Najteže je ući u Sloveniju i Hrvatsku, dok BiH i Sjeverna Makedonija na granicama ne traže ništa.
Odnijela je milione života, unesrećila još više porodica, do temelja uzdrmala ekonomiju, uništila poslove…, i šta sve ne, a svi ćemo se složiti da je pandemija korona virusa i onima koji kroz nju prolaze najmanje okrznuti, ako ništa drugo, promijenila živote, poglede na njega, ponašanje i uobičajene navike i prakse, te ih lišila mnogih životnih radosti.
Recimo, putovanja. U neka zdravija vremena, planiralo se koliko će se odjeće moći natrpati u torbe, gdje će se spavati, kada će se krenuti na put…, a po izlasku iz kuće, trebalo je samo u džep strpati pasoše.
No, danas, prije svega toga, treba "samo" uredno složiti potvrde o vakcinaciji, prebolovanom COVID-19, izvaditi pokoji PCR test, provjeriti šta od svega toga treba za koju granicu i, eto ga – sve granice padaju, a svijet je spreman za osvajanje.
Pandemijske mjere zbog širenja korona virusa državne granice su pretvorile u utvrđenja, što je mnogima ili otežalo, ili onemogućilo bilo kakva međunarodna putovanja.
No, ukoliko područje Balkana uporedimo s nekim drugim teritorijama svijeta, moglo bi se konstatovati da prekogranična putovanja u ovom dijelu Evrope, ipak nisu toliko komplikovana, te da bi se, s izuzetkom Slovenije i Hrvatske, u kojima važe strožija pravila Evropske unije i Schengena, kroz sve države moglo proći bez ikakvih pandemijskih dokumenata.
Kako to izgleda u praksi?
Uvidom u službene dokumente svih bivših jugoslovenskih država, jasno je da državljanima svih ostalih „naših“ zemalja najteže ući u Sloveniju i Hrvatsku, koje traže ili dokaze o vakcinaciji, ili svježe negativne PCR testove, ili dokaze o prebolovanom COVID-19. Ukoliko nemate ništa od toga, onda morate u samoizolaciju ili raditi test o svom trošku, te čekati rezultate, u karantinu.
Najliberalniji režim u regiji imaju Bosna i Hercegovina i Sjeverna Makedonija, u koje građani svih zemalja nastalih raspadom Jugoslavije mogu ući bez ikakvih epidemioloških restrikcija. Pasoš ili lična karta, i to je sve, i za zdrave i za oboljele.
Srbija je otvorena za sve, osim za državljane Slovenije i Hrvatske, baš kao i Kosovo, koje se vodi principom reciprociteta, pa tako test traži samo od Slovenaca i Hrvata.
Kada je riječ o tranzitu, sve zemlje u kojima su na snazi restriktivne mjere ulaska, dozvoljavaju slobodan prelazak preko svoje teritorije. U Srbiji i Hrvatskoj moguće je boraviti maksimalno 12 sati od prelaska graničnog prijelaza, dok je ista mjera na snazi i u Sloveniji, koja je do prije nekoliko dana dozvoljavala svega šest sati za prolaz kroz zemlju.
No, treba naglasiti to da, za razliku od Hrvatske i Srbije, Slovenija za tranzit zahtijeva dokaz o krajnjem odredištu.
U interaktivnoj karti Al Jazeere možete pogledati kakav je režim trenutno na snazi u svakoj državi na tlu bivše Jugoslavije prema državljanima ostalih zemalja.
Naravno, ovdje je riječ o putnicima koji putuju bez posebnog razloga, dok u svakoj državi postoje i kategorije putovanja koja su oslobođena uobičajenog režima.
Recimo, putovanja. U neka zdravija vremena, planiralo se koliko će se odjeće moći natrpati u torbe, gdje će se spavati, kada će se krenuti na put…, a po izlasku iz kuće, trebalo je samo u džep strpati pasoše.
No, danas, prije svega toga, treba "samo" uredno složiti potvrde o vakcinaciji, prebolovanom COVID-19, izvaditi pokoji PCR test, provjeriti šta od svega toga treba za koju granicu i, eto ga – sve granice padaju, a svijet je spreman za osvajanje.
Pandemijske mjere zbog širenja korona virusa državne granice su pretvorile u utvrđenja, što je mnogima ili otežalo, ili onemogućilo bilo kakva međunarodna putovanja.
Vakcinacija, bolest, test ili karantin
Na Balkanu, u zemljama nastalim raspadom Jugoslavije, uslovi za prelazak granica mijenjali su se mnogo puta, pa su i dan-danas mnogi u nedoumici kako ih uopšte prijeći, i s kojim dokumentima kako bi dokazali da nisu hodajuće sjeme novog klastera.No, ukoliko područje Balkana uporedimo s nekim drugim teritorijama svijeta, moglo bi se konstatovati da prekogranična putovanja u ovom dijelu Evrope, ipak nisu toliko komplikovana, te da bi se, s izuzetkom Slovenije i Hrvatske, u kojima važe strožija pravila Evropske unije i Schengena, kroz sve države moglo proći bez ikakvih pandemijskih dokumenata.
Kako to izgleda u praksi?
Uvidom u službene dokumente svih bivših jugoslovenskih država, jasno je da državljanima svih ostalih „naših“ zemalja najteže ući u Sloveniju i Hrvatsku, koje traže ili dokaze o vakcinaciji, ili svježe negativne PCR testove, ili dokaze o prebolovanom COVID-19. Ukoliko nemate ništa od toga, onda morate u samoizolaciju ili raditi test o svom trošku, te čekati rezultate, u karantinu.
Najliberalniji režim u regiji imaju Bosna i Hercegovina i Sjeverna Makedonija, u koje građani svih zemalja nastalih raspadom Jugoslavije mogu ući bez ikakvih epidemioloških restrikcija. Pasoš ili lična karta, i to je sve, i za zdrave i za oboljele.
Srbija je otvorena za sve, osim za državljane Slovenije i Hrvatske, baš kao i Kosovo, koje se vodi principom reciprociteta, pa tako test traži samo od Slovenaca i Hrvata.
Omogućen slobodan tranzit
Putovanja između Srbije i Kosova su nesmetana, jer, Srbija Kosovo smatra svojom teritorijom, pa tako nema niti potrebu da joj nameće bilo kakve mjere, dok Kosovo na to odgovara recipročno, odnosno, nikako.Kada je riječ o tranzitu, sve zemlje u kojima su na snazi restriktivne mjere ulaska, dozvoljavaju slobodan prelazak preko svoje teritorije. U Srbiji i Hrvatskoj moguće je boraviti maksimalno 12 sati od prelaska graničnog prijelaza, dok je ista mjera na snazi i u Sloveniji, koja je do prije nekoliko dana dozvoljavala svega šest sati za prolaz kroz zemlju.
No, treba naglasiti to da, za razliku od Hrvatske i Srbije, Slovenija za tranzit zahtijeva dokaz o krajnjem odredištu.
U interaktivnoj karti Al Jazeere možete pogledati kakav je režim trenutno na snazi u svakoj državi na tlu bivše Jugoslavije prema državljanima ostalih zemalja.
Naravno, ovdje je riječ o putnicima koji putuju bez posebnog razloga, dok u svakoj državi postoje i kategorije putovanja koja su oslobođena uobičajenog režima.