Analiza D4D

Prema analizi koju je objavio Demokratski institut za razvoj (D4D) “mini-Šengen" je paralelna inicijativa u odnosu na ostale innicijative koje doprinose integraciji Zapadnog Balkana u Evropsku uniju”, prenosi Koha.

Autor rada Visar Xhambazi rekao je da ovoj inicijativi nedostaju strateški i mehanizmi za sprovođenje.

„Činjenica da je u Novom Sadu u Srbiji uveden "mini-Šengen", čiji je domaćin bio predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, izazvala je sumnju da je inicijativu sponzorisao s ciljem dominacije u regionu. Vučićeva vlada je postala sve autoritarnija. Srbija je trenutno bez političke opozicije i pod političkom je kontrolom predsjednika Vučića, koji je uspio da suzbije slobodu medija i degradira demokratske standarde Srbije“, rekao je Xhambazi.

Prema riječima Donike Emini, mini-Šengen je od početka praćen dvosmislenošću, jer ga je kvalifikovala kao paralelnu inicijativu.

„Bilo je nejasno kao ideja, čak i problematično mjesto - Novi Sad, kada se zna da je Thaçi imao problema da bude fizički tamo. Do sada su objavljena samo dva dokumenta i oni ne dekonstruišu dobro "mini-Šengen". U pogledu regionalnih inicijativa, za Kosovo je dobro ako uspije da potpiše sporazume sa Bosnom i Hercegovinom o slobodnom kretanju“, rekla je Emini.

Za razliku od njih, Marko Savković iz Fondacije za političku izvrsnost u Beogradu je istakao ekonomske koristi od regionalnih inicijativa.

„Ekonomska integracija ima potencijal i jedina je priča o uspehu koja se uskoro može naglasiti. Međutim, postoje barijere u vezi sa carinskim pitanjima, koje bi trebalo eliminisati u budućnosti “, rekao je Savković.

Prema istraživanju koje je sproveo Demokratski institut za razvoj (D4D) 2020. godine, samo 17% građana na Kosovu smatra mini-Šengen korisnim ili veoma korisnim, dok je 36% odgovorilo da bi inicijativa naštetila Kosovu.

Balkansku inicijativu mini-Šengen pokrenuli su u oktobru 2019. godine u Novom Sadu predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, premijer Albanije Edi Rama i premijer Sjeverne Makedonije Zoran Zaev.

Od tada su održana još samo dva sastanka, jer je Kosovo odbilo inicijativu. Ali, sporazumom o opredjeljenju u Vašingtonu, bivša vlada Avdullaha Hotija se složila da postane dio ove inicijative.

Izvor: Kosovo Online/Koha ditore