Mišljenje analitičara

Bez suštinskih diplomatskih pregovora između Kosova i Srbije, pod pokroviteljstvom Evropske unije i podrške Sjedinjenih Američkih Država, teško da će konačan sporazum biti postignut u sljedećih par godina, ocjenjuju politički analitičari, uoči današnje posjete specijalnog predstavnika EU za dijalog Miroslava Lajčaka.

Kako prenosi Koha, njemački analitičar Bodo Weber istakao je da je potrebno ponovo uspostaviti proces dijaloga Beograda i Prištine.

"S obzirom na to da su pregovori o sveobuhvatnom sporazumu u posljednje četiri godine išli u pogrešnom smjeru i zakomplikovali odnose Brisela, Vašingtona i Prištine, neophodan je nastavak dijaloga. Mora postojati bliska transatlantska saradnja i moramo osigurati uspostavljanje osnovnih principa tamo gdje se o statusu Kosova ne može pregovarati. Dakle, da shvatimo da je ovo dijalog da Srbija krene ka priznanju države Kosovo i da se dogodi puna integracija Srba u kosovske institucije“, rekao je Weber.

U međuvremenu, Lajčakova posjeta, prije formiranja institucija, prema njemačkom analitičaru, pokazuje potrebu da EU još jednom poruči koje obaveze očekuju da na sebe preuzme Kurtijeva vlada kada je u pitanju dijalog Beograda i Prištine.

Demush Shasha iz Instituta "Epik" procjenjuje da će Lajčakova posjeta biti dobra prilika za razmjenu mišljenja o perspektivi nastavka procesa dijaloga.

"Prvo, Lajčak će biti informisan od čitavog političkog spektra o njihovim stavovima o izbornom procesu i izgledima za uspostavljanje novih institucija. I drugo, Lajčak će obavjestiti stranke o svojim stavovima o dinamici i suštini dijaloga za normalizaciju odnosa. Dakle, ukratko, smatram da će to biti dobra prilika za strane da razmjene mišljenja o perspektivi dijaloga“, naglasio je Shasha.

Specijalni predstavnik EU za dijalog Kosova i Srbije Miroslav Lajčak, otkako je stupio na dužnost, izrazio je namjeru da stranke dovede do sveobuhvatnog i pravno obavezujućeg sporazuma. Ali, nije pomenuo da će i ona imati uzajamno priznanje koje zahtjeva kosovska strana.

Takođe, Njemačka i Francuska preko ambasadora u Prištini potvrdile su spremnost da podrže nastavak dijaloga, koji pomaže evropskim integracijama obe strane.

Sa druge strane, kandidat za formiranje nove vlade Albin Kurti više puta je ponovio da dijalog nije među prioritetima.

Šef kancelarije EU u Prištini Tomáš Szunyog smatra da je Kurtijeva izjava pozitivna.

"Shvatam da postoji pozitivan razvoj u tim izjavama, od toga da uopšte nisu prioritet, pa do prioriteta broj šest, to je sada četvrti prioritet, tako da mislim da vidimo dobre znake, jer je dijalog važan, ne samo za Kosovo, već i za ceo region“, naglasio je Szunyog.

Što se tiče hijerarhije važnosti dijaloga, Shasha smatra da takve diskusije nemaju praktičnu korist.

"Dijalog je bio, jeste i biće prioritet svake vlade. Da li je prva ili četvrta, više je politički nebitna semantika. Međutim, očekujem da će sljedeća vlada, za razliku od prethodnih vlada, postići napredak u oba smjera i unutrašnjih reformi i u dijalogu za normalizaciju odnosa“, rekao je Shasha.

Kurtijevu izjavu da će on, prije svega, dijalog voditi sa kosovskim Srbima, Weber ocjenjuje kao dobar stav.

"Ovo je nešto što godinama nedostaje. Ali, smatram da je dio dogmatskog stava da bi u teoretskom pogledu sa državne pozicije bilo dobro imati posla sa svojim građanima, ali mi znamo da su Srbi u nepovoljnom položaju, nisu oni sami, zavisni su od Beogradi. Bio bi uspjeh ako se Srbi oslobode ovog uticaja“, rekao je Weber.

Pod Lajčakovim mandatom, održana su samo dva politička sastanka na visokom nivou između premijera Kosova Avdullaha Hotija i predsjednika Srbije Aleksandra Vučića. Održano je nekoliko sastanaka na tehničkom nivou, gdje do sada, postoji saglasnost po pitanju nestalih, ali detalji sporazuma nisu razjašnjeni, s obrazloženjem da će i on biti dio konačnog sporazuma.

Kada je u pitanju napredak u dijalogu između Kosova i Srbije, Shasha smatra da do značajnih pomaka neće doći tako brzo.

Shasha napominje i da bi obe strane trebalo da se uključe u suštinske diplomatske pregovore, pod pokroviteljstvom EU i uz podršku SAD.

"Takav pristup zahtjevao bi da se intenzivnim diplomatskim radom identifikuje nekoliko mogućih scenarija koji bi mogli da budu suštinski dio budućeg sporazuma između Kosova i Srbije. Tek nakon postizanja principijelnog sporazuma o tome šta bi moglo da bude srž budućeg sporazuma, lideri obe strane bi mogli da započnu sveobuhvatnu društvenu raspravu o značaju sporazuma i da postignu konsenzus o kompromisima“, naglasio je Shasha.

Prema njegovim riječima, takav pristup jednostavno zahtjeva vrijeme i transparentnost dijaloga.

"Nemam ambiciozna očekivanja za postizanje sveobuhvatnog sporazuma u kratkom vremenu. Vremenski gledano, najoptimističniji scenario koji vidim je da se tokom 2021-2022. godine, povede zgusnuti diplomatski dijalog, što bi moglo da otvori put sveobuhvatnom sporazumu 2023. godine, poslije parlamentarnih i predsjedničkih izbora u Srbiji“, naglasio je Shasha.

Kontroverza oko ZSO prigušila je entuzijazam stranaka. Iako je ovo zvanično odbijeno, pregovori su zastali kada je Srbija zahtjevala da se ZSO uključi na dnevni red.

Što se tiče pitanja ZSO, Shasha smatra da bi sledeća vlada trebalo da razmotri njegovo osnivanje, u skladu sa odlukom Ustavnog suda Kosova.

"S tim u vezi, smatram da se rješenje može naći u nadležnostima ZSO koje su predviđene Ahtisaarijevim paketom, kao što su pitanja kulture, umjetnosti, nauke i obrazovanja (član 4. Ahtisaarijevog paketa), u skladu sa evropskom Poveljom o lokalnoj samoupravi. Takođe, trebalo bi razmotriti i materijalizaciju saradnje opština sa srpskom većinom sa državom i institucijama Srbije, pod koordinacijom Ministarstva lokalne uprave (član 10. Ahtisarijevog paketa). Važan dio ove saradnje je sporazum o transparentnosti finansiranja srpske države srpskih opština na Kosovu (član 11. Ahtisaarijevog paketa)“, naveo je Shasha.

Tokom nedavne posjete Prištini i Beogradu prošle godine, specijalni predstavnik EU Miroslav Lajčak jasno je rekao da ne može doći do normalizacije odnosa bez primjene Sporazuma o pridruživanju.

Izjava Beograda da bi Kosovo trebalo da promjeni Ustav zbog formiranja ZSO, izazvala je oštre reakcije.

Lajčakova kancelarija je kasnije pojasnila da međunarodni ugovori podrazumjevaju pravne i ustavne promjene za obe zemlje.

Kosovo je u dijalogu sa Srbijom od 2011. godine i postoji oko 33 sporazuma. Ali, mnogi još uvijek nisu pronašli primjenu na terenu, uključujući slobodu kretanja prema sjeveru i otvaranje mosta preko rijeke Ibar.

Definicija administrativne granice između Južne i Sjeverne Mitrovica, koja je dio paketa sporazuma o slobodnom kretanju, takođe je postala problem.

Izvor: Kosovo Online/Koha ditore