Molitve skraćene Objavljene instrukcije za ramazan

Molitva, kao i druge vjerske aktivnosti muslimana u Bosni i Hercegovini tokom svetog mjeseca ramazana trebaju biti usklađene sa preporukama epidemiologa, zbog pandemije korona virusa koja je u svom trećem i vrlo agresivnom vlasu, prema uputama koje je vjernicima u petak izdao poglavar Islamske zajednice u BiH reisu-l-ulema Husein Kavazović.

Prema tim uputama, molitve u džamijama bit će skraćene, dok će druge vjerske aktivnosti biti u potpunosti ili djelomično otkazane.

Noćna molitva teravija, koju vjernici praktikuju samo u vrijeme mjeseca ramazana, kao i sedmična molitva petkom džuma, također će biti skraćene.

Preporučuno je da djeca do 12 godina i osobe iz rizičnih grupa molitve obavljaju kod kuća, a da iftare, večeru nakon cjelodnevnog posta vjernici organiziraju isključivo sa članovima domaćinstva, poštujući odredbe i uputstva zdravstvenih vlasti.

Zdravlje je imperativ

Prvi dan muslimanskog mjeseca posta ramazana u većini država će biti 13. aprila (utorak). Ramazan je sveti mjesec, u kojem je prije nešto više od 1400 godina vjerovjesnik Muhammed počeo primati dijelove Kur’ana, knjige koja je prema islamskom tumačenju izravan govor Boga, koji se na taj način obraća ljudima. Zbog toga milioni muslimana u svijetu koriste tih tridesetak dana ramazana kako bi se više posvetili molitvi, preispitivali vlastite propuste i jačali plemenitost.

Ali, već drugu godinu, barem u novijoj historiji, ramazanske aktivnosti su ograničene zbog pandemije korona virusa.

Tradicionalno zajednički iftari u vrijeme korone su vrlo problematični – tada se porodice i prijatelji uobičajeno sastaju da večeraju i zajedno se mole nakon posta ili cjelodnevnog  suzdržavanja od jela i pića. Takva prijateljska i porodična okupljanja u vrijeme pandemije značila bi i ubrzan prenos zaraze. Ali kako je briga o zdravlju jedan od imperativa islamskog učenja, tako i islamski učenjaci upozoravaju da ograničenja kontakata u cilju suzbijanja pandemije nije samo građanska dužnost, već i obaveza vjernika. U praktičnom smislu to znači da će se milioni vjernika muslimana ove godine ponovo morati odreći mnogih osobenosti ramazana, uključujući i zajedničke iftare i zajedničke molitve.

Prošle godine brojne različite islamske vjerske struje odlučile su potpuno zatvoriti džamije, u skladu sa preporukama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), uključujući i šiitske vjerske autoritete, i vrhovne autoritete sunitske muslimanske većine, poput učenjaka s univerziteta Al-Azhar u Egiptu.

Ovog ramazana Islamska zajednica u BiH je otvorila džamije, ali samo u dijelovima koji ne bi bili protivni epidemiološkim mjerama, propisane od nadležnih državnih organa.

Vjerske aktivnosti na društvenim mrežama

Omer Redžić je imam Čaršijske džamije u Prijedoru. Kaže da ne treba očajavati zbog ograničenja vjerskih okupljanja. Vjerske aktivnosti je moguće prilagoditi trenutnim okolnostima. Zabranu okupljanja po džamija prošle je godine okrenuo u svoju korist. Molitve kao i druge vjerske aktivnosti je objavljivao na društvenim mrežama, i na taj način došao do mnogo više vjernika nego što ih je mogao okupiti ranijih godina, kada su džamije bile otvorene.

"Neke naše aktivnosti na društvenim mrežama je pogledalo pet ili  šest hiljada ljudi, ili više od toga“, rekao je Redžić Al Jazeeri.

"Ako želimo biti realni, toliki broj ljudi je teško okupiti u jednoj džamiji“.

Bosna i Hercegovina je trenutno u jeku trećeg vala pandemije. Sa približno 7.000 smrtnih slučajeva od posljedica korona virusa zemlja je u samom vrhu smrtnosti u svijetu na sto hiljada stanovnika. Prema podacima koje prikuplja američki medicinski univerzitet Johns Hopkins, BiH je sada peta na svijetu sa 203 smrtna slučaja povezana s korona virusom na 100 hiljada stanovnika.