaže Peci.
U drugom izvještaju Evropskog parlamenta, objavljenom ove godine, navodi se da je uticaj propagande i dezinformacija koje sponzoriše Rusija manji nego u drugim zemljama u regionu, poput Srbije, Crne Gore i Sjeverne Makedonije.
Međutim, prema ovoj studiji, ni Kosovo nije imuno na lažne informacije i vijesti.
U izvještaju, objavljenom u februaru pod naslovom "Identifikovanje lažnih vijesti i dezinformacija na Zapadnom Balkanu i pronalaženje najefikasnijih načina za borbu protiv njih", navodi se kako kosovski mediji često objavljuju izjave i članke iz srpskih medija i predstavljaju ih kao stavove protiv Kosova.
U nekim slučajevima to uključuje lažne izvještaje iz medija koje kontroliše ruska Vlada, u nekim slučajevima iz medija Sputnjik Srbija i srpskog medija Informer, koji su 20. maja 2020. godine izvjestili da kosovski Albanci planiraju otmicu svjetski poznatog tenisera Srbina Novaka Đokovića, koji je ranije izjavio da je "Kosovo Srbija".
U izvještaju se pominje i lažni izvještaj, koji je objavljen u onlajn medijima, u kojem je rečeno da je u to vrijeme kandidat Demokratskog saveza Kosova za premijera Vjosa Osmani bila ruski špijun.
Od 2016. godine Teuta Sahatqia je bila generalni konzul u Njujorku, SAD. Tokom svog boravka tamo, Sahatqia kaže da se Rusija dosljedno trudila da se diplomatski bori protiv Kosova, bilo u okviru Savjeta bezbjednosti UN ili kroz pomoć Srbiji, u kampanji protiv priznanja Kosova.
Sahatqia kaže da je Rusija iskoristila svoj uticaj da se redovno suprotstavlja Kosovu, kroz žestoki diskurs u Ujedinjenim nacijama povodom redovnog izvještavanja misije UNMIK o situaciji na Kosovu.
"Sreća je što su izvještaji prepolovljeni, što je svelo Rusiju i Srbiju na scenu protiv Kosova u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija", rekla je Sahatqia u pisanom odgovoru za RSE.
Pozivajući se na lobiranje Rusije protiv članstva Kosova u međunarodnim organizacijama, UNESCO i INTERPOL, Sahatqia kaže da se Rusija redovno bori protiv međunarodnog subjektiviteta Kosova.
Institut za istraživanje i razvoj politika u izvještaju "Borba protiv ruskih dezinformacionih operacija" analizira i kapacitete kosovskih institucija i navodi da Kosovo trenutno nema kapacitete za borbu protiv ruske propagande i dezinformacija.
"U MSP-u ne postoji zaduženje za Rusiju i ne postoji imenovana osoba koja se svakodnevno bavi Rusijom, a isto je i u kabinetu premijera i u predsjedništvu", kaže Peci.
Prema njegovim riječima Kosovu nedostaje strateški pristup kako da se nosi sa Rusijom.
"Mi imamo praktično reaktivne reakcije na Rusiju i nemamo strateško razmišljanje o tome kako pristupiti propagandi i diplomatskom ratu Kremlja", rekao je Peci.
Čak i bivši konzul u Njujorlu Teuta Sahatqia, kaže da su reakcije Kosova u odnosu na akcije Rusije obično bile verbalne i da nije bilo značajnijih reakcija.
"Snažnija reakcija bila je objavom ’persone non grata’ ruskog predstavnika u Unmiku, koji je pomogao nasilnim demonstrantima na sjeveru zemlje protiv policije. Nisam sigurna da su preduzete mjere za sajber zaštitu ili akcije protiv lažnih vijesti", kaže Sahatqia.
Radio Slobodna Evropa uputila je pitanja Kancelariji premijera Kosova o strategiji suzbijanja propagande i dezinformacija iz Rusije i da li postoji zvaničnik ili odjeljenje koje se bavi isključivo pitanjima i odnosima Kosova i Rusije, ali do objavljivanja ovog članka odgovori nisu stigli.
Ista pitanja su poslata Ministarstvu spoljnih poslova i dijaspore na Kosovu, iz koga takođe nije odgovoreno.
Dana 27. februara 2021. godine, Ministarstvo spoljnih poslova i dijaspore Kosova reagovalo je na Ministarstvo spoljnih poslova Rusije, rekavši da ta zemlja stalno pokušava da opstruiše državu Kosovo.
U odgovoru na MSP, navedeno je da Rusija teži opstrukciji i blokiranju Kosova, kao i to da je u blizini Niša u Srbiji izgradila vojnu bazu, organizovala incidente na sjeveru Kosova, od strane ruskih pripadnika UNMIK misije, kao i rusko sponzorstvo za proizvodnju lažnih vijesti o Kosovu.
Ministarstvo spoljnih poslova Kosova pomenulo je i ulogu Rusije u sponzorisanju voza sa pravoslavnom ikonografijom, koju je Srbija pokušala ilegalno da unese na teritoriju Kosova u januaru 2017. godine.
Rusija je uvijek zauzimala stav protiv Kosova, 1999. bila jeo najveći protivnik odluke NATO da bombarduje srpske policijske i vojne ciljeve u bivšoj Jugoslaviji.
Iako je uključena u proces rješavanja statusa Kosova, zajedno sa pet drugih zemalja Kontakt grupe (SAD, UK, Njemačka, Francuska i Italija), Rusija je na kraju prekršila konsenzus preteći da će "staviti veto" na bilo koju rezoluciju u Savjetu bezbjednosti UN, koja bi omogućila stvaranje države Kosovo.
Usprotivila se i proglašenju nezavisnosti 2008. godine, a dvije godine kasnije, 2010. godine, Rusija se ponovo izjasnila protiv mišljenja Međunarodnog suda pravde o legalnosti nezavisnosti Kosova, iako je Srbija, uz podršku Rusije insistirala preko Generalne skupštine UN na mišljenju MSP.
Od 2014. godine, kada je Rusija anektirala Krimski region od Ukrajine, Rusija je nastojala da nezavisnost Kosova direktno poveže sa sukobom.
Izvor: RSE/Kosovoonline
Prema njihovim riječima, mediji koji djeluju u regionu, stalno produkuju lažne sadržaje, koji imaju za cilj da stvore narativ da je Kosovo zločinačka zemlja i da se proglasilo državom, suprotno međunarodnom pravu.
Od septembra 2001. do 12. avgusta 2021. godine na veb stranici ruskog Ministarstva spoljnih poslova objavljeno je ukupno 835 tekstova u kojima se pominje Kosovo.
U većini slučajeva, to su izjave ruskih ministara i zvaničnika u kojima se negira državnost Kosova, osuđuju nasilni akti nad srpskom manjinom na Kosovu, kulturnim nasleđem Srpske pravoslavne crkve i optužuje Oslobodilačka vojska Kosova za trgovinu organima.
U jednoj od publikacija, 26. marta 2021. godine, portparolka Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova optužuje Kosovo za zločine počinjene nad Srbima 1998.-1999. godine.
"Djelujući pod okriljem NATO agresije, militanti iz takozvane Oslobodilačke vojske Kosova čine strašne zločine, uključujući otmicu Srba, i trgovinu njihovim organima", rekla je Zaharova.
U saopštenju od 17. juna 2021. optužuje SAD za naoružavanje albanskih vojnih snaga na Kosovu, što prema njenim riječima predstavlja potencijal za izbijanje sukoba u regionu.
"Ideja Vašingtona je stvaranje ’vojske’ na toj teritoriji, što je direktno i otvoreno kršenje Rezolucije 1244 Saveta bezbjednosti UN", rekla je Zaharova.
U novembru 2020. godine, Ministarstvo spoljnih poslova Rusije, između ostalog, pohvalilo je Specijalizovana vijeća Kosova nakon hapšenja bivšeg predsjednika Hashima Thaçija i bivšeg predsjednika Skupštine Kosova Kadrija Veselija.
Na toj veb stranici postoji na desetine drugih saopštenja i izjava koje osporavaju državnost Kosova i ulogu zapadnih država u očuvanju mira i jačanju države Kosovo.
Kosovo nema odgovor na ruski rat
Pored političkog i diplomatskog rata koji Rusija vodi protiv Kosova, Kosovski institut za istraživanje i razvoj politika je u izvještaju objavljenom u martu 2021. godine utvrdio je da su mediji pod kontrolom Rusije prilično aktivni u propagandi protiv Kosova.
"Posebno Sputnjik Srbija, Sputnik International i Rusija danas (RT) prednjače u smislu propagande i dezinformacija protiv Kosova", kaže autor tog istraživanja Lulzim Peci.
On ističe da se nakon analize akcija Rusije u odnosu na Kosovo može zaključiti da zvanična politika Kremlja od proglašenja nezavisnosti Kosova u međunarodnoj diplomatiji ima za cilj da izgradi narativ da je proglašenje nezavisnosti u suprotnosti sa međunarodnim pravom i da je Kosovo zločinačka i ekstremistička država.
"Pokušavaju da prikažu Kosovo kao 'kvazi' državu i zločinačku državu koja je koristila nasilje nad lokalnom srpskom zajednicom, Pravoslavnom crkvom, koja je leglo islamskog ekstremizma, i tako dalje", kaže Peci.
Mnoge zvanične reakcije ruske vlade, kao i zvaničnika vlade, godinama optužuju međunarodnu zajednicu da je intervencijom NATO omogućila oslobođenje Kosova, što je kasnije dovelo do proglašenja nezavisnosti 2008.
"Svrha, ruske propagande, nije samo Kosovo, već i diskreditacija uloge Zapada u miru i bezbjednosti na Balkanu, ali i u samoj državnosti Kosova", kaže Peci.
Evropski parlament: Neki mediji na Kosovu daju prostor ruskoj propagandi
U drugom izvještaju Evropskog parlamenta, objavljenom ove godine, navodi se da je uticaj propagande i dezinformacija koje sponzoriše Rusija manji nego u drugim zemljama u regionu, poput Srbije, Crne Gore i Sjeverne Makedonije.
Međutim, prema ovoj studiji, ni Kosovo nije imuno na lažne informacije i vijesti.
U izvještaju, objavljenom u februaru pod naslovom "Identifikovanje lažnih vijesti i dezinformacija na Zapadnom Balkanu i pronalaženje najefikasnijih načina za borbu protiv njih", navodi se kako kosovski mediji često objavljuju izjave i članke iz srpskih medija i predstavljaju ih kao stavove protiv Kosova.
U nekim slučajevima to uključuje lažne izvještaje iz medija koje kontroliše ruska Vlada, u nekim slučajevima iz medija Sputnjik Srbija i srpskog medija Informer, koji su 20. maja 2020. godine izvjestili da kosovski Albanci planiraju otmicu svjetski poznatog tenisera Srbina Novaka Đokovića, koji je ranije izjavio da je "Kosovo Srbija".
U izvještaju se pominje i lažni izvještaj, koji je objavljen u onlajn medijima, u kojem je rečeno da je u to vrijeme kandidat Demokratskog saveza Kosova za premijera Vjosa Osmani bila ruski špijun.
Sahatqia: Kosovo je izloženo ruskim napadima
Od 2016. godine Teuta Sahatqia je bila generalni konzul u Njujorku, SAD. Tokom svog boravka tamo, Sahatqia kaže da se Rusija dosljedno trudila da se diplomatski bori protiv Kosova, bilo u okviru Savjeta bezbjednosti UN ili kroz pomoć Srbiji, u kampanji protiv priznanja Kosova.
Sahatqia kaže da je Rusija iskoristila svoj uticaj da se redovno suprotstavlja Kosovu, kroz žestoki diskurs u Ujedinjenim nacijama povodom redovnog izvještavanja misije UNMIK o situaciji na Kosovu.
"Sreća je što su izvještaji prepolovljeni, što je svelo Rusiju i Srbiju na scenu protiv Kosova u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija", rekla je Sahatqia u pisanom odgovoru za RSE.
Pozivajući se na lobiranje Rusije protiv članstva Kosova u međunarodnim organizacijama, UNESCO i INTERPOL, Sahatqia kaže da se Rusija redovno bori protiv međunarodnog subjektiviteta Kosova.
Kosovo se "bori" protiv ruske propagande saopštenjima
Institut za istraživanje i razvoj politika u izvještaju "Borba protiv ruskih dezinformacionih operacija" analizira i kapacitete kosovskih institucija i navodi da Kosovo trenutno nema kapacitete za borbu protiv ruske propagande i dezinformacija.
"U MSP-u ne postoji zaduženje za Rusiju i ne postoji imenovana osoba koja se svakodnevno bavi Rusijom, a isto je i u kabinetu premijera i u predsjedništvu", kaže Peci.
Prema njegovim riječima Kosovu nedostaje strateški pristup kako da se nosi sa Rusijom.
"Mi imamo praktično reaktivne reakcije na Rusiju i nemamo strateško razmišljanje o tome kako pristupiti propagandi i diplomatskom ratu Kremlja", rekao je Peci.
Čak i bivši konzul u Njujorlu Teuta Sahatqia, kaže da su reakcije Kosova u odnosu na akcije Rusije obično bile verbalne i da nije bilo značajnijih reakcija.
"Snažnija reakcija bila je objavom ’persone non grata’ ruskog predstavnika u Unmiku, koji je pomogao nasilnim demonstrantima na sjeveru zemlje protiv policije. Nisam sigurna da su preduzete mjere za sajber zaštitu ili akcije protiv lažnih vijesti", kaže Sahatqia.
Radio Slobodna Evropa uputila je pitanja Kancelariji premijera Kosova o strategiji suzbijanja propagande i dezinformacija iz Rusije i da li postoji zvaničnik ili odjeljenje koje se bavi isključivo pitanjima i odnosima Kosova i Rusije, ali do objavljivanja ovog članka odgovori nisu stigli.
Ista pitanja su poslata Ministarstvu spoljnih poslova i dijaspore na Kosovu, iz koga takođe nije odgovoreno.
Dana 27. februara 2021. godine, Ministarstvo spoljnih poslova i dijaspore Kosova reagovalo je na Ministarstvo spoljnih poslova Rusije, rekavši da ta zemlja stalno pokušava da opstruiše državu Kosovo.
U odgovoru na MSP, navedeno je da Rusija teži opstrukciji i blokiranju Kosova, kao i to da je u blizini Niša u Srbiji izgradila vojnu bazu, organizovala incidente na sjeveru Kosova, od strane ruskih pripadnika UNMIK misije, kao i rusko sponzorstvo za proizvodnju lažnih vijesti o Kosovu.
Ministarstvo spoljnih poslova Kosova pomenulo je i ulogu Rusije u sponzorisanju voza sa pravoslavnom ikonografijom, koju je Srbija pokušala ilegalno da unese na teritoriju Kosova u januaru 2017. godine.
Kosovo - Rusija, uvijek napeti odnosi
Rusija je uvijek zauzimala stav protiv Kosova, 1999. bila jeo najveći protivnik odluke NATO da bombarduje srpske policijske i vojne ciljeve u bivšoj Jugoslaviji.
Iako je uključena u proces rješavanja statusa Kosova, zajedno sa pet drugih zemalja Kontakt grupe (SAD, UK, Njemačka, Francuska i Italija), Rusija je na kraju prekršila konsenzus preteći da će "staviti veto" na bilo koju rezoluciju u Savjetu bezbjednosti UN, koja bi omogućila stvaranje države Kosovo.
Usprotivila se i proglašenju nezavisnosti 2008. godine, a dvije godine kasnije, 2010. godine, Rusija se ponovo izjasnila protiv mišljenja Međunarodnog suda pravde o legalnosti nezavisnosti Kosova, iako je Srbija, uz podršku Rusije insistirala preko Generalne skupštine UN na mišljenju MSP.
Od 2014. godine, kada je Rusija anektirala Krimski region od Ukrajine, Rusija je nastojala da nezavisnost Kosova direktno poveže sa sukobom.
Izvor: RSE/Kosovoonline
