Jeta Krasniqi iz Demokratskog instituta Kosova u intervjuu za Ekonomija Onlajn rekla je da Evropska unija prepustila Beogradu i Prištini da sami protumače šta znači normalizacija odnosa, čime je, zapravo, otežala postizanje konačnog sporazuma dveju strana.
"Evropska unija je izrazila spremnost da postigne sporazum za nekoliko mjeseci, ali ovo ne zavisi samo od EU već i od Kosova, Srbije i spoljnih faktora. Ono što vidimo je da Evropska unija nije direktno postavila stav da bi na kraju ovog procesa trebalo doći do uzajamnog priznavanja. Još uvijek je ostavljeno strankama da same tumače šta normalizacija znači, odnosno da Kosovo to tumači kao priznanje, a Srbija ne, što je zapravo otežalo postizanje sporazuma", rekla je Krasniqi.
Kako je dodala, postoji niz procesa koje Kosovo mora da zaključi dok traje sam proces dijaloga.
"Sad, znajući da ćemo imati izbore, imaćemo novu vladu, moramo se ponovo založiti za u UN, i mora biti zahtjev Vlade Kosova, kosovskih institucija prema EU da se razjasni njihov stav, ali i da imaju veću podršku država članica iz Njemačke i Francuske za članstvo Kosova u UN. Dakle, postoji mnogo procesa koje Kosovo mora da sprovede kroz ovaj sporazum. Prema tome, diskusija bi trebalo da ide, ne samo o onim sadržajima ili elementima u sporazumu, već o tome šta mi kao Kosovo želimo da postignemo kroz ovaj sporazum i kakvu ulogu EU treba da ima da podrži Kosovo u postizanju ovih ciljeva”, ocjenila je Krasniqi.
Kao jednu od tema dijaloga koju treba potencirati, Krasniqi ističe i temu nestalih.
"Pitanje suočavanja s prošlošću je ključno pitanje i mora se tražiti sudbina nestalih osoba. Srbija nikada nije priznala krivicu niti je preuzela odgovornost za zločine počinjene na Kosovu i ako želimo da razgovaramo o miru i pomirenju, oni se ne mogu održati ako ne bude priznato krivično djelo počinjeno na Kosovu. Treba da radimo na rasvjetljavanju sudbine nestalih i da po svaku cijenu tražimo pravdu, jer ono što smo vidjeli u ovom procesu je da se o nestalima razgovaralo, ali nedostaje ključni element, a to je da neko mora da preuzme odgovornost", rekla je Krasniqi.
Arbresha Loxha-Stubla iz Grupe za političke i pravne studije rekla je da je EU u procesu dijaloga potpuno iscrpila sve teme.
"Pristup EU generalno je pristup koji je iscrpeo proces kao takav, što je dovelo do gubitka vremena, a Kosovo vratilo na teme koje su već obrađivane u prethodnim godinama. I konačno, imali smo priliku da usmjerimo pažnju na ZSO, od čega Srbija neće odustati, što će samo dovesti do još jedne blokade dijaloga. To naravno zavisi od pristupa nove vlade. U budućnosti očekujemo i zahtjevamo od sljedeće vlade da Skupština bude više uključena i da izvještavanje Skupštini bude izvršeno onako kako ustavni poredak i važeći zakoni nalažu", rekla je Loxha-Stubla.
Prema njenim riječima, nova vlada bi trebalo bi da definiše jasnu strategiju u vezi sa dijalogom sa Srbijom.
"Prije svega, Kosovo mora da traži garancije od posrednika iz EU i SAD za bilo koji konačni sporazum koji će biti postignut između Kosova i Srbije. Drugo, moramo imati stabilnu i ponovo legitimnu vladu, tj. Vladu koja poštuje ustavni poredak, stvara unutrašnje političko jedinstvo, definiše svoju strategiju u dijalogu, definiše crvene linije i da bude spremna da se suoči sa dinamikom i izazovima dijaloga, posebno uzimajući u obzir pristup Srbije dijalogu u cilju očuvanja suvereniteta i jedinstva i funkcionalnosti srpske države", rekla je Loxha-Stubla.
Izrazila je optimizam u pogledu pozitivnog pristupa administracije Joea Bidena u procesu dijaloga.
"U principu, od početka tražimo od SAD da budu dio pregovaračkog stola, uzimajući u obzir njihovu ulogu i doprinos stvaranju države Kosovo. Smatramo da je sada veoma važno kakav će biti pristup administracije Bidena i naravno da smo i dalje pozitivni u smislu da su Sjedinjene Američke Države uvijek imale konstruktivnu i važnu ulogu u procesu dijaloga", zaključila je Loxha-Stubla.
Izvor: Kosovo online/ Ekonomiaonline
Kako je dodala, postoji niz procesa koje Kosovo mora da zaključi dok traje sam proces dijaloga.
"Sad, znajući da ćemo imati izbore, imaćemo novu vladu, moramo se ponovo založiti za u UN, i mora biti zahtjev Vlade Kosova, kosovskih institucija prema EU da se razjasni njihov stav, ali i da imaju veću podršku država članica iz Njemačke i Francuske za članstvo Kosova u UN. Dakle, postoji mnogo procesa koje Kosovo mora da sprovede kroz ovaj sporazum. Prema tome, diskusija bi trebalo da ide, ne samo o onim sadržajima ili elementima u sporazumu, već o tome šta mi kao Kosovo želimo da postignemo kroz ovaj sporazum i kakvu ulogu EU treba da ima da podrži Kosovo u postizanju ovih ciljeva”, ocjenila je Krasniqi.
Kao jednu od tema dijaloga koju treba potencirati, Krasniqi ističe i temu nestalih.
"Pitanje suočavanja s prošlošću je ključno pitanje i mora se tražiti sudbina nestalih osoba. Srbija nikada nije priznala krivicu niti je preuzela odgovornost za zločine počinjene na Kosovu i ako želimo da razgovaramo o miru i pomirenju, oni se ne mogu održati ako ne bude priznato krivično djelo počinjeno na Kosovu. Treba da radimo na rasvjetljavanju sudbine nestalih i da po svaku cijenu tražimo pravdu, jer ono što smo vidjeli u ovom procesu je da se o nestalima razgovaralo, ali nedostaje ključni element, a to je da neko mora da preuzme odgovornost", rekla je Krasniqi.
Arbresha Loxha-Stubla iz Grupe za političke i pravne studije rekla je da je EU u procesu dijaloga potpuno iscrpila sve teme.
"Pristup EU generalno je pristup koji je iscrpeo proces kao takav, što je dovelo do gubitka vremena, a Kosovo vratilo na teme koje su već obrađivane u prethodnim godinama. I konačno, imali smo priliku da usmjerimo pažnju na ZSO, od čega Srbija neće odustati, što će samo dovesti do još jedne blokade dijaloga. To naravno zavisi od pristupa nove vlade. U budućnosti očekujemo i zahtjevamo od sljedeće vlade da Skupština bude više uključena i da izvještavanje Skupštini bude izvršeno onako kako ustavni poredak i važeći zakoni nalažu", rekla je Loxha-Stubla.
Prema njenim riječima, nova vlada bi trebalo bi da definiše jasnu strategiju u vezi sa dijalogom sa Srbijom.
"Prije svega, Kosovo mora da traži garancije od posrednika iz EU i SAD za bilo koji konačni sporazum koji će biti postignut između Kosova i Srbije. Drugo, moramo imati stabilnu i ponovo legitimnu vladu, tj. Vladu koja poštuje ustavni poredak, stvara unutrašnje političko jedinstvo, definiše svoju strategiju u dijalogu, definiše crvene linije i da bude spremna da se suoči sa dinamikom i izazovima dijaloga, posebno uzimajući u obzir pristup Srbije dijalogu u cilju očuvanja suvereniteta i jedinstva i funkcionalnosti srpske države", rekla je Loxha-Stubla.
Izrazila je optimizam u pogledu pozitivnog pristupa administracije Joea Bidena u procesu dijaloga.
"U principu, od početka tražimo od SAD da budu dio pregovaračkog stola, uzimajući u obzir njihovu ulogu i doprinos stvaranju države Kosovo. Smatramo da je sada veoma važno kakav će biti pristup administracije Bidena i naravno da smo i dalje pozitivni u smislu da su Sjedinjene Američke Države uvijek imale konstruktivnu i važnu ulogu u procesu dijaloga", zaključila je Loxha-Stubla.
Izvor: Kosovo online/ Ekonomiaonline
