Na današnji dan 1996. godine uhapšen je i predat Haškom tribunalu Dražen Erdemović, prvi optuženik iz BiH koji je priznao krivicu za počinjene ratne zločine.
Slobodna Bosna" donosi novu priču iz historije.
Zanimljivo je kako je na suđenju Ratku Mladiću 2013. godine u Haagu Dražen Erdemović bio svjedok pokajnik koji je, progonjen grižnjom savjesti i nakon što su ga dojučerašnji saborci pokušali ubiti, odlučio ispričati stravične događaje iz Srebrenice.
Od 13. do 19. jula 1995. godine ubijane su hiljade muslimana u Srebrenici i okolnim mjestima. Decenijama su trajala suđenja, a Erdemović, inače Hrvat iz BiH, pripadnik Vojske Republike Srpske, prvi je koji je odlučio priznati svoju krivicu.
Erdemović je 1996. našao novinarku američkog ABC-ja i ispričao joj sve što je radio i vidio. Uskoro je optužen pred Haškim tribunalom (ICTY), priznao je krivicu i prvostepenom presudom osuđen na deset godina zatvora. Nakon žalbe, to je smanjeno na pet godina.
Otkrio je i mjesta gdje su zarobljenici ubijani i zakopani u masovne grobnice. Dražen Erdemović je na suđenju rekao da su 16. jula 1995. prvi autobusi počeli stizati kod sela Pilica, u općini Zvornik. U tim su autobusima bili muslimanski muškarci i dječaci zarobljeni u Srebrenici i izdvojeni kao "vojno sposobni".
Povezanih očiju počeli su, u grupama od 10, izlaziti iz autubusa. Postrojeni su na poljani iza farme, a potom su strijeljali u leđa.
"Žao mi je svih žrtava u bivšoj BiH, bez obzira na njihovu nacionalnost", riječi su kojima se Dražen Erdemović, jedan od svjedoka koji su svjedočili protiv Ratka Mladića, obratio Haškom sudu.
Erdemović, koji je za vrijeme izvršavanja ratnih zločina i sam bio pripadnik srpske vojske u BiH, zatim je objasnio zašto je otišao u rat.
"U ratu sam izgubio mnogo dobrih prijatelja raznih nacionalnosti i ja sam siguran da su svi oni bili protiv rata. Oni, jednostavno, nisu imali drugog izbora. Rat je došao i nije bilo izlaza. Isto se meni dogodilo."
Nakon što je i sam ubio stotine nenaoružanih civila, Erdemović je 1996. prišao novinarki ABC-ja te joj rekao da želi svjedočiti pred sudom.
"Bez da sam uhapšen, ispitivan ili stavljen pod pritisak, novinarki sam priznao šta sam napravio i rekao sam joj da želim ići pred Međunarodni sud... zbog svoje savjesti, zbog svoga života, zbog svoga djeteta i žene, ja ne mogu promijeniti šta sam rekao toj novinarki."
Erdemović se na kraju svog govora ponovno izvinio te dodao da on više ništa ne može napraviti.
"Neizmjerno mi je žao zbog svega što se dogodilo, ali ja ne mogu ništa napraviti. Kada sam nešto mogao napraviti, to sam i učinio. Hvala vam. Nemam više ništa za reći."
Danas živi na nepoznatoj lokaciji, pod skrivenim identitetom.
Zanimljivo je kako je na suđenju Ratku Mladiću 2013. godine u Haagu Dražen Erdemović bio svjedok pokajnik koji je, progonjen grižnjom savjesti i nakon što su ga dojučerašnji saborci pokušali ubiti, odlučio ispričati stravične događaje iz Srebrenice.
Od 13. do 19. jula 1995. godine ubijane su hiljade muslimana u Srebrenici i okolnim mjestima. Decenijama su trajala suđenja, a Erdemović, inače Hrvat iz BiH, pripadnik Vojske Republike Srpske, prvi je koji je odlučio priznati svoju krivicu.
Erdemović je 1996. našao novinarku američkog ABC-ja i ispričao joj sve što je radio i vidio. Uskoro je optužen pred Haškim tribunalom (ICTY), priznao je krivicu i prvostepenom presudom osuđen na deset godina zatvora. Nakon žalbe, to je smanjeno na pet godina.
Otkrio je i mjesta gdje su zarobljenici ubijani i zakopani u masovne grobnice. Dražen Erdemović je na suđenju rekao da su 16. jula 1995. prvi autobusi počeli stizati kod sela Pilica, u općini Zvornik. U tim su autobusima bili muslimanski muškarci i dječaci zarobljeni u Srebrenici i izdvojeni kao "vojno sposobni".
Povezanih očiju počeli su, u grupama od 10, izlaziti iz autubusa. Postrojeni su na poljani iza farme, a potom su strijeljali u leđa.
Pokajao se nakon ubistva stotina civila
"Žao mi je svih žrtava u bivšoj BiH, bez obzira na njihovu nacionalnost", riječi su kojima se Dražen Erdemović, jedan od svjedoka koji su svjedočili protiv Ratka Mladića, obratio Haškom sudu.
Erdemović, koji je za vrijeme izvršavanja ratnih zločina i sam bio pripadnik srpske vojske u BiH, zatim je objasnio zašto je otišao u rat.
"U ratu sam izgubio mnogo dobrih prijatelja raznih nacionalnosti i ja sam siguran da su svi oni bili protiv rata. Oni, jednostavno, nisu imali drugog izbora. Rat je došao i nije bilo izlaza. Isto se meni dogodilo."
Nakon što je i sam ubio stotine nenaoružanih civila, Erdemović je 1996. prišao novinarki ABC-ja te joj rekao da želi svjedočiti pred sudom.
"Bez da sam uhapšen, ispitivan ili stavljen pod pritisak, novinarki sam priznao šta sam napravio i rekao sam joj da želim ići pred Međunarodni sud... zbog svoje savjesti, zbog svoga života, zbog svoga djeteta i žene, ja ne mogu promijeniti šta sam rekao toj novinarki."
Erdemović se na kraju svog govora ponovno izvinio te dodao da on više ništa ne može napraviti.
"Neizmjerno mi je žao zbog svega što se dogodilo, ali ja ne mogu ništa napraviti. Kada sam nešto mogao napraviti, to sam i učinio. Hvala vam. Nemam više ništa za reći."
Danas živi na nepoznatoj lokaciji, pod skrivenim identitetom.
