Slovenački mediji objavili su "non-pejper", odnosno neslužbeni diplomatski dokument koji govori o idejama ujedinjenja Kosova i Albanije, raspadu Bosne i Hercegovine, kao i ujedinjenju RS i Srbije.
Od ponedjeljka se u regionu spekulisalo o tome da li je premijer Janez Janša zaista poslao neslužbeni diplomatski dokument u Brisel, koji govori o novom iscrtavanju granica na području bivše Jugoslavije, objavio je portal necenzurirano.si.
Niko službeno nije potvrdio da je predsednik Evropskog savjeta Charles Michel od Slovenije dobio dokument takvog sadržaja. Ali neslužbeni diplomatski dokument koji predviđa raspad Bosne i Hercegovine, pripajanje RS Srbiji i ujedinjenje Kosova sa Albanijom zapravo postoji.
Prema njihovim informacijama, dokument pod nazivom "Zapadni Balkan - put napred" dostavljen je kabinetu Charlesa Michela u februaru.
Ko je napisao "non pejper" ne može se zvanično znati. Prema izvorima slovenačkih novinara, on sigurno nije skrojen u Ministarstvu spoljnih poslova te zemlje.
Non-pejpr - Necenzurisano
Dio njegovog sadržaja mogao je biti napisan, prema nekim informacijama, u Budimpešti. Ipak, u briselskim diplomatskim krugovima o njemu se govori kao o "slovenačkom" dokumentu, jer je navodno Janšin kabinet učestvovao u slanju na razne adrese.
Budući da se radi o neslužbenom diplomatskom dokumentu namjenjenom komuniciranju različitih stavova i inicijativa bez službenog karaktera, nema ni zaglavlje ni potpis. Charlesu Micheu lnije dostavljen službenom diplomatskom poštom, pa se njegovo postojanje može u bilo kom trenutku javno poreći.
Stoga to nije službeni stav Slovenije, već samo jedan od neformalnih prijedloga za moguće rješenje pitanja koja se tiču zemalja bivše Jugoslavije.
U uvodu dokumenta se pominju "neriješena nacionalna pitanja Srba, Albanaca i Hrvata" koja su se pojavila nakon raspada Jugoslavije. Autori dokumenta ističu da čak i nakon uspostavljanja mira nakon završetka ratova, obećanih evropskih perspektiva i napretka Sjeverne Makedonije i Crne Gore u ovom pravcu u regionu, "ključna pitanja ostaju neriješena".
Ovo su ta pitanja:
Autori dokumenta naglasili su da Srbija, Hrvatska i Albanija trenutno imaju stabilne vlade i da su njihovi izabrani političari sposobni donositi strateške odluke.
"Na Kosovu se 95 posto stanovništva želi ujediniti s Albanijom. Slična je situacija i u Albaniji. Granica između Albanije i Kosova praktično ne postoji. Srpski dio Kosova dobio bi poseban status, po uzoru na Južni Tirol", navodi se u dokumentu. To je autonomna pokrajina u sjevernoj Italiji, gdje većina stanovništva govori nemački.
"Srpsko nacionalno pitanje može se u velikoj mjeri riješiti pripajanjem dijela RS Srbiji. U ovom slučaju, Srbija je spremna pristati na ujedinjenje Kosova i Albanije", navodi se u dokumentu.
"Hrvatsko nacionalno pitanje može se riješiti spajanjem većine hrvatskih kantona u BiH s Hrvatskom ili davanjem posebnog statusa hrvatskom dijelu BiH (po uzoru na Južni Tirol)."
"To bi Bošnjacima dalo nezavisnu državu i preuzeli bi punu odgovornost za nju. Na referendumu bi ljudi odlučivali da li će se pridružiti EU ili budućnosti izvan EU (sljedeći primjer Turske). Za sada velika većina Bošnjaka podržava u perspektivi EU, a u naglom porastu turskog uticaja i radikalnog islama, situacija bi se mogla drastično pogoršati u sljedećoj deceniji".
Prema autorima "non pejpera", ova "rješenja" ubrzala bi pregovore o članstvu zemalja Zapadnog Balkana u EU i NATO.
Niko službeno nije potvrdio da je predsednik Evropskog savjeta Charles Michel od Slovenije dobio dokument takvog sadržaja. Ali neslužbeni diplomatski dokument koji predviđa raspad Bosne i Hercegovine, pripajanje RS Srbiji i ujedinjenje Kosova sa Albanijom zapravo postoji.
Prema njihovim informacijama, dokument pod nazivom "Zapadni Balkan - put napred" dostavljen je kabinetu Charlesa Michela u februaru.
Ko je napisao "non pejper" ne može se zvanično znati. Prema izvorima slovenačkih novinara, on sigurno nije skrojen u Ministarstvu spoljnih poslova te zemlje.
Non-pejpr - Necenzurisano
Dio njegovog sadržaja mogao je biti napisan, prema nekim informacijama, u Budimpešti. Ipak, u briselskim diplomatskim krugovima o njemu se govori kao o "slovenačkom" dokumentu, jer je navodno Janšin kabinet učestvovao u slanju na razne adrese.
Budući da se radi o neslužbenom diplomatskom dokumentu namjenjenom komuniciranju različitih stavova i inicijativa bez službenog karaktera, nema ni zaglavlje ni potpis. Charlesu Micheu lnije dostavljen službenom diplomatskom poštom, pa se njegovo postojanje može u bilo kom trenutku javno poreći.
Stoga to nije službeni stav Slovenije, već samo jedan od neformalnih prijedloga za moguće rješenje pitanja koja se tiču zemalja bivše Jugoslavije.
U uvodu dokumenta se pominju "neriješena nacionalna pitanja Srba, Albanaca i Hrvata" koja su se pojavila nakon raspada Jugoslavije. Autori dokumenta ističu da čak i nakon uspostavljanja mira nakon završetka ratova, obećanih evropskih perspektiva i napretka Sjeverne Makedonije i Crne Gore u ovom pravcu u regionu, "ključna pitanja ostaju neriješena".
Ovo su ta pitanja:
Autori dokumenta naglasili su da Srbija, Hrvatska i Albanija trenutno imaju stabilne vlade i da su njihovi izabrani političari sposobni donositi strateške odluke.
Ujednjenje Kosova i Albanije
"Na Kosovu se 95 posto stanovništva želi ujediniti s Albanijom. Slična je situacija i u Albaniji. Granica između Albanije i Kosova praktično ne postoji. Srpski dio Kosova dobio bi poseban status, po uzoru na Južni Tirol", navodi se u dokumentu. To je autonomna pokrajina u sjevernoj Italiji, gdje većina stanovništva govori nemački.
Ujedinjenje većine teritorije RS sa Srbijom
"Srpsko nacionalno pitanje može se u velikoj mjeri riješiti pripajanjem dijela RS Srbiji. U ovom slučaju, Srbija je spremna pristati na ujedinjenje Kosova i Albanije", navodi se u dokumentu.
"Hrvatsko nacionalno pitanje može se riješiti spajanjem većine hrvatskih kantona u BiH s Hrvatskom ili davanjem posebnog statusa hrvatskom dijelu BiH (po uzoru na Južni Tirol)."
"To bi Bošnjacima dalo nezavisnu državu i preuzeli bi punu odgovornost za nju. Na referendumu bi ljudi odlučivali da li će se pridružiti EU ili budućnosti izvan EU (sljedeći primjer Turske). Za sada velika većina Bošnjaka podržava u perspektivi EU, a u naglom porastu turskog uticaja i radikalnog islama, situacija bi se mogla drastično pogoršati u sljedećoj deceniji".
Prema autorima "non pejpera", ova "rješenja" ubrzala bi pregovore o članstvu zemalja Zapadnog Balkana u EU i NATO.
