Gradonačelnik Glogovca Ramiz Ladrovci je već nekoliko godina na spisku ljudi kojima je zabranjen ulazak u SAD, kaže da mu to nije smetalo tokom karijere, ali i da se ne osjeća dobro jer je na toj listi.
Ekonomija onlajn podsjeća da je zajedno sa njim na spisku još oko 40 Albanaca sa Kosova, iz Albanije i Sjeverne Makedonije.
Neki od njih su bivši pripadnici OVK koji su imali visoke funkcije na Kosovu, kao poslanici ili ministri u vladama.
Neki od njih su: Azem Syla, Daut Haradinaj, Emrush Xhemajli, Fatmir Limaj, Rrustem Mustafa i Sami Lushtaku.
Ova američka lista ponovo je privukla pažnju, nakon odluke američkog State departmenta o zabrani ulaska u SAD bivšem predsjednike Albanije Saliju Berishi.
U saopštenju je američki državni sekretar Antony Blinken rekao da je Berisha, tokom vršenja funkcije, posebno kao premijer Albanije, bio umješan u koruptivne radnje, poput zloupotrebe javnih sredstava i miješanja u javne procese.
Prema američkim navodima, bivši albanski premijer iskoristio je svoju moć za profit i bogaćenje svojim političkih saveznika i članova porodice.
Njegovoj supruzi i dvoje djece, takođe je zabranjen ulazak u SAD.
Berisha je rekao da su optužbe protiv njega "javna kleveta“ i da njegov advokat priprema tužbu protiv sekretara Blinkena.
"Ne postoji niko u Albaniji ni u svijetu ko može da kaže da sam umiješan u bilo kakvu koruptivnu aferu, pa sam naložio svom advokatu u neutralnoj i poštovanoj zemlji kao što je Francuska da podigne tužbu protiv Antonyja Blinkena za javnu klevetu“, rekao je Berisha.
Profesor na Kolumbija univerzitetu i stručnjak za Balkan Tanja Domi istakla je da je sekretar Blinken napomenuo da je korupcija jedno od najvažnijih pitanja u američkoj spoljnoj politici i da je to jasno rekao u svom prvom pismu zvaničnicima.
"Akcija protiv Berishe trebalo bi da posluži kao upozorenje Bidenove administracije da će pažljivo koristiti različite mehanizme, a sve ovo vidim kao znak da će se baviti pitanjima korupcije“, rekla je Domi.
Stručnjak za pravna pitanja u Demokratskom institutu Kosova Florent Spahija kaže da ova odluka pokazuje da SAD ozbiljno shvataju borbu protiv korupcije, ali takođe pomaže i zemljama Balkana da što prije izađu iz tog perioda.
"To pokazuje da se političari moraju boriti i ozbiljno shvatiti korupciju i ne miješati se u korupciju, već biti u borbi protiv korupcije. SAD su prilično ozbiljne i ulažu milione u projekte na Balkanu. Za ove zemlje postoje projekti koji imaju za cilj demokratizaciju i borbu protiv korupcije“, rekao je Spahija.
Upitan zašto je ova administracija sada donela ovu odluku, Spahija je spomenuo izbore održane 25. aprila ove godine u Albaniji.
"Ovaj izborni proces protekao je relativno dobro u Albaniji, iako je bilo optužbi i protivtužbi za kupovinu i manipulaciju glasovima. Ali takođe smatram da pritisak tamošnje opozicije i stare politike imaju uticaja. Zato je američka spoljna politika reagovala“, dodao je on.
Domi je rekla da tvrdnje o Berishi postoje već neko vrijeme.
"Smatram da je jedni problem koji blokira Albaniju ka članstvu u Evropskoj uniji pitanje korupcije, vladavine prava“, rekla je ona.
Bijela kuća je 3. juna izdala memorandum američkog predsjednika Joea Bidena, navodeći da će borba protiv korupcije biti jedan od osnovnih interesa američke nacionalne bezbjednosti.
U izvještaju međunarodne organizacije Transparency International za 2020. godinu, Kosovo je zauzelo 104. mjesto sa 36 bodova prema indeksu korupcije.
Albanija, iako dijeli isti broj bodova postigla je napredak u ovom pogledu, popevši se za dvije pozicije više nego prošle godine.
Florent Spahija smatra da je odluka vezana sa Berishu zapravo poruka sudovima i tužilaštvima u Albaniji i na Kosovu.
"Sjedinjene Američke Države ne mogu same da se bore protiv korupcije na Kosovu, u Albaniji ili bilo gdje na Balkanu. Američke vlasti promovišu borbu protiv korupcije i neprestano rade na povećanju nivoa borbe protiv korupcije. Ako mislimo da bi Amerika trebalo da radi naš posao, grešimo. Moramo to učiniti sami“, poručio je Spahija.
Izvor: Kosovo Online/Ekonomia Online
Neki od njih su bivši pripadnici OVK koji su imali visoke funkcije na Kosovu, kao poslanici ili ministri u vladama.
Neki od njih su: Azem Syla, Daut Haradinaj, Emrush Xhemajli, Fatmir Limaj, Rrustem Mustafa i Sami Lushtaku.
Ova američka lista ponovo je privukla pažnju, nakon odluke američkog State departmenta o zabrani ulaska u SAD bivšem predsjednike Albanije Saliju Berishi.
U saopštenju je američki državni sekretar Antony Blinken rekao da je Berisha, tokom vršenja funkcije, posebno kao premijer Albanije, bio umješan u koruptivne radnje, poput zloupotrebe javnih sredstava i miješanja u javne procese.
Prema američkim navodima, bivši albanski premijer iskoristio je svoju moć za profit i bogaćenje svojim političkih saveznika i članova porodice.
Njegovoj supruzi i dvoje djece, takođe je zabranjen ulazak u SAD.
Berisha je rekao da su optužbe protiv njega "javna kleveta“ i da njegov advokat priprema tužbu protiv sekretara Blinkena.
"Ne postoji niko u Albaniji ni u svijetu ko može da kaže da sam umiješan u bilo kakvu koruptivnu aferu, pa sam naložio svom advokatu u neutralnoj i poštovanoj zemlji kao što je Francuska da podigne tužbu protiv Antonyja Blinkena za javnu klevetu“, rekao je Berisha.
Profesor na Kolumbija univerzitetu i stručnjak za Balkan Tanja Domi istakla je da je sekretar Blinken napomenuo da je korupcija jedno od najvažnijih pitanja u američkoj spoljnoj politici i da je to jasno rekao u svom prvom pismu zvaničnicima.
"Akcija protiv Berishe trebalo bi da posluži kao upozorenje Bidenove administracije da će pažljivo koristiti različite mehanizme, a sve ovo vidim kao znak da će se baviti pitanjima korupcije“, rekla je Domi.
Stručnjak za pravna pitanja u Demokratskom institutu Kosova Florent Spahija kaže da ova odluka pokazuje da SAD ozbiljno shvataju borbu protiv korupcije, ali takođe pomaže i zemljama Balkana da što prije izađu iz tog perioda.
"To pokazuje da se političari moraju boriti i ozbiljno shvatiti korupciju i ne miješati se u korupciju, već biti u borbi protiv korupcije. SAD su prilično ozbiljne i ulažu milione u projekte na Balkanu. Za ove zemlje postoje projekti koji imaju za cilj demokratizaciju i borbu protiv korupcije“, rekao je Spahija.
Upitan zašto je ova administracija sada donela ovu odluku, Spahija je spomenuo izbore održane 25. aprila ove godine u Albaniji.
"Ovaj izborni proces protekao je relativno dobro u Albaniji, iako je bilo optužbi i protivtužbi za kupovinu i manipulaciju glasovima. Ali takođe smatram da pritisak tamošnje opozicije i stare politike imaju uticaja. Zato je američka spoljna politika reagovala“, dodao je on.
Domi je rekla da tvrdnje o Berishi postoje već neko vrijeme.
"Smatram da je jedni problem koji blokira Albaniju ka članstvu u Evropskoj uniji pitanje korupcije, vladavine prava“, rekla je ona.
Bijela kuća je 3. juna izdala memorandum američkog predsjednika Joea Bidena, navodeći da će borba protiv korupcije biti jedan od osnovnih interesa američke nacionalne bezbjednosti.
U izvještaju međunarodne organizacije Transparency International za 2020. godinu, Kosovo je zauzelo 104. mjesto sa 36 bodova prema indeksu korupcije.
Albanija, iako dijeli isti broj bodova postigla je napredak u ovom pogledu, popevši se za dvije pozicije više nego prošle godine.
Florent Spahija smatra da je odluka vezana sa Berishu zapravo poruka sudovima i tužilaštvima u Albaniji i na Kosovu.
"Sjedinjene Američke Države ne mogu same da se bore protiv korupcije na Kosovu, u Albaniji ili bilo gdje na Balkanu. Američke vlasti promovišu borbu protiv korupcije i neprestano rade na povećanju nivoa borbe protiv korupcije. Ako mislimo da bi Amerika trebalo da radi naš posao, grešimo. Moramo to učiniti sami“, poručio je Spahija.
Izvor: Kosovo Online/Ekonomia Online
