Pobjeda Pokreta Samoopredjeljenje na Kosovu je bez presedana i ako se ne ode na ponovne izbore, premijera Kosova Albina Kurtija čeka mnogo posla, ocjenjuje Bodo Weber, stručnjak za Balkan i viši saradnik Savjeta za politiku demokratizacije u Berlinu.
Weber dodaje da, ukoliko i dođe do izbora, zbog nesuglasica oko pozicije predsjednika Kosova, oni neće ići u korist opozicionim strankama.
Kurtijeva Vlada je izabrana 22. marta glasovima poslanika Pokreta Samoopredjeljenje i manjinskih zajednica, bez opozicionih albanskih partija i Srpske liste.
Za izbor Vlade je bila potrebna prosta većina ili 61 glas, a za Kurtijevu Vladu je glasalo 67 poslanika, dok je 30 bilo protiv.
Međutim, novi izbori na Kosovu mogu biti ponovo raspisani, ukoliko se do 4. aprila ne izabere novi predsjednik zemlje.
Za funkciju predsjednice Kosova se na listi Samoopredjeljenja kandidovala Vjosa Osmani, ali za sada opozicione stranke ne žele da je podrže.
Osmani je, kao predsjednica Skupštine Kosova, vršila dužnost predsjednika od 5. novembra 2020. godine kada je Hashim Thaçi podneo ostavku jer je protiv njega potvrđena optužnica za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti.
Osmani je potom 22. marta funkciju vršenja dužnosti predsjednika Kosova predala novom predsjedniku Skupštine Glauku Konjufci.
Svakako, funkcija predsjednika Kosova može da se vrši najduže šest mjeseci a Ustav Kosova predviđa da novi predsjednik mora biti izabran 30 dana prije isteka mandata, ili da se u tom roku završe sve zakonske procedure.
Ono što je problematično je da je za izbor novog predsjednika potrebno 80 glasova poslanika, a ukoliko se prva dva kruga glasanja on ne izabere organizuje se i treći krug u kome predsjednik može biti izabran sa 61. glasom, ali je svakako potreban kvorum od 80 poslanika.
U slučaju da se predsjednik ne izabere, Ustav Kosova predviđa da se raspušta Skupština i raspisuju novi izbori koji moraju da budu održani u roku 45 dana.
"Može se reći da je njima (opozicionim strankama) veoma teško da ostvare bolje rezultate na izborima, što bi srušilo Kurtijevu Vladu ali bi se održavanjem novih izbora ugrozilo zdravlje građana. To bi samo naškodilo opoziciji i krajnji rezultat bi bio isti ili bi Kurti dobio još veći procenat", smatra Weber.
Weber u intervjuu za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže da rezultat izbora, održanih 14. februara na Kosovu, govori o najvećoj promjeni na političkoj sceni Kosova i da su podršci Samoopredjeljenju doprineli brojni problemi.
Samoopredjeljenje je na februarskim izborima osvojilo ubjedljivu pobjedu, odnosno 58 od 120 mjesta u Skupštini Kosova.
"Naravno, ovo je rezultat i velikih razlika između ratnih i poslijeratnih generacija, generacija koje su oblikovale politiku na Kosovu. U međuvremenu smo imali smenu Hashima Thaçija sa mjesta predsjednika i smjenu njegovog nasljednika sa mjesta predsednika Demokratske partije Kosova, kao i izbore u Demokratskom savezu Kosova i smenu Ise Mustafe sa mjesta predsednika (LDK). Ovo je ključna tačka, ali i veliki test za Samoopredjeljenje, koje je formiralo Vladu bez ijednog koalicionog partnera", navodi Weber.
Ocjenjuje da je formiranje jednopartijske Vlade stvorilo novu dinamiku na političkoj sceni na Kosovu, ali i nerealna očekivanja.
"Već dugo imamo dualizam između Demokratskog saveza Kosova i Demokratske partije Kosova, dok je Pokret Samoopredjeljenje raslo kao treća ključna stranka. Ovo je prvi put da imamo vladu koja nije formirana kroz koaliciju, što je u velikoj mjeri smanjilo ulogu opozicije. Ali ova situacija takođe stvara nerealna očekivanja prema Vladi, koja ne može kriviti nikoga, čak ni opoziciju, niti bilo kog nedisciplinovanog partnera", ocjenjuje Weber.
Uprkos činjenici što Kurti među prioritetima njegove Vlade nije uvrstio dijalog između Kosova i Srbije o normalizaciji odnosa, stručnjak za Balkan Bodo Weber smatra da se taj proces treba nastaviti uz neke promjene, odnosno uz transaltlansku saradnju, jer kako kaže, Evropska unija i Sjedinjene Države moraju vratiti kredibilitet dijalogu.
"Ovaj proces je dostigao najnižu tačku u posljednje četiri godine pregovora, ka takozvanom sveobuhvatnom konačnom sporazumu. To je takođe zbog negativne uloge tadašnjeg tima EU (bivše visoke predstavnice za spoljne poslove) Federice Mogherini i preuzimanja ključne uloge administracije (bivšeg američkog predsjednika Donalda) Trumpa, koja je ozbiljno diskreditovala proces. Ovaj proces se mora nastaviti. Onda treba definisati principe i ciljeve dijaloga. To su zadaci evropskog bloka i SAD", dodaje Weber.
Prema Weberovim riječima, Kurtijev pristup ovoj situaciji može da olakša ali i da iskomplikuje proces dijaloga.
"Njegovi principi da Srbija mora da prihvati da je Kosovo nezavisno i da je Kosovo ravnopravna strana u pregovorima bili su u osnovi dijaloga i trebalo bi da budu dio njega, kada se nastavi proces. Ali postoje i drugi principi. Zapadnim pregovaračima probleme stvara insistiranje Prištine da se ne prave drugi kompromisi. Ako se radi o nedostatku kompromisa oko statusa Kosova, ovo je potpuno tačno. Ali ako želite da pregovarate sa Srbijom, sa krajnjim ciljem da Srbija prizna državu Kosovo, onda u Beogradu mora da postoji nešto simbolično. S tim u vezi, ne bi trebalo raspravljati o statusu, već o bilateralnim pitanjima, u kojima ima prostora za stvarne pregovore", navodi on.
Kurtijev zahtjev Srbiji za suočavanje sa prošlošću i ratnim zločinima počinjenim na Kosovu, Weber vidi kao sasvim razuman stav sa kosovskog aspekta.
Međutim, ukazuje on, takvi zahtjevi se ne podudaraju sa političkom scenom u Srbiji.
"Fokus bi trebao biti na tome da Kosovo dovrši svoj suverenitet, teritorijalni integritet i međunarodni subjektivitet kroz priznavanje od strane Srbije na kraju procesa, i na taj način obezbjedi priznanje od pet država EU koje ga ne priznaju a koje su dale znak da će sljediti put Srbije“.
Ideja da bi Srbija mogla da preuzme sjever Kosova u zamjenu za Preševsku dolinu prvi put je predstavljena javnosti 2018. godine.
Među prvima je ovu temu otvorio bivši predsjednik Kosova Hashima Thaçi, dok se predsjednik Srbije Aleksandar Vučić zalagao za korekciju granica.
Sjedinjene Države nisu odbacile mogućnost razmjene teritorija ako se obe strane slože, dok je u zemljama EU ova ideja izazvala pozitivne i negativne komentare.
Međutim, Weber ocjenjuje da se to pitanje više nikada neće vratiti na pregovarački sto ali ne samo zato što Thaçi više nije na vlasti.
"Pitanje promjene granica je odbačeno čim je otišla administracija bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa i Mogherini. Što se tiče zabrinutosti da bi Zajednica opština sa srpskom većinom mogla da postane instrument regionalne autonomije ili treća grana vlasti, to ostaje na stolu, ali u dijalogu koji se sada odvija u Briselu, suština Zajednice nije pronađena. Pokret Samoopredjeljenje je zauzeo oštar stav prema tom pitanju. Siguran sam da će to biti teška tačka za pregovore", navodi Weber.
Weber vjeruje da rješenje u okviru dijaloga Kosova i Srbije može da se pronađe za vreme administracije novog predsednika SAD Joe Bidena.
Weber očekuje da dijalog u drugom formatu može biti nastavljenu prvoj polovini ove godine.
"Ako se principi definišu i dijalog se može obnoviti, duboko vjerujem da se rešenje može naći tokom Bidenovog mandata."
Diplomatski izvori iz Evropske unije rekli su za RSE pre nekoliko mjeseci da je glavna prepreka zaključenju procesa liberalizacije viznog režima za Kosovo i dalje Francuska, koja trenutno ne podržava liberalizaciju viznog režima. Trenutni stav Francuske podržala je i Holandija.
Evropska komisija i Evropski parlament potvrdili su da je Kosovo ispunilo sve kriterijume za liberalizaciju viznog režima.
Međutim, ovo pitanje je zastalo u Savetu EU, jer se neke zemlje ne slažu oko slobodnog kretanja građana Kosova.
Weber procjenjuje da je Kosovo u tom pogledu uradilo svoj posao, u smislu ispunjavanja uslova.
"Moram reći da sam vrlo ljut. Sramotno je kako je Kosovo zapelo po pitanju liberalizacije viznog režima, iako su uslovi ispunjeni već nekoliko godina…. Sudbina pitanja liberalizacije viza je kolateralna šteta i nešto što nema nikakve veze sa Kosovom. Čitav problem leži u nedostatku jedinstva unutar Evropske unije po pitanjima azila i migracija, tako da to nema nikakve veze sa Kosovom, koje je uradilo svoj posao. Prošle godine bilo je znakova da će ove godine biti napretka, ali nažalost nedavne izjave iz Pariza - koje i dalje blokiraju liberalizaciju - nisu pobudile nadu", poručuje Weber.
Prema njegovim riječima, prethodna Vlada Kosova nije bila aktivna kada je u pitanju proces liberalizacije viza.
"Kurtijeva vlada mora naporno da radi. Mnoge pretpostavke o ilegalnim migracijama, povezane su sa procesom liberalizacije, ne zasnivaju na činjenicama, dakle, ima mjesta za podizanje glasa koji nije podigla prethodna vlada", naveo je, između ostalog, Weber.
Kurtijeva Vlada je izabrana 22. marta glasovima poslanika Pokreta Samoopredjeljenje i manjinskih zajednica, bez opozicionih albanskih partija i Srpske liste.
Za izbor Vlade je bila potrebna prosta većina ili 61 glas, a za Kurtijevu Vladu je glasalo 67 poslanika, dok je 30 bilo protiv.
Međutim, novi izbori na Kosovu mogu biti ponovo raspisani, ukoliko se do 4. aprila ne izabere novi predsjednik zemlje.
Za funkciju predsjednice Kosova se na listi Samoopredjeljenja kandidovala Vjosa Osmani, ali za sada opozicione stranke ne žele da je podrže.
Osmani je, kao predsjednica Skupštine Kosova, vršila dužnost predsjednika od 5. novembra 2020. godine kada je Hashim Thaçi podneo ostavku jer je protiv njega potvrđena optužnica za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti.
Osmani je potom 22. marta funkciju vršenja dužnosti predsjednika Kosova predala novom predsjedniku Skupštine Glauku Konjufci.
Svakako, funkcija predsjednika Kosova može da se vrši najduže šest mjeseci a Ustav Kosova predviđa da novi predsjednik mora biti izabran 30 dana prije isteka mandata, ili da se u tom roku završe sve zakonske procedure.
Ono što je problematično je da je za izbor novog predsjednika potrebno 80 glasova poslanika, a ukoliko se prva dva kruga glasanja on ne izabere organizuje se i treći krug u kome predsjednik može biti izabran sa 61. glasom, ali je svakako potreban kvorum od 80 poslanika.
U slučaju da se predsjednik ne izabere, Ustav Kosova predviđa da se raspušta Skupština i raspisuju novi izbori koji moraju da budu održani u roku 45 dana.
"Može se reći da je njima (opozicionim strankama) veoma teško da ostvare bolje rezultate na izborima, što bi srušilo Kurtijevu Vladu ali bi se održavanjem novih izbora ugrozilo zdravlje građana. To bi samo naškodilo opoziciji i krajnji rezultat bi bio isti ili bi Kurti dobio još veći procenat", smatra Weber.
Weber u intervjuu za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže da rezultat izbora, održanih 14. februara na Kosovu, govori o najvećoj promjeni na političkoj sceni Kosova i da su podršci Samoopredjeljenju doprineli brojni problemi.
Samoopredjeljenje je na februarskim izborima osvojilo ubjedljivu pobjedu, odnosno 58 od 120 mjesta u Skupštini Kosova.
"Naravno, ovo je rezultat i velikih razlika između ratnih i poslijeratnih generacija, generacija koje su oblikovale politiku na Kosovu. U međuvremenu smo imali smenu Hashima Thaçija sa mjesta predsjednika i smjenu njegovog nasljednika sa mjesta predsednika Demokratske partije Kosova, kao i izbore u Demokratskom savezu Kosova i smenu Ise Mustafe sa mjesta predsednika (LDK). Ovo je ključna tačka, ali i veliki test za Samoopredjeljenje, koje je formiralo Vladu bez ijednog koalicionog partnera", navodi Weber.
Ocjenjuje da je formiranje jednopartijske Vlade stvorilo novu dinamiku na političkoj sceni na Kosovu, ali i nerealna očekivanja.
"Već dugo imamo dualizam između Demokratskog saveza Kosova i Demokratske partije Kosova, dok je Pokret Samoopredjeljenje raslo kao treća ključna stranka. Ovo je prvi put da imamo vladu koja nije formirana kroz koaliciju, što je u velikoj mjeri smanjilo ulogu opozicije. Ali ova situacija takođe stvara nerealna očekivanja prema Vladi, koja ne može kriviti nikoga, čak ni opoziciju, niti bilo kog nedisciplinovanog partnera", ocjenjuje Weber.
'Definisati principe dijaloga'
Uprkos činjenici što Kurti među prioritetima njegove Vlade nije uvrstio dijalog između Kosova i Srbije o normalizaciji odnosa, stručnjak za Balkan Bodo Weber smatra da se taj proces treba nastaviti uz neke promjene, odnosno uz transaltlansku saradnju, jer kako kaže, Evropska unija i Sjedinjene Države moraju vratiti kredibilitet dijalogu.
"Ovaj proces je dostigao najnižu tačku u posljednje četiri godine pregovora, ka takozvanom sveobuhvatnom konačnom sporazumu. To je takođe zbog negativne uloge tadašnjeg tima EU (bivše visoke predstavnice za spoljne poslove) Federice Mogherini i preuzimanja ključne uloge administracije (bivšeg američkog predsjednika Donalda) Trumpa, koja je ozbiljno diskreditovala proces. Ovaj proces se mora nastaviti. Onda treba definisati principe i ciljeve dijaloga. To su zadaci evropskog bloka i SAD", dodaje Weber.
Prema Weberovim riječima, Kurtijev pristup ovoj situaciji može da olakša ali i da iskomplikuje proces dijaloga.
"Njegovi principi da Srbija mora da prihvati da je Kosovo nezavisno i da je Kosovo ravnopravna strana u pregovorima bili su u osnovi dijaloga i trebalo bi da budu dio njega, kada se nastavi proces. Ali postoje i drugi principi. Zapadnim pregovaračima probleme stvara insistiranje Prištine da se ne prave drugi kompromisi. Ako se radi o nedostatku kompromisa oko statusa Kosova, ovo je potpuno tačno. Ali ako želite da pregovarate sa Srbijom, sa krajnjim ciljem da Srbija prizna državu Kosovo, onda u Beogradu mora da postoji nešto simbolično. S tim u vezi, ne bi trebalo raspravljati o statusu, već o bilateralnim pitanjima, u kojima ima prostora za stvarne pregovore", navodi on.
Kurtijev zahtjev Srbiji za suočavanje sa prošlošću i ratnim zločinima počinjenim na Kosovu, Weber vidi kao sasvim razuman stav sa kosovskog aspekta.
Međutim, ukazuje on, takvi zahtjevi se ne podudaraju sa političkom scenom u Srbiji.
"Fokus bi trebao biti na tome da Kosovo dovrši svoj suverenitet, teritorijalni integritet i međunarodni subjektivitet kroz priznavanje od strane Srbije na kraju procesa, i na taj način obezbjedi priznanje od pet država EU koje ga ne priznaju a koje su dale znak da će sljediti put Srbije“.
'Tema promjene granica nije na stolu'
Ideja da bi Srbija mogla da preuzme sjever Kosova u zamjenu za Preševsku dolinu prvi put je predstavljena javnosti 2018. godine.
Među prvima je ovu temu otvorio bivši predsjednik Kosova Hashima Thaçi, dok se predsjednik Srbije Aleksandar Vučić zalagao za korekciju granica.
Sjedinjene Države nisu odbacile mogućnost razmjene teritorija ako se obe strane slože, dok je u zemljama EU ova ideja izazvala pozitivne i negativne komentare.
Međutim, Weber ocjenjuje da se to pitanje više nikada neće vratiti na pregovarački sto ali ne samo zato što Thaçi više nije na vlasti.
"Pitanje promjene granica je odbačeno čim je otišla administracija bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa i Mogherini. Što se tiče zabrinutosti da bi Zajednica opština sa srpskom većinom mogla da postane instrument regionalne autonomije ili treća grana vlasti, to ostaje na stolu, ali u dijalogu koji se sada odvija u Briselu, suština Zajednice nije pronađena. Pokret Samoopredjeljenje je zauzeo oštar stav prema tom pitanju. Siguran sam da će to biti teška tačka za pregovore", navodi Weber.
Weber vjeruje da rješenje u okviru dijaloga Kosova i Srbije može da se pronađe za vreme administracije novog predsednika SAD Joe Bidena.
Weber očekuje da dijalog u drugom formatu može biti nastavljenu prvoj polovini ove godine.
"Ako se principi definišu i dijalog se može obnoviti, duboko vjerujem da se rešenje može naći tokom Bidenovog mandata."
'Liberalizacije viza za građane Kosova je posljedica kolateralne štete'
Diplomatski izvori iz Evropske unije rekli su za RSE pre nekoliko mjeseci da je glavna prepreka zaključenju procesa liberalizacije viznog režima za Kosovo i dalje Francuska, koja trenutno ne podržava liberalizaciju viznog režima. Trenutni stav Francuske podržala je i Holandija.
Evropska komisija i Evropski parlament potvrdili su da je Kosovo ispunilo sve kriterijume za liberalizaciju viznog režima.
Međutim, ovo pitanje je zastalo u Savetu EU, jer se neke zemlje ne slažu oko slobodnog kretanja građana Kosova.
Weber procjenjuje da je Kosovo u tom pogledu uradilo svoj posao, u smislu ispunjavanja uslova.
"Moram reći da sam vrlo ljut. Sramotno je kako je Kosovo zapelo po pitanju liberalizacije viznog režima, iako su uslovi ispunjeni već nekoliko godina…. Sudbina pitanja liberalizacije viza je kolateralna šteta i nešto što nema nikakve veze sa Kosovom. Čitav problem leži u nedostatku jedinstva unutar Evropske unije po pitanjima azila i migracija, tako da to nema nikakve veze sa Kosovom, koje je uradilo svoj posao. Prošle godine bilo je znakova da će ove godine biti napretka, ali nažalost nedavne izjave iz Pariza - koje i dalje blokiraju liberalizaciju - nisu pobudile nadu", poručuje Weber.
Prema njegovim riječima, prethodna Vlada Kosova nije bila aktivna kada je u pitanju proces liberalizacije viza.
"Kurtijeva vlada mora naporno da radi. Mnoge pretpostavke o ilegalnim migracijama, povezane su sa procesom liberalizacije, ne zasnivaju na činjenicama, dakle, ima mjesta za podizanje glasa koji nije podigla prethodna vlada", naveo je, između ostalog, Weber.
