Premijer Albanije Edi Rama i neki od političkih lidera na Kosovu, kako vladajućih stranaka, tako i onih u opoziciji, nastavljaju sukob u medijima oko ideje "Otvoreni Balkan", a ta tema je izazvala i debatu među političkim analitičarima, piše Deutsche welle.
Politički analitičar Blerim Burjani rekao je za Deutsche welle da se "nesporazumi između Kosova i Albanije mogu izbjeći bližom saradnjom na ekonomskom polju.
Prema Burjaniju, albanski premijer Edi Rama vidi inicijativu "Otvoreni Balkan" kao projekat za ekonomsku, a ne za političku dobit.
"Zaista premijeru Rami, inicijativa 'Balkan Open' odgovara s ekonomskog i turističkog aspekta, koji se zapravo čini više turističkim nego ekonomskim, jer je to interes Albanije. Njegov loš odnos s kosovskom politikom, čini se, više je ličan nego međualbanski, jer interesi Albanaca su širi od drugih interesa. 'Otvoreni Balkan' u ovom trenutku ima nepoznanice u političkom smislu, kako misli Priština, dok zvanična Tirana misli o čisto ekonomskom interesu i unapređenju ekonomskih sloboda", kaže Burjani.
Inicijativa "Otvoreni Balkan" nastavak je "mini Šengena", kojem se Kosovo i ranije protivilo. Inicijativu "Otvoreni Balkan" podržavaju Albanija, Srbija i Sjeverna Makedonija.
Premijer Albanije Edi Rama je nedavno, u dugačkoj objavi na Facebooku, odgovarajući na mnoge komentare s Kosova, koji su ga optužili za, između ostalog, "bliskost s Vučićem", pisao o odbijanju Kosova da bude dio inicijative "Otvoreni Balkan".
Rama je napisao da ta retorika ne služi Kosovu i njegovoj diplomatiji.
"'Otvoreni Balkan' nije samo put budućnosti za prosperitet albanske nacije, kao evropske nacije koja ima svoju pripadnost u ujedinjenoj Evropi, već je to i nova i veća prilika, na putu priznavanja Kosova od strane Srbije; što se tiče jednog od mnogih primjera velike korisnosti 'Otvorenog Balkana' - on konačno uklanja granicu između Albanije i Kosova, što do danas nisu uspjeli oni koji su to s bijesom obećavali i koji iritiraju nezamjenjive strateške saveznike Kosova i Albanije, koji u potpunosti podržavaju inicijativu Otvoreni Balkan", rekao je Rama.
Deutsche welle piše da sve strane žele regionalnu saradnju, ali da se Kosovo protivi procesu "Otvorenog Balkana".
Ministarka spoljnih poslova Kosova Donika Gërvalla-Schwarz odbila je pridruživanje inicijativi, nazivajući to skretanjem puta Kosova u EU što je, kaže, opasno, jer se stvara utisak da imamo alternativu našem zajedničkom putu kao regije ka EU.
"Smatramo da je prenošenje ove poruke opasnije od kašnjenja koja se mogu pojaviti u međuvremenu, tokom našeg procesa integracije", rekla je Gërvalla-Schwarz.
Čak je i predsjednica poslaničke grupe Pokreta Samoopredjeljenja, Mimoza Kusari-Lila, rekla da su sve stranke na Kosovu izrazile protivljenje inicijativi "Otvoreni Balkan", jer je prema njenim riječima inicijativa "štetna" zbog činjenice da je njena okosnica Srbija.
Kosovo je Vašingtonskim sporazumom, koji su 4. septembra 2020. u Bijeloj kući odvojeno potpisali bivši premijer Kosova Avdullah Hoti i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, u prisustvu bivšeg predsjednika SAD Donalda Trumpa, obećalo da će se pridružiti "mini Šengenu".
Skupština Kosova 6. avgusta ove godine nije usvojila rezoluciju kojom se od Vlade Kosova traži da sprovede Vašingtonski sporazum.
Tokom glasanja o toj rezoluciji, koja prema zakonima na Kosovu nije obavezujuća, ali izražava političku volju, poslanici vladajućeg Pokreta Samoopredjeljenja bili su uzdržani.
Ideju o "mini Šengenu" predstavili su 10. oktobra 2019. u Novom Sadu, čelnici Srbije, Sjeverne Makedonije i Albanije, a 29. jula ove godine, na ekonomskom forumu održanom u Skoplju, inicijativa je preimenovana u "Otvoreni Balkan”.
Izvor: DW
Prema Burjaniju, albanski premijer Edi Rama vidi inicijativu "Otvoreni Balkan" kao projekat za ekonomsku, a ne za političku dobit.
"Zaista premijeru Rami, inicijativa 'Balkan Open' odgovara s ekonomskog i turističkog aspekta, koji se zapravo čini više turističkim nego ekonomskim, jer je to interes Albanije. Njegov loš odnos s kosovskom politikom, čini se, više je ličan nego međualbanski, jer interesi Albanaca su širi od drugih interesa. 'Otvoreni Balkan' u ovom trenutku ima nepoznanice u političkom smislu, kako misli Priština, dok zvanična Tirana misli o čisto ekonomskom interesu i unapređenju ekonomskih sloboda", kaže Burjani.
Inicijativa "Otvoreni Balkan" nastavak je "mini Šengena", kojem se Kosovo i ranije protivilo. Inicijativu "Otvoreni Balkan" podržavaju Albanija, Srbija i Sjeverna Makedonija.
Premijer Albanije Edi Rama je nedavno, u dugačkoj objavi na Facebooku, odgovarajući na mnoge komentare s Kosova, koji su ga optužili za, između ostalog, "bliskost s Vučićem", pisao o odbijanju Kosova da bude dio inicijative "Otvoreni Balkan".
Rama brani ideju Otvorenog Balkana
Rama je napisao da ta retorika ne služi Kosovu i njegovoj diplomatiji.
"'Otvoreni Balkan' nije samo put budućnosti za prosperitet albanske nacije, kao evropske nacije koja ima svoju pripadnost u ujedinjenoj Evropi, već je to i nova i veća prilika, na putu priznavanja Kosova od strane Srbije; što se tiče jednog od mnogih primjera velike korisnosti 'Otvorenog Balkana' - on konačno uklanja granicu između Albanije i Kosova, što do danas nisu uspjeli oni koji su to s bijesom obećavali i koji iritiraju nezamjenjive strateške saveznike Kosova i Albanije, koji u potpunosti podržavaju inicijativu Otvoreni Balkan", rekao je Rama.
Prigovori sa Kosova
Deutsche welle piše da sve strane žele regionalnu saradnju, ali da se Kosovo protivi procesu "Otvorenog Balkana".
Ministarka spoljnih poslova Kosova Donika Gërvalla-Schwarz odbila je pridruživanje inicijativi, nazivajući to skretanjem puta Kosova u EU što je, kaže, opasno, jer se stvara utisak da imamo alternativu našem zajedničkom putu kao regije ka EU.
"Smatramo da je prenošenje ove poruke opasnije od kašnjenja koja se mogu pojaviti u međuvremenu, tokom našeg procesa integracije", rekla je Gërvalla-Schwarz.
Čak je i predsjednica poslaničke grupe Pokreta Samoopredjeljenja, Mimoza Kusari-Lila, rekla da su sve stranke na Kosovu izrazile protivljenje inicijativi "Otvoreni Balkan", jer je prema njenim riječima inicijativa "štetna" zbog činjenice da je njena okosnica Srbija.
Kosovo je Vašingtonskim sporazumom, koji su 4. septembra 2020. u Bijeloj kući odvojeno potpisali bivši premijer Kosova Avdullah Hoti i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, u prisustvu bivšeg predsjednika SAD Donalda Trumpa, obećalo da će se pridružiti "mini Šengenu".
Skupština Kosova 6. avgusta ove godine nije usvojila rezoluciju kojom se od Vlade Kosova traži da sprovede Vašingtonski sporazum.
Tokom glasanja o toj rezoluciji, koja prema zakonima na Kosovu nije obavezujuća, ali izražava političku volju, poslanici vladajućeg Pokreta Samoopredjeljenja bili su uzdržani.
Ideju o "mini Šengenu" predstavili su 10. oktobra 2019. u Novom Sadu, čelnici Srbije, Sjeverne Makedonije i Albanije, a 29. jula ove godine, na ekonomskom forumu održanom u Skoplju, inicijativa je preimenovana u "Otvoreni Balkan”.
Izvor: DW
