Milionski prihodi...

Granica Albanije i Kosova identifikovana je kao tranzitna ruta za marihuanu do Evropske unije, kao i tranzitna ruta heroina iz Turske u zemlje EU.

Novi izvještaj Globalne inicijative protiv transnacionalnog organizovanog kriminala ukazao je na porast aktivnosti kriminalnih grupa u regionu u pogledu krijumčarenja migranata i droge, kao i pranje novca kroz građevinarstvo i kockanje. Izvještaj opisuje rute krijumčarenja droge i migranata kroz zapadni Balkan i baca svijetlo na cijene i profit od ovih ielgalnih aktivnosti, kao i pranje novca.

Prema izvještaju, dio albanskog kanabisa odlazi u Tursku i zemlje EU preko Kosova.

„Iz Albanije droga prolazi do Kuksa i Prizrena prema Uroševcu i Gnjilanu na Kosovu, da bi prešla u Srbiju, gdje su graničari dobro plaćeni eurima. Još jedan važan put za drogu je Peć – Rožaje prema Novom Pazaru", tvrde autori izvještaja.

Ali, albansko-kosovska granica takođe je identifikovana kao područje za prelazak heroina iz Turske u zemlje EU kroz luku Durs.

U izvještaju se navodi da heroin dolazi u region iz Turske, dok u Albaniju ulazi iz Kuksa, preko Kosova i odlazi u Durs i preko prelaza Hani i Hoti odlazi u Crnu Goru, a u nekim slučajevima heroin se razmjenjuje za kanabis.

„Elbasan je ključno središte razmjene opijuma i heroina između istoka i zapada, jer se nalazi na glavnom putu između albanske obale, Grčke i Sjeverne Makedonije“, navodi se u izvještaju.

Kokain je takođe prisutan u regionu, navodi se u izvještaju, uglavnom ga donose brodovi koji prenose voće u luke Albanije i Crne Gore iz Latinske Amerike. Izvještaj napominje da se povećala i proizvodnja i upotreba sintetičkih droga u regionu.

„Mnoga žarišta zločina su pogranični regioni između zemalja, gdje se odvija niz kriminalnih aktivnosti, ali tamo je, pored kanabisa, malo zaplene droge i hapšenja važnih kriminalaca, što navodi na ideju da postoji zaštitni kišobran koji donosi koristi i održava status-quo„, dodaje se u izvještaju.

U vezi sa opojnim drogama, u izveštaju se navodi da se uzgoj kanabisa, posebno u zatvorenom prostoru, uvećao u Sjevernoj Makedoniji, Srbiji i Bosni i Hercegovine, ali i da u Albaniji nema povećanja uzgoja. Većina kanabisa na zapadnom Balkanu, dodaje se u izvještaju, sada odlazi u Bugarsku, dok kokain putuje u Hrvatsku, Grčku, Rumuniju i Bugarsku.

U Albaniji se kanabis uglavnom uzgaja u planinskom dijelu oblasti Dukađin i Kroja, u gradovima Vlora, Memaliaj, Tepelena, Đirokastra, Fier, Libražd, Lješ, Malakastra, Bulčiza, navode autori.

Prema izvještaju, kilogram kanabisa košta 1.200-1.400 eura, dok je najkvalitetniji hibrid 1.600-2.000 eura.

Iz Albanije se, tvrde autori, kanabis brodom prevozi iz Valora, Fjera, Himare i Lješa u Italiju, dok šestomjesečna proizvodnja albanskog kanabisa u Italiji košta 1.800-2.000 eura po kilogramu. Druga ruta je, prema njihovim riječima, od Ohrida i Bitolja do Grčke.

Kanabis se u Grčku vozi brodom sa planina ili čak pravo sa graničnih prijelaza vozilima, navodi se u izvještaju. Albanski kanabis je u Grčkoj, prema anketama, 10 odsto skuplji nego u Italiji; 2.000-2.200 eura po kilogramu, dok se kanabis uzagajan u zatvorenom prostoru u Albaniji kreće od 2.800-3.200 eura po kilogramu.

Zarada od krijumčarenje migranata 50 miliona eura


Prema izvještaju, korist od krijumčarenja migranata na Zapadnom Balkanu je na godišnjem nivou skoro 50 miliona eura, uprkos naporima da se zatvori balkanska ruta nakon humanitarne krize prije šest godina.

„Migrantsko tržište u šest zemalja zapadnog Balkana i dalje stvara profit podzemlju, ali je mnogo niži nego 2015. godine. Pandemija kovid-19, nije značajano uticala na gašenje ilegalnih tokova“, navodi se u izvještaju o trgovini migrantima.

Za Albaniju se taj broj povećavao sa hiljadu migranata koji su prošli u 2.017. godini, na 6.000 u 2018. godini, preko 10.000 u 2019. godini na 12.000 u 2020. godini, navodi se u izvještaju.

Veći brojevi migranata su registrovani u Albaniji, Srbiji, Sjevernoj Makedoniji, dok su Crna Gora, Kosovo i Bosna i Hercegovina smanjile broj emigranata sa Istoka.

Najpogodnija područja za krijumčarenje migranata su na jugu Albanije, u blizini graničnih tačaka kao što su Kakavija i Kapaštica iz Grčke, kako bi prošli kroz Albaniju, do sjevernih graničnih tačaka sa Kosovom na Morina-Vrbnica i Hani i Hoti – sa Crnom Gorom.

Doseljenici i azilanti se prevoze unutar zemlje po cijeni od 50-70 eura po osobi u Albaniji, dok je iznos viši u drugim zemljama, u zavisnosti od broja kilometara i rizika. Za ilegalni granični prelazak kreće se od 200 do 5.000 eura, uključujući mito za pogranične službenike, navodi se u izvještaju.

Autori studije procjenjuju da se za prelazak granica Grčke sa Albanijom daje od 7.5-11 miliona eura, dok na grčko-makedonskoj granici cirkuliše 11.8 do 17.7 miliona eura.

Ilegalnu dobit od krijmčarenja ljudi i droge kriminalne grupe uglavnom peru u regionu, ali veliku zaradu imaju i od ilegalnih aktivnosti van zapadnog Balkana.

Velike količine novca peru se u građevinskom sektoru, nekretninama, kockanju, turizmu, tvrde istraživači, dok se male količine peru u hotelima, restoranima, poslastičarama, barovima i klubovima, benzinskim pumpama, teretanama, voćarstu i povrtarstvu.

U studiji se primjećuje da se od 2017. godine nadalje bilježi građevinski procvat i novi vrhunac cijena nekretnina, sa 800 eura po kvadratnom metru u 2017. godini na skoro duplo – 1.400-2.000 eura u 2020. godini.

Kriminalna grupa Vlora, prema studiji, ulaže u sektor turizma sa luksuznim hotelima na obali, kao i visokim cijenama, koje ne rastu zbog visoke potražnje u realnoj ekonomiji ili legitimnog razvoja sektora. Konstrukcije se izgrađuju za novac u gotovini od organizovanog kriminala i korupcije, procjenjuju stručnjaci na terenu.

Tokom 2020. godine, Albanski institut za statistiku (INSTAT) zabilježio je historijski vrhunac sa građevinskim dozvolama i dozvolama za izgradnju, iako je bio vrhunac pandemije kovid-19.

Novac koji se pere svake godine u zemljama Zapadnog Balkana, ide i do nekoliko milijardi eura, kaže se u izvještaju, te je to zločin sa visokim dobitkom i rizikom.

Autori studije Globalna inicijativa primećuje da državne vlasti malo znaju o ovom ogromnom polju kriminala i ne pružaju informacije čija bi studija mogla dovesti do oštrijih politika i aktivnosti sprovođenja zakona protiv kriminalnih grupa.

Izvor: Koha/KoSSev