Dijalog Beograda i Prištine će biti nastavljen, ali uz odugovlačenje i upitan ishod, slažu se u ocjeni nekadašnji pregovarač Srbije Borko Stefanović i izvršni direktor Balkanske grupe za istraživanje politika sa Kosova Naim Rashiti, prenosi RTK.
Stefanović, koji je u vrijeme vlasti Demokratske stranke pregovarao sa tadašnjom delegacijom Kosova koju je predvodila Edita Tahiri, smatra da će se dijalog svakako nastaviti ali uz odlaganja, jer novom premijeru Kosova Albinu Kurtiju to nije prioritet, s obzirom da je okrenut domaćoj publici i dobijanju političkih poena kod kuće.
„O nastavku dijaloga se ne pita ni on ni Aleksandar Vučić, tako da nastavak možemo očekivati. Izvesno je i da će se obe strane truditi da ne postignu bilo kakav realan pomak i da će se ponovo sve vrteti oko zahtjeva Prištine za priznanje nezavisnosti Kosova od strane Beograda, dok će Vučić pokušavati da izbjegava rješenje kosovskog pitanja tajnim manevrima koji neće dati bilo kakav rezultat", rekao je Stefanović.
On je dodao da priznanje nezavisnosti Kosova nije rješenje problema već da je naprotiv potrebno riješiti sve ostalo, ako postoji želja da se obezbjedi mir i pomirenje u regionu kao i nesmetan put ka Evropskoj uniji.
Stefanović smatra da je teško povjerovati da će dijalog biti okonačan brzo, kao što to zahtjeva Evropska unija, pa čak ni da je tako značajan proces moguće okončati velikim dogovorom oko obavezujućeg sporazuma dvije strane, koji bi doneto stabilnost, suživot, pomirenje i nastavak puta ka EU.
Rashiti je ocjenio da je dijalog najteža tema za Kosovo, ali da će se on nastaviti jer predstavlja važno regionalno pitanje.
„Dijalog će se nastaviti ali sa različitim parametrima, jer će to tražiti politička opcija na Kosovu, koja se konstantno protivila načinu na koji se razvijao dijalog. To podrazumjeva da će se dijalog nastaviti sa nekim novim inputima Vlade Kosova, ali nešto kasnije, dakle ne u prvim danima formiranja institucija i vlade", dodao je Rashiti.
On je ocjenio da će ubrzanju aktivnosti doprineti i činjenica da sporovi Kosova i Srbije ometaju približavanje zapadnog Balkana Evropskoj uniji.
Rashiti je naveo da je od brzine postizanje ugovora mnogo važnije da taj sporazum reguliše odnose u potpunosti, omogući pomirenje, liječenje i kretanje, ekonomsku razmjenu bez prepreka, obrazovanje i pronalaženje nestalih.
Prema ocjeni Borka Stefanovića pitanje priznanja Kosova je ogromna prepreka koja će teško biti prevaziđena i da greše oni koji smatraju da bi taj akt bio svemoćno rješenje za sve probleme sa kojima se Kosovo suočava po pitanju korupcije, mafije, nasilja, mržnje i drugih posljedica rata.
Rashiti ističe da iskustva nekih drugih sukoba ukazuju da strane uključene u konflikt na kraju često budu iznenađene kako su konačno približile stavove.
„Važno je i za Kosovo i za Srbiju da budu u stalnom dijalogu, neprekidnoj komunikaciji, koordinaciji sa EU i međunarodnom zajednicom i na kraju da vide dokle seže pomirenje, sporazumjevanje i međusobno priznavanje", naveo je Rashiti.
Sagovornici se, ipak, ne slažu oko toga da li je prije nastavka dijaloga potrebno do kraja sprovesti Briselski sporazuma, prije svega u oblasti koja se tiče formiranja Zajednice srpskih opština.
Stefanović vjeruje da je neophodno da Priština u potpunosti formira tu instituciju, dok Rashiti kaže da se to ne može postaviti među prvim temama.
Rashiti ukazuje da dvije strane različito sagledavaju to pitanje - Priština kao dio zaključnog sporazuma, dok Beograd formiranje ZSO smatra početkom rasta, razvoja i stvaranja autonomije kosovskih Srba.
„U ovom neslaganju međunarodni posrednici nisu imali konsolidovan stav, jedni su se zalagali da ta tema ostane za završni dio pregovora, dok su drugi to tretirali kao normalan proces nastavka dijaloga i njegove primjene. U zavisnosti od atmosfere dijaloga, ZSO će napredovati u pravcu njene primjene i niko na Kosovu neće se usprotiviti Zajednici kao delu konačnog paketa uzajamnog priznavanja", dodao je Rashiti.
Stefanović je naveo da je Prištini omogućeno da se bavi samo dobijanjem priznanja nezavisnosti od strane zvaničnog Beograd, koristeći "amaterizam i tajne dogovore naprednjačke vlasti".
„Rješenje se jedino nalazi u pomirenju dva naroda kroz jasno i ozbiljno sproveden proces, rješavanje svih otvorenih pitanja koja su moguća i pronalaženje načina za suživot, poštujući postojeće razlike", rekao je Stefanović.
Rashiti smatra da je od dosadašnjeg dijaloga i sporazuma Kosovo imalo mnogo koristi, u oblasti pravosuđa, javnih opertera na sjeveru i normalizacije funkcionisanja granice sa Srbijom, ali da sporazumi nisu doprineli duhu normalizacije odnosa dvije strane.
„Glavni je problem što ni Srbija ni Kosovo nisu dobrovoljno pristupile dijalogu, sa dobrim namjerama da normalizuju odnose ili postignu pomirenje, već su se takmičile ko će više da dobije, ko će više političkih poena da postigne, a međunarodni posrednici su dozvolili da u određenom obimu degradira diskusija i debata o primjeni sporazuma", dodao je Rashiti.
Izvor: Kosovo Online/RTK1
„O nastavku dijaloga se ne pita ni on ni Aleksandar Vučić, tako da nastavak možemo očekivati. Izvesno je i da će se obe strane truditi da ne postignu bilo kakav realan pomak i da će se ponovo sve vrteti oko zahtjeva Prištine za priznanje nezavisnosti Kosova od strane Beograda, dok će Vučić pokušavati da izbjegava rješenje kosovskog pitanja tajnim manevrima koji neće dati bilo kakav rezultat", rekao je Stefanović.
On je dodao da priznanje nezavisnosti Kosova nije rješenje problema već da je naprotiv potrebno riješiti sve ostalo, ako postoji želja da se obezbjedi mir i pomirenje u regionu kao i nesmetan put ka Evropskoj uniji.
Stefanović smatra da je teško povjerovati da će dijalog biti okonačan brzo, kao što to zahtjeva Evropska unija, pa čak ni da je tako značajan proces moguće okončati velikim dogovorom oko obavezujućeg sporazuma dvije strane, koji bi doneto stabilnost, suživot, pomirenje i nastavak puta ka EU.
Rashiti je ocjenio da je dijalog najteža tema za Kosovo, ali da će se on nastaviti jer predstavlja važno regionalno pitanje.
„Dijalog će se nastaviti ali sa različitim parametrima, jer će to tražiti politička opcija na Kosovu, koja se konstantno protivila načinu na koji se razvijao dijalog. To podrazumjeva da će se dijalog nastaviti sa nekim novim inputima Vlade Kosova, ali nešto kasnije, dakle ne u prvim danima formiranja institucija i vlade", dodao je Rashiti.
On je ocjenio da će ubrzanju aktivnosti doprineti i činjenica da sporovi Kosova i Srbije ometaju približavanje zapadnog Balkana Evropskoj uniji.
Rashiti je naveo da je od brzine postizanje ugovora mnogo važnije da taj sporazum reguliše odnose u potpunosti, omogući pomirenje, liječenje i kretanje, ekonomsku razmjenu bez prepreka, obrazovanje i pronalaženje nestalih.
Prema ocjeni Borka Stefanovića pitanje priznanja Kosova je ogromna prepreka koja će teško biti prevaziđena i da greše oni koji smatraju da bi taj akt bio svemoćno rješenje za sve probleme sa kojima se Kosovo suočava po pitanju korupcije, mafije, nasilja, mržnje i drugih posljedica rata.
Rashiti ističe da iskustva nekih drugih sukoba ukazuju da strane uključene u konflikt na kraju često budu iznenađene kako su konačno približile stavove.
„Važno je i za Kosovo i za Srbiju da budu u stalnom dijalogu, neprekidnoj komunikaciji, koordinaciji sa EU i međunarodnom zajednicom i na kraju da vide dokle seže pomirenje, sporazumjevanje i međusobno priznavanje", naveo je Rashiti.
Sagovornici se, ipak, ne slažu oko toga da li je prije nastavka dijaloga potrebno do kraja sprovesti Briselski sporazuma, prije svega u oblasti koja se tiče formiranja Zajednice srpskih opština.
Stefanović vjeruje da je neophodno da Priština u potpunosti formira tu instituciju, dok Rashiti kaže da se to ne može postaviti među prvim temama.
Rashiti ukazuje da dvije strane različito sagledavaju to pitanje - Priština kao dio zaključnog sporazuma, dok Beograd formiranje ZSO smatra početkom rasta, razvoja i stvaranja autonomije kosovskih Srba.
„U ovom neslaganju međunarodni posrednici nisu imali konsolidovan stav, jedni su se zalagali da ta tema ostane za završni dio pregovora, dok su drugi to tretirali kao normalan proces nastavka dijaloga i njegove primjene. U zavisnosti od atmosfere dijaloga, ZSO će napredovati u pravcu njene primjene i niko na Kosovu neće se usprotiviti Zajednici kao delu konačnog paketa uzajamnog priznavanja", dodao je Rashiti.
Stefanović je naveo da je Prištini omogućeno da se bavi samo dobijanjem priznanja nezavisnosti od strane zvaničnog Beograd, koristeći "amaterizam i tajne dogovore naprednjačke vlasti".
„Rješenje se jedino nalazi u pomirenju dva naroda kroz jasno i ozbiljno sproveden proces, rješavanje svih otvorenih pitanja koja su moguća i pronalaženje načina za suživot, poštujući postojeće razlike", rekao je Stefanović.
Rashiti smatra da je od dosadašnjeg dijaloga i sporazuma Kosovo imalo mnogo koristi, u oblasti pravosuđa, javnih opertera na sjeveru i normalizacije funkcionisanja granice sa Srbijom, ali da sporazumi nisu doprineli duhu normalizacije odnosa dvije strane.
„Glavni je problem što ni Srbija ni Kosovo nisu dobrovoljno pristupile dijalogu, sa dobrim namjerama da normalizuju odnose ili postignu pomirenje, već su se takmičile ko će više da dobije, ko će više političkih poena da postigne, a međunarodni posrednici su dozvolili da u određenom obimu degradira diskusija i debata o primjeni sporazuma", dodao je Rashiti.
Izvor: Kosovo Online/RTK1
