Na Samitu su učestvovali čelnici Albanije, Kosova, Sjeverne Makedonije, Crne Gore, Srbije i BiH.
Evropski komesar za proširenje Oliver Varhelyi izjavio je danas u Tirani da je ova godina – godina Zapadnog Balkana.
Varhelyi je, nakon održanog samita lidera Zapadnog Balkana WB6, rekao da će provođenje Ekonomskog i investicionog plana u regionu biti početak kraja krize izazvane korona virusom, najavljujući da će investicioni plan u dogovoru sa Evropskom unijom mobilisati trećinu BDP-a regiona, prenosi Tanjug.
“U region će biti distribuirano 30 milijardi eura. Plan neće funkcionisati ukoliko region ne funkcioniše kao cjelina”, rekao je Varhelyi i istakao da će se to ostvariti jedino ukoliko lideri Zapadnog Balkana sarađuju u stvaranju zajedničkog regionalnog tržišta.
Kako je rekao, sve zemlje regiona kreću se u pravom smjeru, u smislu stvaranja tog tržišta i najavio novi samit zemalja Zapadnog Balkana u julu.
“Vidimo prve rezultate koji idu u tom smjeru kroz postizanje sporazuma o ukidanju roaminga na Zapadnom Balkanu”, rekao je Varhelyi opisujući to kao veliko dostignjuće.
Kako je rekao, implementacija tog plana omogućit će prolaz građana kroz države sa ličnom kartom, priznavanje univerzitetskih diploma i ukidanje radnih dozvola.
“Sve ovo omogućit će da saradnja na Zapadnom Balkanu bude u službi građana”, rekao je Varhelyi.
Samit lidera zemalja Zapadnog Balkana počeo je danas u Tirani, a u fokusu diskusije bili su ekonomija i regionalna saradnja, javila je Anadolija.
Na samitu u Tirani, čiji je domaćin predsjednik Vlade Albanije Edi Rama, istaknuta je važnost regionalne saradnje i kontinuirane podrške zajedničkim inicijativama kako bi se osnažio i pokrenuo regionalni ekonomski potencijal i učvrstili dobrosusjedski odnosi, u regiji koja ekonomski stoji loše, dok su neke zemlje opterećene i ratnom prošlošću iz devedesetih.
Zemlje Zapadnog Balkana pokušavaju postati članicama Evropske unije, no uslovi koje pred njih postavlja službeni Brisel, naročito u pogledu vladavine prava i borbe protiv korupcije, za mnoge zapadnobalkanske vlade još uvijek su prevelik zaloga.
Kako bi zemlje Zapadnog Balkana i dalje držala uz sebe, u smanjila utjecaj drugih sila, na prvom mjestu Rusije i Kine, Evropska unija opetovano nastoji pomoći toj regiji, uključujući i ekonomsku pomoć.
Varhelyi je, nakon održanog samita lidera Zapadnog Balkana WB6, rekao da će provođenje Ekonomskog i investicionog plana u regionu biti početak kraja krize izazvane korona virusom, najavljujući da će investicioni plan u dogovoru sa Evropskom unijom mobilisati trećinu BDP-a regiona, prenosi Tanjug.
“U region će biti distribuirano 30 milijardi eura. Plan neće funkcionisati ukoliko region ne funkcioniše kao cjelina”, rekao je Varhelyi i istakao da će se to ostvariti jedino ukoliko lideri Zapadnog Balkana sarađuju u stvaranju zajedničkog regionalnog tržišta.
Kako je rekao, sve zemlje regiona kreću se u pravom smjeru, u smislu stvaranja tog tržišta i najavio novi samit zemalja Zapadnog Balkana u julu.
‘Saradnja u službi građana’
“Vidimo prve rezultate koji idu u tom smjeru kroz postizanje sporazuma o ukidanju roaminga na Zapadnom Balkanu”, rekao je Varhelyi opisujući to kao veliko dostignjuće.Kako je rekao, implementacija tog plana omogućit će prolaz građana kroz države sa ličnom kartom, priznavanje univerzitetskih diploma i ukidanje radnih dozvola.
“Sve ovo omogućit će da saradnja na Zapadnom Balkanu bude u službi građana”, rekao je Varhelyi.
Samit lidera zemalja Zapadnog Balkana počeo je danas u Tirani, a u fokusu diskusije bili su ekonomija i regionalna saradnja, javila je Anadolija.
Na samitu u Tirani, čiji je domaćin predsjednik Vlade Albanije Edi Rama, istaknuta je važnost regionalne saradnje i kontinuirane podrške zajedničkim inicijativama kako bi se osnažio i pokrenuo regionalni ekonomski potencijal i učvrstili dobrosusjedski odnosi, u regiji koja ekonomski stoji loše, dok su neke zemlje opterećene i ratnom prošlošću iz devedesetih.
Evropski cilj
Samitu su osim Varhelyja prisustvovali premijer Albanije Edi Rama, premijer Kosova Albin Kurti, premijer Sjeverne Makedonije Zoran Zaev, predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, premijerka Srbije Ana Brnabić i predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Zoran Tegeltija.Zemlje Zapadnog Balkana pokušavaju postati članicama Evropske unije, no uslovi koje pred njih postavlja službeni Brisel, naročito u pogledu vladavine prava i borbe protiv korupcije, za mnoge zapadnobalkanske vlade još uvijek su prevelik zaloga.
Kako bi zemlje Zapadnog Balkana i dalje držala uz sebe, u smanjila utjecaj drugih sila, na prvom mjestu Rusije i Kine, Evropska unija opetovano nastoji pomoći toj regiji, uključujući i ekonomsku pomoć.
