Oluja Filomena donela je Španiji nezapamćene količine snijega i niske temperature koje su se spustile do rekordnih -36 stepena.
Bio je to prvi snijeg u Madridu u 10 godina, a napadalo je oko pola metra, što u španskoj prestonici nije zabilježeno u posljednjih 50 godina. Istovremeno je na Gibraltaru za samo dva dana pala mjesečna količina kiše.
U međuvremenu, ovaj ciklonski sistem preselio se preko Sredozemlja, tako da je već zahvatio istočne dijelove Balkana, Kosovo i nastavlja prema Grčkoj i Turskoj.
Meteorolog Dunja Mazzocco Drvar kaže da posljednjih godina stoji pravilo da se uragani preimenuju i kada kao vantropski cikloni dolaze u Evropu.
"Međutim, zvali mi taj ciklon Filomena ili ne, činjenica je da je to isti sistem iako je u međuvremenu, prolaskom kroz Sredozemlje, doživeo nekoliko promjena. On je sada došao do Jonskog i Egejskog mora i nastavlja dalje prema istoku. Tim krajevima, prvenstveno Turskoj, ali i dijelu Grčke, doneće velike padavine. To jesu relativno neuobičajene situacije za ovaj dio svijeta, ali posljednjih zima imali smo već snažnih oluja koje su donele nezapamćene snegove u južne dijelove Evrope, pa i do sjevera Afrike", kaže meteorolog iz Hrvatske.
Kako navodi, anticiklon, koji se proteže od zapadnog dijela južne Evrope i polako se širi na sjever, u narednim danima će povlačiti polarni vazduh sve do Balkana, zbog čega ćemo sljedećih nedjelju dana bilježiti vrlo niske temperature.
"Ova situacija rezultat je meandriranja i na kraju pucanja takozvanog polarnog vorteksa u višim slojevima atmosfere", kaže Mazzocco Drvar.
Svake godine s dolaskom jeseni Sjeverni pol počinje da se ubrzano hladi kako dobija sve manje sunca. Istovremeno, vazduh u južnijim dijelovima ostaje relativno topao. Zbog naglog pada temperature i toplotne energije na Sjevernom polu dolazi do pada vazdušnog pritiska.
U ovom procesu jača polarni vrtlog, koji ima oblik ogromnog ciklona koji prekriva cio polarni krug, sve do srednjih geografskih širina. U njemu, zbog rotacije Zemlje, vazduh kruži u smeru od zapada prema istoku, odnosno, u smjeru suprotnom od kazaljki na satu.
Na sjevernoj hemisferi, ispod sjevernog vorteksa, nalazi se masa hladnog, gustog, arktičkog vazduha. Mjesto susreta hladnih, polarnih, suvih vazdušnih masa s toplim, vlažnijim, bliže ekvatoru, naziva se polarnim frontom i približno se proteže na oko 60º geografske širine, što znači negdje iznad Skandinavskog poluostrva.
"Po sinoptičkim parametrima i očekivanim posljedicama, ovaj polarni prodor uveliko nalikuje onome iz 2017. godine, kad je ledom okovana Dalmacija rušila temperaturne rekorde stare pedeset godina", kaže Mazzocco Drvar.
Takođe, narednih dana u Bosni i Hercegovini preovladavaće hladno vrijeme, a očekuju se temperature do minus 12 stepeni zbog čega je upaljen i narandžasti meteoalarm.
Kurir.rs/Index.hr
U međuvremenu, ovaj ciklonski sistem preselio se preko Sredozemlja, tako da je već zahvatio istočne dijelove Balkana, Kosovo i nastavlja prema Grčkoj i Turskoj.
Meteorolog Dunja Mazzocco Drvar kaže da posljednjih godina stoji pravilo da se uragani preimenuju i kada kao vantropski cikloni dolaze u Evropu.
"Međutim, zvali mi taj ciklon Filomena ili ne, činjenica je da je to isti sistem iako je u međuvremenu, prolaskom kroz Sredozemlje, doživeo nekoliko promjena. On je sada došao do Jonskog i Egejskog mora i nastavlja dalje prema istoku. Tim krajevima, prvenstveno Turskoj, ali i dijelu Grčke, doneće velike padavine. To jesu relativno neuobičajene situacije za ovaj dio svijeta, ali posljednjih zima imali smo već snažnih oluja koje su donele nezapamćene snegove u južne dijelove Evrope, pa i do sjevera Afrike", kaže meteorolog iz Hrvatske.
Kako navodi, anticiklon, koji se proteže od zapadnog dijela južne Evrope i polako se širi na sjever, u narednim danima će povlačiti polarni vazduh sve do Balkana, zbog čega ćemo sljedećih nedjelju dana bilježiti vrlo niske temperature.
"Ova situacija rezultat je meandriranja i na kraju pucanja takozvanog polarnog vorteksa u višim slojevima atmosfere", kaže Mazzocco Drvar.
Šta je to polarni vorteks?
Nad Zemljinim polovima, u nižim i višim delovima atmosfere, u troposferi i stratosferi, nalaze se postojana područja niskog vazdušnog pritiska koja se nazivaju polarnim vorteksima, odnosno, vrtlozima.Svake godine s dolaskom jeseni Sjeverni pol počinje da se ubrzano hladi kako dobija sve manje sunca. Istovremeno, vazduh u južnijim dijelovima ostaje relativno topao. Zbog naglog pada temperature i toplotne energije na Sjevernom polu dolazi do pada vazdušnog pritiska.
U ovom procesu jača polarni vrtlog, koji ima oblik ogromnog ciklona koji prekriva cio polarni krug, sve do srednjih geografskih širina. U njemu, zbog rotacije Zemlje, vazduh kruži u smeru od zapada prema istoku, odnosno, u smjeru suprotnom od kazaljki na satu.
Na sjevernoj hemisferi, ispod sjevernog vorteksa, nalazi se masa hladnog, gustog, arktičkog vazduha. Mjesto susreta hladnih, polarnih, suvih vazdušnih masa s toplim, vlažnijim, bliže ekvatoru, naziva se polarnim frontom i približno se proteže na oko 60º geografske širine, što znači negdje iznad Skandinavskog poluostrva.
"Po sinoptičkim parametrima i očekivanim posljedicama, ovaj polarni prodor uveliko nalikuje onome iz 2017. godine, kad je ledom okovana Dalmacija rušila temperaturne rekorde stare pedeset godina", kaže Mazzocco Drvar.
Takođe, narednih dana u Bosni i Hercegovini preovladavaće hladno vrijeme, a očekuju se temperature do minus 12 stepeni zbog čega je upaljen i narandžasti meteoalarm.
Kurir.rs/Index.hr
