Hapšenje crnogorskog državljanina Rista Jovanovića na Kosovu moglo bi da izazove produbljivanje i onako sve složenije unutrašnje političke krize u Crnoj Gori, ali i da dovede do zatezanja diplomatskih odnosa Crne Gore i Kosova, ocjenjuju za Radio Slobodna Evropa (RSE) politički analitičari Zlatko Vujović i Agon Maliqi.
Policija Kosova je Jovanovića uhapsila 28. juna na Gazimestanu, tokom obilježavanja Vidovdana jer je, prema policijskom izvještaju, skandirao nacionalističke pozive i izazivao mržnju.
On je pred sudom u Prištini negirao navode tužilaštva, ali mu je sud odredio pritvor od 30 dana.
Povodom hapšenja Jovanovića na Kosovu, ispred sjedišta Vlade Crne Gore je 30. juna održan treći po redu protest više desetina građana koji su najavili radikalizaciju protesta "ukoliko se Vlada ne uključi aktivnije u ovaj slučaj i ako Jovanović ne bude pušten na slobodu".
Okupljeni su pjevali "Oj Kosovo, Kosovo..." i skandirali "Pravda za Rista".
"Cilj tih protesta nije da se pomogne Jovanoviću, nego da se napravi politička šteta premijeru Zdravku Krivokapiću i Vladi i da se ojačaju pozicije Demokratskog fronta (DF) pred pregovore o rekonstrukciji Vlade. Crnogorski državljanin, koji je uhapšen na Kosovu, ima svu konzularno-pravnu zaštitu u procesu koji se tamo vodi. Ovim slučajem se manipuliše da bi se nanijela politička šteta premijeru", kaže za RSE analitičar Zlatko Vujović.
Vladom Zdravka Krivokapića nezadovoljni su u prosrpskom DF-u, koji je sa Demokratama i Građanskim pokretom URA osvojio vlast na prošlogodišnjim parlamentarnim izborima.
Krajem maja iz DF-a, najjačeg činioca vladajuće većine, saopštili su da Krivokapićeva Vlada nema njihovo povjerenje.
Premijer Zdravko Krivokapić je 29. juna saopštio da se diplomatija Crne Gore uključila u slučaj hapšenja crnogorskog državljanina na Kosovu.
Krivokapić je naveo da je od prištinskih vlasti traženo da saopšte da li su i zašto uhapsili crnogorskog državljanina, te da, ukoliko nije počinilac krivičnog djela, odmah bude pušten na slobodu.
Iz Ambasade Crne Gore na Kosovu su 30. juna saopštili su da će šef crnogorske diplomatije Đorđe Radulović o slučaju Jovanović razgovarati sa kosovskom ministarkom vanjskih poslova Donikom Gervalom.
Prema njihovim riječima, sramno je da iz Vlade nema jedne riječi osude prema ponašanju "bandita koji su kidnapovali i utamničili Rista Jovanovića".
"Ne smiju da pisnu svojim novim partnerima, albanskim teroristima, kojima, da bruka bude najveća, doniraju vakcine i po ko zna koji put priznaju lažnu državu Kosovo", navodi se u saopštenju DF-u.
Jedan od lidera DF-a i poslanik u Skupštini Crne Gore Milan Knežević je 30. juna saopštio da će DF organizovati proteste.
"Vlada je nesposobna i nema snage i volje da se odupre represiji koja se sprovodi nad Jovanovićem. Očekujem institucionalnu reakciju Krivokapića, a ukoliko ona izostane, mi smo već najavili proteste ispred tzv. ambasade tzv. Kosova", kazao je Knežević.
Poslanik Ujedinjene Crne Gore, koja je dio kluba poslanika DF-a u Skupštini Crne Gore, Vladimir Dobričanin, otišao je korak dalje i od Vlade zatražio da Kosovu da "ultimatum od 24 sata".
"Pozivam premijera i Vladu da, ukoliko Jovanović ne bude odmah pušten, prekinu sve kontakte i da zabrave granicu sa Kosovom kao i da proteraju ambasadora te lažne države i prekinu svaki odnos sa tom terorističkom državom", poručio je Dobričanin.
Datum sastanka nije saopšten.
Komentarišući moguće posljedice slučaja Jovanović na odnose Crne Gore i Kosova, politički analitičar iz Prištine Agon Maljići (Maliqi) u izjavi za RSE nije isključio mogućnost da stvari krenu u negativnom smjeru.
"Kada nešto postane pitanje unutrašnje politike i politički pritisak – svašta je moguće, pogotovo u kontekstu krhke vlade u Crnoj Gori", ocjenjuje Maliqi.
Agon Maljići kaže da bi pod pritiskom prosrpskih i proruskih elemenata Vlada u Podgorici mogla da povuče neki potez koji bi vodio komplikaciji odnosa sa Prištinom.
"Incidenti koji su prouzrokovani, uključujući i posljednji na Kosovu, svakako se trebaju gledati u okviru te unutrašnje tamošnje krize, ali i tenzija na relaciji Beograd – Podgorica, uz ulogu Moskve. Uzimajući to u obzir, vlada Kosova treba da bude oprezna kako ne bi upala u zamku igara čiji je centar u Rusiji i Beogradu", riječi su Maliqija.
On smatra da se radi o provokacijama čiji je cilj iritiranje odnosa Kosova i Crne Gore koji su do kasno bili na odličnom nivou.
Maliqi kaže da je "zabrinjavajuće što posljednju sedmicu-dvije, odnose Kosova i Crne Gore karakterišu tenzije, imovinska pitanja, sada i hapšenje što stvara jedan loš momentum u odnosima i može da rizikuje vrstu neproporcionalne reakcije crnogorske vlade u odnosu prema Kosovu".
Komentarišući pozive iz dijela crnogorske vladajuće većine na radikalne poteze poput zatvaranja granica i prekida diplomatskih odnosa sa Kosovom, politički analitičar iz Podgorice Zlatko Vujović kaže da su nerealni i neozbiljni.
"Takva očekivanja izlaze iz zone realnog i nečega što ozbiljna država u ovakvim slučajevima radi. Mislim da su takvi potezi kontraproduktivni za samog Jovanovića i njegovu situaciju jer pravosudni organi na Kosovu to mogu da dožive kao neprimjereni pritisak na njihov rad i odlučivanje", kaže Vujović.
Odluku je donijela tadašnja vlast Demokratske partije socijalista (DPS), predsjednika Mila Đukanovića, koja je smijenjena na izborima u avgustu 2020. godine.
Tim povodom opozicija, predvođena tadašnjom Srpskom listom na čelu sa Andrijom Mandićem, današnjim liderom DF-a, u Podgorici je održala protest tražeći poništenje odluke o priznanju.
Protest je prerastao u nasilje u kojem je došlo do sukoba demonstranata i policije.
Zbog odluke Podgorice da prizna Kosovo, zvanični Beograd je tadašnju ambasadorku Crne Gore u Srbiji Anku Vojvodić proglasio nepoželjnom i morala je da napusti Srbiju.
Srbija je nakon godinu čekanja odobrila povratak crnogorskog ambasadora u Beograd.
On je pred sudom u Prištini negirao navode tužilaštva, ali mu je sud odredio pritvor od 30 dana.
Povodom hapšenja Jovanovića na Kosovu, ispred sjedišta Vlade Crne Gore je 30. juna održan treći po redu protest više desetina građana koji su najavili radikalizaciju protesta "ukoliko se Vlada ne uključi aktivnije u ovaj slučaj i ako Jovanović ne bude pušten na slobodu".
Okupljeni su pjevali "Oj Kosovo, Kosovo..." i skandirali "Pravda za Rista".
"Cilj tih protesta nije da se pomogne Jovanoviću, nego da se napravi politička šteta premijeru Zdravku Krivokapiću i Vladi i da se ojačaju pozicije Demokratskog fronta (DF) pred pregovore o rekonstrukciji Vlade. Crnogorski državljanin, koji je uhapšen na Kosovu, ima svu konzularno-pravnu zaštitu u procesu koji se tamo vodi. Ovim slučajem se manipuliše da bi se nanijela politička šteta premijeru", kaže za RSE analitičar Zlatko Vujović.
Vladom Zdravka Krivokapića nezadovoljni su u prosrpskom DF-u, koji je sa Demokratama i Građanskim pokretom URA osvojio vlast na prošlogodišnjim parlamentarnim izborima.
Krajem maja iz DF-a, najjačeg činioca vladajuće većine, saopštili su da Krivokapićeva Vlada nema njihovo povjerenje.
Šta je do sada uradila crnogorska Vlada?
Nakon što je Jovanović uhapšen iz Ministarstva vanjskih poslova je 28. juna saopšteno da je Ambasada Crne Gore na Kosovu kontaktirala kosovske vlasti i da će preduzeti aktivnosti u pravcu zaštite crnogorskog državljanina.Premijer Zdravko Krivokapić je 29. juna saopštio da se diplomatija Crne Gore uključila u slučaj hapšenja crnogorskog državljanina na Kosovu.
Krivokapić je naveo da je od prištinskih vlasti traženo da saopšte da li su i zašto uhapsili crnogorskog državljanina, te da, ukoliko nije počinilac krivičnog djela, odmah bude pušten na slobodu.
Iz Ambasade Crne Gore na Kosovu su 30. juna saopštili su da će šef crnogorske diplomatije Đorđe Radulović o slučaju Jovanović razgovarati sa kosovskom ministarkom vanjskih poslova Donikom Gervalom.
DF: Sramno ponašanje premijera i Vlade
Iz vladajućeg DF-a su 30. juna optužili premijera Krivokapića i ministra vanjskih poslova Đorđa Radulovića za "sramno ponašanje" u slučaju Jovanovića.Prema njihovim riječima, sramno je da iz Vlade nema jedne riječi osude prema ponašanju "bandita koji su kidnapovali i utamničili Rista Jovanovića".
"Ne smiju da pisnu svojim novim partnerima, albanskim teroristima, kojima, da bruka bude najveća, doniraju vakcine i po ko zna koji put priznaju lažnu državu Kosovo", navodi se u saopštenju DF-u.
Jedan od lidera DF-a i poslanik u Skupštini Crne Gore Milan Knežević je 30. juna saopštio da će DF organizovati proteste.
"Vlada je nesposobna i nema snage i volje da se odupre represiji koja se sprovodi nad Jovanovićem. Očekujem institucionalnu reakciju Krivokapića, a ukoliko ona izostane, mi smo već najavili proteste ispred tzv. ambasade tzv. Kosova", kazao je Knežević.
Poslanik Ujedinjene Crne Gore, koja je dio kluba poslanika DF-a u Skupštini Crne Gore, Vladimir Dobričanin, otišao je korak dalje i od Vlade zatražio da Kosovu da "ultimatum od 24 sata".
"Pozivam premijera i Vladu da, ukoliko Jovanović ne bude odmah pušten, prekinu sve kontakte i da zabrave granicu sa Kosovom kao i da proteraju ambasadora te lažne države i prekinu svaki odnos sa tom terorističkom državom", poručio je Dobričanin.
Posljedice slučaja Jovanović na odnose Kosova i Crne Gore
Iz crnogorskog Ministarstva vanjskih poslova u najavi sastanka šefova diplomatija Crne Gore i Kosova o slučaju Jovanović navedeno je da će dvoje zvaničnika razgovarati na tu temu "kako bi izbjegli izmještanje slučaja iz oblasti konzularnog prava i zaštite prava naših građana, gdje mu je mjesto, u svijet politike i mogućih političkih zloupotreba i manipulacija".Datum sastanka nije saopšten.
Komentarišući moguće posljedice slučaja Jovanović na odnose Crne Gore i Kosova, politički analitičar iz Prištine Agon Maljići (Maliqi) u izjavi za RSE nije isključio mogućnost da stvari krenu u negativnom smjeru.
"Kada nešto postane pitanje unutrašnje politike i politički pritisak – svašta je moguće, pogotovo u kontekstu krhke vlade u Crnoj Gori", ocjenjuje Maliqi.
Ko pokušava da utiče na odnose dvije države?
Agon Maljići kaže da bi pod pritiskom prosrpskih i proruskih elemenata Vlada u Podgorici mogla da povuče neki potez koji bi vodio komplikaciji odnosa sa Prištinom."Incidenti koji su prouzrokovani, uključujući i posljednji na Kosovu, svakako se trebaju gledati u okviru te unutrašnje tamošnje krize, ali i tenzija na relaciji Beograd – Podgorica, uz ulogu Moskve. Uzimajući to u obzir, vlada Kosova treba da bude oprezna kako ne bi upala u zamku igara čiji je centar u Rusiji i Beogradu", riječi su Maliqija.
On smatra da se radi o provokacijama čiji je cilj iritiranje odnosa Kosova i Crne Gore koji su do kasno bili na odličnom nivou.
Maliqi kaže da je "zabrinjavajuće što posljednju sedmicu-dvije, odnose Kosova i Crne Gore karakterišu tenzije, imovinska pitanja, sada i hapšenje što stvara jedan loš momentum u odnosima i može da rizikuje vrstu neproporcionalne reakcije crnogorske vlade u odnosu prema Kosovu".
Komentarišući pozive iz dijela crnogorske vladajuće većine na radikalne poteze poput zatvaranja granica i prekida diplomatskih odnosa sa Kosovom, politički analitičar iz Podgorice Zlatko Vujović kaže da su nerealni i neozbiljni.
"Takva očekivanja izlaze iz zone realnog i nečega što ozbiljna država u ovakvim slučajevima radi. Mislim da su takvi potezi kontraproduktivni za samog Jovanovića i njegovu situaciju jer pravosudni organi na Kosovu to mogu da dožive kao neprimjereni pritisak na njihov rad i odlučivanje", kaže Vujović.
Crna Gora i nezavisnost Kosova - ukratko
Crna Gora je 2008. godine priznala nezavisnost Kosova, osam mjeseci nakon odluke Prištine o proglašenju nezavisnosti.Odluku je donijela tadašnja vlast Demokratske partije socijalista (DPS), predsjednika Mila Đukanovića, koja je smijenjena na izborima u avgustu 2020. godine.
Tim povodom opozicija, predvođena tadašnjom Srpskom listom na čelu sa Andrijom Mandićem, današnjim liderom DF-a, u Podgorici je održala protest tražeći poništenje odluke o priznanju.
Protest je prerastao u nasilje u kojem je došlo do sukoba demonstranata i policije.
Zbog odluke Podgorice da prizna Kosovo, zvanični Beograd je tadašnju ambasadorku Crne Gore u Srbiji Anku Vojvodić proglasio nepoželjnom i morala je da napusti Srbiju.
Srbija je nakon godinu čekanja odobrila povratak crnogorskog ambasadora u Beograd.
